Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live

Tribunal Rekursu Seidauk Haruka Fila Alterasaun LPV

$
0
0
DILI - Alterasaun lei Pensaun Vitalisia neebe Prezidente Republika Taur Matan Ruak haruka ba tribunal rekursu hodi hare tuir konstitusional too agora seidauk fo fila ba Prezidente Republika.

Tuir Xefi Caza Sivil, Prezidensia Republika, Rui Gomes katak alterasaun lei Pensaun Vitalisia haruka ba iha tribunal rekursu hodi halo fiskalizasaun preventive maibe too agora seidauk simu fila fali.

Alterasaun lei pensaun vitalisia nee ami haruka atu halo fiskalizasaun preventiva iha tribunal rekursu, too agora ami seidauk simu fila fali,” dehan Rui ba STL Kuarta (22/03/2017) iha Salaun Delta Nova Wainhira partisipa Konferensia Nasional Edukasaun.

Hatan kona ba Durasaun Tempu, Rui hatete tribunal rekursu laiha pedidu durasaun tempu atu fulan hira depende tribunal rekursu nia knar too hotu.

Nia hatete too agora sei hein hela kuandu tribunal haruka fila, Prezidente Republika sei hare hodi hare tuir lei.

Iha fatin ketak Prezidente Konseilu Nasional Joventude Timor Leste (CNJTL) Maria dadi Magno katak povu hakarak Prezidente foun hare liu ba asuntu justisa, no  lei pensaun vitalisia neebe povu hein maske parlamentu halo ona alterasaun maibe povu hakarak hamos total. Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

PN ESPERA BRI FO KREDITU HO JURUS KI’IK

$
0
0
Bank Rakyat Indonesia (BRI) nudar instituisaun finanseira ne’ebé foin estabelese iha Timor Leste bele halao nia knar diak liu tan hodi fasilita kreditu ba povu ho jurus ne’ebé ki’ik.

Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) husu ba BRI  atu bele fo biban diak ba povu ki’ik sira atu asesu kreditu.

“Hau hakarak hato’o parabens no benvindo mai Timor, ne’e hanesan kompetisaun ida ne’ebé mak diak, atu nune’e la bele prejudika malu no mos fo kredit ba povu ho jurus rasional,” hateten membru PN husi Bankada CNRT, Arão Noe de Jesus, hodi responde JNDiario iha PN, Kinta (16/3/2017).

Felismente, banku komersial husi estranjeirus ne’ebé halao atividades finanseiru iha Timor Leste fo jurus ne’ebé boot, provolta 15% to’o 20%. Tanba ne’e, reprezentante povu nian iha PN espera BRI bele halo balansu ba ativisdade finanseira iha TL, liu-li fasilita kreditu ba povu ki’ik sira.

Deputadu Arão Noe de Jesus, konfirma katak, ho prezensa banku komersial estranjeirus iha TL hatudu progresu ekonomia povu TL nian hodi garantia sira nia atividades investimentu.

“Iha Timor iha deit banku BNCTL mesak, sira seluk mesak banku internasional, ne’e signifika katak Timor komesa dezenvolve ona, li-liu iha area ekonomia ninian,” hateten Deputadu Arão Noe de Jesus.

Instituisaun finanseira estranjeirus ne’ebé ejisti tiha ona iha TL, mak hanesan Banco Nacional Ultramarinho (BNU), ANZ ho Bank Mandiri. Maibe, durante ne’e, ladun fo oportunidade boot ba povu TL atu asesu kreditu.

Iha fatin hanesan Deputado bankada FRETILIN, Manuel Castro, hateten katak, prezensa BRI nian diak tebes atu bele ajuda halo kresimentu ekonomia iha Timor.

“Hau husu ba banku sira kuandu halo ejistensia iha ne’e tenke fasilita kreditu ba iha negosiante sira ho jurus ne’ebé ki’ik,” hateten Deputadu Manuel Castro.

Manuel Castro suzere ba Governu, liu-liu Banco Central Timor Leste (BCTL) atu hala’o nia funsaun regulador ho diak, nune’e bele tau atensaun ba ejistensia banku estranjeirus nian, oinsa bele fasilita kreditu ba Timor oan.

“Tanba agora dadauk Timor iha ona banku hat, ne’ebé hau husu atu Governu fo atensaun, hodi nune’e sira bele jere sira nia banku ho diak para fo benefisiu ba iha povu ki’ik sira,” tenik Manuel Castro.

Manuel Castro husu mos ba Goveru atu tau kriteria ne’ebé maka diak ba iha banku sira ne’e, no banku sira mos tenke obedese ba kriteria hirak ne’e para bele fasilita diak liu tan.

Informasaun ne’ebé Deputadu Manuel Castro hetan husi Camara Comerçio no Industria Timor Leste (CCI-TL) katak, to’o ohin loron banku ne’ebé mak iha ona Timor seidauk fo kredit boot ba iha Timor oan sira, maibe iha parte seluk emprezariu Timor oan balun mos halo tiha kreditu iha banku sira ne’e mas la kumpri sira nia dever no komprimisiu kreditu. Ho nune’e, prezodika mos ema seluk no povu ki’ik sira atu hetan oportunidade ba fasilidades kreditu husi banku sira ne’e.mia

Jornal Nacional Diário

PM RUI: DIVERSIFIKA EKONOMIA MAKA DALAN DEZENVOLVIMENTU SUSTENTABILIDADE

$
0
0
Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araujo hatete katak, dalan ba atu dezenvolvimentu sustentanbilidade ekonomia iha Timor-Leste (TL) maka tenki halo deversifikasaun ekonomia.

“Área importante  atu devirsifika ita nia ekonomia,  maka hanesan área agrikultura, peskas, turismu no industria maka sai futuru ba dezenvolvimentu ekonomia nian iha Timor Leste”, hateten Xefi Governu Rui Maria de Araújo nia diskursu seremonia resesaun ofisial ba bolseirus Graduadus Timoroan 247 husi Ministériu Edukasaun ninian, iha salaun enkontru Ministériu Solidaredade Sosial (MSS), Caicoli, Díli  Kuarta (15/3).

Graduadu sira ne’e, remata sira nian estudu iha, Brazil, Thailandia, Fhilipina, Espaiña no seluk tan.

“Agora ita liga fali ba dadus ne’ebé ohin iha, ita nia graduadus sira 30.000 husi tinan 2002 mai to’o agora, anualmente halo graduasaun ba 1.000. Husi bolsa estudu sira ne’ebé Governu fó ezemplu konkretu iha 247, kursu sira ne’e ita halo kalibrasaun atu sai konsistente ho perspetiva dezenvolvimentu sosial ekonomia Timor-Leste ninian, liu-liu iha ‘area diversifikasaun ne’e ka seidauk, ida ne’e mak pontu importante ba ita,” Xefi Governu ne’e haklaken.

Rui Araújo reforsa katak, Governu fó importánsia ba investimentu kapital humanu hodi bele asegura sustentabilidade dezenvolvimentu ekonomia iha futuru.

“Dalan ba dezenvolvimentu sustentabilidade ekonomia nian maka diversifikasaun ekonómika, polítiku  no tékniku hotu-hotu iha Timor laran, ita sei labele depende ba fundu minarai, wainhira koalia konaba diversifikasaun ekonomia tenki signifika katak ita tenki koalia konaba fonte rendimentu atu sustenta dezenvolvimentu iha Timor-Leste,” hatete PM Rui Araújo.

Iha okaziaun ne’e, Xefi Governu mós dezafia bolseirus katak, bola estudu ba lisensiatura di’ak liu para lai, no fó atensaun fali ba bolsa estudu ba post graduasaun masteradus no dotoradus ne’ebé presiza maibé universidade sira labele fó.

“Ha’u hakarak atu dezafia  bolseiru sira, katak ha’u hanoin bolsa estudu ba área lisensiatura ita presiza para oituan lai, i haree lisensiatura ne’ebé konsistente ho área prioritarias diversifikasaun ekonomia iha Timor-Leste, ita maka sustenta ho mós área sira ne’ebé karik ita nia universidade sira iha Timor-Leste la bele fó. Bolsa estudu ba post graduasaun masteradus no dotoradus ita presiza tau atensaun maka’as liu hodi depois ita nia joven sira ne’ebé hala’o formasaun iha universidade iha Timor laran bele hetan mós oportunidade. Karik iha sira nian kakutak no distánsia iha universidade sira seluk,” Rui Araújo hatete.des

Jornal Nacional Diário

ATAQUE INFORMÁTICO AO TIMOR AGORA... SIMPLES COINCIDÊNCIA...

$
0
0

UM ATAQUE AO TIMOR AGORA SURTIU ALGUM EFEITO MAS MESMO ASSIM, COMPROVADAMENTE, NÃO TEVE O SUCESSO DESEJADO PELOS QUE NOS QUISERAM SILENCIAR (APAGAR).

NÃO DEIXA DE SER CURIOSO QUE O ATAQUE FOI CONCRETIZADO POUCAS HORAS DEPOIS DE NO TIMOR AGORA FAZERMOS REFERÊNCIAS AOS "NEGÓCIOS" DE DIAS LOUREIRO E AFINS. CERTAMENTE UMA SIMPLES COINCIDÊNCIA.

VAMOS REPOR A NORMALIDADE NO TIMOR AGORA COM A MÁXIMA BREVIDADE. VOLTAREMOS MUITO BREVEMENTE.

Ramos-Horta: Rezultadu hatudu apoiu ba modelu konsensu nian

$
0
0

Francisco Guterres Lu-Olo nia vitória iha prezidensial sira loron-segunda nian hatudu apoiu hosi ema timoroan sira iha konsensu entre partidu boot rua, Fretilin ho CNRT, ba estabilidade nasional, hatete hosi José Ramos-Horta ba Lusa.

"Nasaun presiza asaun ne'e. Ami la'ós hanesan nasaun ida ho ezisténsia kleur, Estadu metin ida no estabilidade no governasaun di'ak hanesan importante liu buat hotu", eis-Prezidente Repúblika ne'e afirma iha deklarasaun sira ba Lusa iha Díli.
"Estabilidade bele mosu de'it hosi governasaun di'ak no koligasaun ruma no konsensu bele hetan estraga bainhira laiha governasaun di'ak", nia hatete.

Francisco Guterres Lu-Olo, apoia hosi partidu boot rua (Fretilin e CNRT) eleitu ona iha loron-segunda nu'udar Prezidente Repúblika iha Timor-Leste, hetan 57,08% hosi votu válidu, halakon klasifikadu daruak, António da Conceição (apoia hosi PD no partidu polítiku sira seluk), ho 32,47% hosi votu sira, haktuir hosi informasaun provizóriu ikus sira.

Ramos-Horta, ne'ebé ko'alia ba Lusa bainhira selebra rezultadu, hatete ona katak "maski ho defeitu sira no falla sira" Governu timoroan "halo ona buat barak ba nasaun, ba zona rural sira" no "hanesan laloos katak ohin loron joven sira ladún senti satisfeitu" ho situasaun.

"Ha'u halo viajen barak iha nasaun laran, np ha'u kompara ho tinan lima ka sanulu liubá. Haree de'it ba rede hosi estrada nasional sira no rural sira, númeru hosi labarik sira ne'ebé ba eskola, asisténsia médiku, indikador sira hosi mortalidade labarik nian", nia konsidera.
"No povu iha interior senti no hatene saida maka akontese. No ne'e iha di'ak ba estabilidade, koligasaun, hosi konsensu entre Fretilin no CNRT nian", nia hatutan.

Iha jeral José Ramos-Horta hatete katak la senti hakfodak ho Lu-Olo nia vitória ne'ebé konta ona ho apoiu hosi "bloku firmi no forte" hosi Fretilin no apoiu hosi CNRT no nia grupu votante sira nian, hodi halo sai "tuir konta matemátika nian hanesan previzivel".

Nia hatete katak hakfodak liu ba rezultadu ne'ebé Conceição hetan "liu 30% no ho osan oituan", nune'e nia klasifika hanesan "kombate ida entre David no Golias na'in rua, Fretilin ho CNRT".

Hanoin ba lejislativu ne'ebé karik halo iha fulan-Jullu, José Ramos-Horta hatete ona katak "eleisaun rua ne'e la hanesan" no "votu sira Lu-Olo nian sei la reflete automátika iha apoiu kumulativu ba Fretilin no CNRT" no mós votu sira iha COnceição sei la reflete ba "PD tomak", ne'ebé nia nu'udar sekretáriu-jeral iha partidu ne'e.

Ramos-Horta destaka faktu katak Fretilin iha apoiu metin ida entre eleitoradu ne'ebé bele aumenta bainhira kampaña sentra iha kona-ba serbisu hosi partidu, iha tinan 10 ikus ne'e, ba estabilidade nasaun nian.

"Fretilin sei la tuun hosi 28 ka 30%. Durante tinan 10 la'o iha dezertu, hatudu ona sentidu boot ida Estadu nian, responsabilidade, no iha tinan 10 nia laran nunka halo asaun úniku ida hodi hamosu problema ba sé maka hakarak governa", nia explika.

"Bainhira uza ne'e hanesan tema kampaña nian, no tanba povu preokupa tebes ho estabilidade no ho dame, Fretilin bele hetan benefísiu tebes, aleinde ida ne'ebé bloku iha", nia hatete.

Kona-bá votasaun rejional balun, Ramos-Horta admiti ona katak nia hakfodak ho kandidatu Fretilin nia lakon iha enklave Oecusse-Ambeno, rejiaun autónomu ne'ebé lidera hosi sekretáriu-jeral partidu nian, Mari Alkatiri.

Rezultadu ida ne'ebé nia atribui, iha parte balun, ba ema millaun resin ne'ebé la hela iha enklave laran ne'ebé labele fila tanba susar sira ka tanba folin viajen nian.

Lu-Olo nian lakon mós mosu tanba iha rejiaun asaun hosi líder ida polítiku rejional, Jorge Teme, ne'ebé halo ona parte iha Governu iha 2015, hahú tempu ne'ebá sai hanesan deputadu Frente Mudansa nian no ne'ebé Ramos-Horta dehan katak agora iha ligasaun ba Partidu Libertasaun Povu nian (PLP) ne'ebé ativu hela iha kampaña ba Conceição nian iha Oecusse.

Ramos-Horta senti surprendidu mós ba Conceição ne'ebé lakon iha Aileu, zona ne'ebé Fretilin nunka manán no ne'ebé bele kontribui ba rezultadu apoiu nian iha zona hosi forsa polítika seluk ida nian, ASDT.

SAPO TL ho Lusa

Lu-Olo, ema ida ne’ebé "proklama" restaurasaun no agora sa’e ba Prezidénsia timoroan

$
0
0
Francisco Guterres Lu-Olo sei hetan pose iha loron 20 maiu oin-mai hanesan  Prezidente Repúblika timoroan, tama ba tinan 15 hafoin nia rasik  "proklama" restaurasaun República Democrática de Timor-Leste. 

Tanba ne’e  prezidente Parlamentu Nasionál kabe ba Lu-Olo hetan  onra atu  deklara nasimentu ba  Nasaun dahuluk iha miléniu foun ida ne’e, prezide badahuluk hamrik, 20 maiu 2002, bandeira Estadu foun no  momentu hafoin , fó pose ba primeiru xefe Estadu restaurasaun nian, Xanana Gusmão.

Iha ninia vida, hanesan porventura, finál hosi kapítulu boot ida iha vida Lu-Olo nian, ne’ebé moris iha 07 setembru 1954  iha  Ossú, zona remota Timor-Leste, subdistritu Viqueque, sudeste Díli.

Hanesan  ema ida ne’ebé pasa ninia vida barak liu ba kombate soldadu indonéziu iha ai-laran Timor-Leste – halai ba ai-laran hafoin  invazaun indonézia iha 1975 no  só entrega kilat iha 2000 -  iha semana ne’e parese taka ona siklu ida.


Primeiru tanba badatoluk maka konsege hetan eleitu ba Prezidénsia -  lakon iha  primeira volta iha  2007 no 2012 – maibé moos tanba ninia tomada pose ne’e hanesan  líder datoluk  Fretilin (Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente) assume kargu ne’e.

Francisco Xavier do Amaral no Nicolau Lobato sai hanesan  prezidente dahuluk  hafoin proklamasaun  unilateral independénsia, iha  28 novembru 1975, ho  kargu mamuk to’o  Lu-Olo fó pose ba  Xanana Gusmão, iha  2002.

Prezidente Assembleia Constituinte entre 15 setembru 2001 no 20 maiu 2002 – bainhira muda ba prezidente Parlamentu Nasionál - Lu-Olo konklui iha  2011 kursu Direitu iha  Universidade Nacional de Timor Lorosa'e, ne’ebé hahú kedas bainhira sei lidera parlamentu.

Bainhira husik  kargu prezidente Parlamentu, iha  juñu 2007, Lu-Olo iha tinan balun nia-laran  dook  hosi kargu públiku sira, dedika maka’as liu ba partidu, to’o fevereiru 2014 bainhira nomeadu hanesan prezidente Komisaun  Preparatória Simeira Xefe Estadu no Governu Komunidade Nasaun Lia-Portugés.

Lu-Olo hahú ninia estudu iha  Colégio Sta. Teresinha de Ossú ne’ebé maka kompleta 4.ª klasse iha 1969, sai moos hanesan alunu Salesiano, durante instrusaun primária ne’e, nunka iha espektativa ba ninia futuru.

Dezde tenpu ne’ebá  halo viajen mai kapitál, tama iha  Liceu Díli  ne’ebé  frekuenta to’o 1973, fila fali ba Colégio St. Teresinha hanesan monitor eskolar, funsaun ne’ebé okupa to’o  1974 bainhira vontade  atu  kontinua estudu lori nia fila ba  kapitál.

Iha 1975 adere ba Fretilin, sai  simpatizante ba partidu polítiku ne’e tanba gosta, hatete, liuhosi ninia programa polítiku, ne’ebé maka defende independénsia Timor-Leste no mudansa iha  vida sosiopolítiku  no ekonómiku populasaun, liuhosi  reforma estruturál ba eransa sistema koloniál portugés.

Bainhira mosu invazaun indonézia iha Timor-Leste, 07 dezembru 1975, Lu-Olo halai ba ai-laran ho  populasaun hosi ninia zona, liliu ho  juventude sira ne’ebé iha konfiansa no amizade metin.

Ba hamutuk ho  pelotaun ne’ebé kaer hosi Lino Olkasa no  inisia iha ne’e ninia vida hanesan kombatente ba Fretilin.

Iha juñu  1976 hetan nomeadu  vise-sekretáriu Ossú, hafoin pasa ba sekretáriu, troka  konterréneu  seluk ne’ebé kaptura hosi inimigu durante invazaun  military ida.

Hafoin primeira reuniaun Komité Sentral Fretilin (CCF), nomeadu hanesan vise-sekretáriu Rejiaun Leste, besik liu ba Xanana Gusmão.

Hafoin nomeia tinan ida  hanesan vise-sekretáriu partidu, no iha  1978 delegadu Komissariadu hosi  Sektór  iha  Ponta Leste, entre kargu seluk hosi kuadru médiu Fretilin nian.

Iha  1982 nomeadu hanesan adjuntu no koloka iha Rejiaun Sentru Leste, integra ba Komando  hosi  3.ª Kompañia gerrilla, hanesan moos  responsável polítiku, kargu ida ne’ebé hetan nomeadu formalmente iha 1984.

Iha  1987, ho dupla funsaun  ezekutivu, halo Lu-Olo muda ba Rejiaun Cruzeiru (Same, Manatuto Oeste, Aileu no parte orientál Díli).

Iha 1997 assume funsaun sekretáriu Komisaun  Diretivu Fretilin, hafoin mate hosi asidente Konis Santana, ho nune’e preenxe ona  polítiku Fretilin ne’ebé mamuk iha resisténsia armada.

Tanba  harii Conselho Nacional da Resistência Timorense (CNRT), iha 1998, Lu-Olo akumula kargu sira iha  membru Komisaun  Polítika Nasionál Konsellu nian, hanesan sekretáriu Frente Polítika Interna, membru Konsellu Polítiku Militar iha  resisténsia armada ho funsaun ne’ebé okupa iha Konsellu Prezidensiál Fretilin.

Hafoin funu, hafoin kuartu sékulu, permite atu  Lu-Olo tuun hosi foho ho Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (Falintil) ba vila Aileu, sul Díli nian.

Iha  26 novembru 2000 entrega ninia kilat AR-15 no munisaun ba Komandu Falintil, tuun mai  Díli ho insentivu ba kriasaun Konferénsia Nasionál Fretilin, no hafoin  reorganizasaun ba  estrutura baze hosi  partidu  hodi  hanoin kona-ba Kongresu iha jullu 2001 ne’ebé eleitu prezidente.

Hafoin eleisaun 30 agostu 2001, ne’ebé remata ho vitória Fretilin, Lu-olo hetan  pose hanesan membru Assembleia Constituinte Timor-Leste no hetan  eleitu ba prezidente órgaun ne’e.

Iha  20 maiu sai hanesan prezidente timoroan badala 6.º dezde proklamasaun no badala 4.º dezde restaurasaun independénsia.

SAPO TL ho Lusa

DEPOIS DO ATAQUE... VOLTÁMOS À NORMALIDADE

$
0
0
Conforme já foi anteriormente referido o Timor Agora sofreu um ataque informático que lhe causou alguns danos, principalmente nas configurações de apresentação que eram habituais e que preferimos no aspeto visual. Estava todo "desarrumado", sendo por vezes muito lento a abrir.

Neste momento já solucionámos as anomalias e, salvo um ou outro pormenor, podemos afirmar que regressamos à normalidade.

Se eventualmente os leitores notarem alguma dificuldade pedimos o favor de nos informar através do nosso email -timoragora@gmail.com : Ficaremos muito agradecidos.

Pelo tempo em que visitaram o TA e tiveram dificuldades, assim como depararem com a "desarrumação", pedimos imensa desculpa. Como compreenderão fomos alheios à "obra" dos que nos atacaram.

Muito obrigado por continuarem connosco e nos apoiarem.

Redação TA

TOUR DE TIMOR 2017 AIRNORTH FÓ APOIU $260.000

$
0
0
Airnorth  fó apoiu ba aktividade Tour de Timor tinan 2017 ho total orsamentu $ 260.000

Fundador Tour de Timor José Ramos Horta informa asuntu ne’e ba jornalista sira, katak apoiu sira ne’e hanesan dalan ida atu labele fó todan deit ba Governu.

“Airnorth konfirma ona total sira nia apoiu ne’e ho ekipamentus, bilete viajen. Ha’u mós hetan ona konfirmasaun husi grupo bo’ot ida iha Singapura, grupu iha Sidney. Ha’u husu ba sira para bele sponsor Timoroan sira, tanba sira ema ne’ebé iha osan, sira saude di’ak, sira nia vida tomak han di’ak, bisikleta di’ak, treinu di’ak. Ita nian iha difikuldade tanba ne’e maka ha’u husu ba sira para fó ekipamentus ne’ebé kompletu bisikleta, luvas, meias, kapasete i tenki iha mós programa hahan nian, fulan primeiru halo medikal cek. Sé ema ruma iha moras tenki halo tratamentu no ami trata ida ne’e,” dehan Ramos Horta iha Timor Lodge Comoro, Kuarta (15/03/2017).

Ramos Horta informa katak, Tour de Timor iha fulan Setembru tinan ida ne’e sei hatudu rezultadu ne’ebé bo’ot no iha Outubru Maratona Internasional mós sei hatudu rezultadu di’ak.

“Ha’u kontaktu ona sponsor bo’ot sira hanesan iha Amerika, Dubai no sira prontu ona atu apoiu. Ne’eduni ha’u iha konfiansa, alénde programa rua ne’e, ita sei halo moó peskas desportiva, ekipa bo’ot ida foin dadauk sira ba Com estuda iha ne’ebá i sei halo konkursu ida internasionál fotografia luku nian,” dehan nia.

Iha fatin hanesan Ofisial Xefi Ezekutivu Airnorth Daniel Bowden hatete nu’udar sponsor prinsipal ba Tour de Timor desde inísiu, Airnorth ho kontenti dala ida tan bele servisu hamutuk iha eventu 2017 ne’e.

“Airnorth oferese ona apoiu signifikante iha parte lojistika hodi suporta sikilista, mekániku ba bisikleta no ekipa ba tinan barak nia laran iha Tour de Timor”, nia dehan.

Daniel Bowden dehan tan, kuaze sikilista nain 350 maka sei patisipa iha korida bisikleta foho ne’ebé sei sai koñesidu liu no hetan lukru iha Ázia, kurida ne’e sei hala’o iha loron 19-23 fulan Setembru tinan ida ne’e.

Nune’e mós Prezidenti Federasaun Sikilista Ângelo Hendrique agradese ba apoiu husi Airnorth no kongratula mós ba fundador Tour de Timor José Ramos Horta ne’ebé ho inisiativa bo’ot hodi hala’o aktividade ida ne’e.

“Ema ne’ebé halo atividade bo’ot hanesan ne’e, la’os fasil ne’ebé federasaun siklista fó apoiu total ba José Ramos Horta hodi organiza no ami servisu hamutuk nafatin,” dehan nia iha Timor Lodge.nes

Jornal Nacional Diário

Lu-Olo manan ona prezidensiál “ne'ebé organiza ho di’ak no hakmatek” iha Timor-Leste - UE

$
0
0
Misaun observasaun eleitorál (EOM) hosi Uniaun Europeia iha Timor-Leste, ohin hatene ona liu hosi rezultadu preliminár katak, Francisco Guterres Lu-Olo maka manan eleisaun prezidensiál ne’ebé hala’o iha segunda-feira ne’e, no hatutan katak eleisaun refere “organiza ho di’ak no pasífika”. 

"Iha loron 20-marsu, povu Timor-Leste ho númeru ne’ebé barak tebes maka halo parte iha eleisaun eleisaun prezidensiál; 22-marsu, sekretariadu tékniku administrasaun eleitorál fó sai katak señór Francisco Guterres Lu-Olo maka manan, liu hosi rezultadu preliminár; no rezultadu ikus sei fó sai iha 2-abril", tuir UE haktuir ohin iha komunikadu.

EOM, ne’ebé lidera hosi eurodeputada Izaskun Bilbao Barandica, ohin haktuir katak “eleisaun ne’e hala’o ho di’ak nomós pasífika”, no eleojia autoridade eleitorál hothotu, tanba jere prosesu refere ho di’ak no inkluzivu”, tuir nota preliminár ne’ebé sita ona iha komunikadu UE nian.


Iha testu laran, bloku europeu hatutan kona-na sira-ninia “istória naruk hodi akompaña prosesu eleitorál iha Timor-Leste”, hodi hateten katak misaun observasaun eleitorál ne’ebé la’o “hanesan konfirmasaun hosi UE ninia empeñu ba apoiu demokrasua, dame no estabilidade iha rai-laran”.

Haktuir katak observadór sira sei akompaña nafatin kampaña nomós votasaun ba eleisaun lejislativa timor-oan nian, tuir mai.

“Nu’udar parseria besik no data ne’ebé kleur, Uniaun Europeia hakarak atu kontinua serbisu di’ak nafatin ho Prezidente foun no kontinua ho kompromisu ba iha dezenvolvimentu demokrátiku, ekonómika no sosiál Timór nian”, lee iha dokumentu.

Durante eleitorál hala’o, UE aloka ona ninia observadór 35 aloka bá munisípiu 10 hosi 13 ne’ebé iha no sei kontinua akompaña nafatin prosesu to’o Tribunál Rekursu fó sai rezultadu ikus. 

SAPO TL ho Lusa 

TAUR KONGRATULA LU-OLO, XANANA FATOR DETERMINANTE

$
0
0
Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak, kongratula no hato’o votus parabens ba PR eleitu ba periodu 2017-2022, Francisco Guterres ‘Lu-Olo’.

Ba jornalista sira iha salaun Delta Nova, Kuarta (22/3/2017), PR Taur Matan Ruak mos hatoo nia ksolok parabens ba povu tomak, inklui mos kandidatu Prezidenti Republika nain 8 ne’ebe kumpri diak tebes regras hotu-hotu husi Comissão Nacional da Eleições (CNE).

“Ha’u mos fo parabens ba povu sira no mos kandidatu nain 8 ne’ebe konkore, inklui ita nia Ministru Edukasaun, Antonio da Conceição “Kalohan”,”  hateten PR Taur.

Ba partisipasaun povu ne’ebe la masimu iha eleisaun PR ne’e, Taur hateten, Timor Leste foin hahu, mais tenke hadia, para labele to’o loron besik eleisaun ona mak husu povu nia apoiu.

Xanana fator determinante

Husi sorin seluk, akademista husi Universidade Nacional Timor Lorosae (UNTL), Valentim  Ximenes, konsidera katak, eleisaun ne’e la’os kompetisaun entre jerasaun tuan ho foun, maibe kompetisaun entre sidadaun sira ne’ebe responsavel no responde ba kriteria kandidatura nian.

“Se mak manan no se mak lakon depende ba povu, povu ba vota la’os haree fali ba jerasaun, mas haree ba ema ninia kapasidade hodi lidera Estado,” hateten Valetim Ximenes hodi responde JNDiario iha Dili.

Importante ba oin, tuir Valentim Ximenes, Prezidente Republika hakuak ema hotu hodi tama iha konstrusaun nasaun, tanba ne’e, hanoin ida katak, kompetisaun entre jerasaun tuan ho foun ne’e la dun diak.

Eis Vise Ministru ESTATAL iha Primeiru Governu Konstitusional ne’e konsidera katak, vitoria Lu-Olo nian absoluta no lejitimu iha primeira ronde.

“Lu Olo manan tanba hetan apoiu mos mai husi partidus sira seluk hanesan, partido boot CNRT,  ASDT, UNDERTIM no Partido Esperansa da Patria (PEP), mais importante liu maka hetan influensia maka’as husi lider karismatiku Kayrala Xanana Gusmão, nudar lider nasional no lider partidu CNRT,” afirma Valentim Ximenes.

Valentim haklaken mos katak, wainhira Xanana hamrik ona iha kandidatu ruma nia soin lori duni esperansa. Tanba realidade, wainhira Xanana hamrik iha Ramos Horta konsege manan no hamrik fali iha Taur Matan Ruak nia soin mos manan iha eleisaun presidensial.

“Periodu ne’e Xanana halo ba Lu-Olo nudar jerasaun estadista nasaun nian atu aseugra Estadu Direitu no Demokratiku,” hateten Valentim.

Valentim Ximenes hato’o parabens ba Prezidente Republika eleitu, Francisco Guterres ‘Lu Olo’ ne’ebe mak hetan ona fiar tomak husi povu.

“Hau hakarak hato’o parabens no ba votantes sira hotu ne’ebe maka ho konsiensia, bontade hodi tuir vota, maske la dun fo importansia ba sira. Prezidente eleito mai ho ninia lema ida katak, prezidente republika ba povu tomak, maske nia mai husi partido FRETILIN,” dehan Valentim. eus/mia

Jornal Nacional Diário

STICK LAIHA, PNTL UZA AI HALA’O SEGURANSA

$
0
0
Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) obrigado tenki uza ai hodi fo seguransa durante kampaña kandidatu Prezidente Repúblika nain walu nian  iha, tanba stick barak mak tohar hotu tiha ona.

“Tuir  prosidimentu lolos PNTL tenki  uza stick no  iha gas air mata, maibe  stick ne’ebé mak ami iha deste ONU ninia tempu balun tohar  ona,  balun sei diak, portantu Komando PNTL sei haree kestaun problema ne’e, mesmu kampaña Prezidensial inisiu to remata eleisaun la’o ho diak, klaru media bele hare’e katak, talves iha terrenu  membru sira balun iha stick balun laiha stick, sira tenki kaer ai hodi garante seguransa,”afirma Adjuntu Komandante PNTL Munisipiu Dili, Superintendente Asistente, Euclides Belo, ba jornalista sira,  Tersa (21/03/2017) iha Kuartel Polisia Caicoli-Dili.

Nia hatutan, membru sira  ne’ebé mak kaer ai ne’e la signifika atu baku ema, maibe sira uza ai hanesan meus para ejerse sira ninia funsaun  nune’e komunidade  bele fiar katak, mesmu Polisia infrenta limitasoens maibe hala’o nafatin sira ninia knar hodi  fo seguransa eleisaun ho diak liu.

“Tanba ne’e mak ami fiar katak, ekipamentu ne’ebé mak minimu, maibe ami ejerse ami nia funsaun ho diak hodi garante ita ninia eleisaun Prezidensial ne’e la’o  hakmatek, fiar katak, eleisaun Parlamentar  ne’eb’e sei mai Komando PNTL, sei tau matan ba meus ekipamentus sira ne’e,”hateten Euclides Belo.

Nia haktuir, problema ne’ebé refere hato’o ona, maibe presiza tempu para rezolve tuir prosedimentu ne’ebé mak iha.

“Planu hot-hotu ami halo iha 2016, tau planu annual PNTL nian para sosa ekipamentus, ne’e duni atu sosa sasan hirak ne’e la’os fasil, maibe tenki tuir prosidimentu legais, loyalidade ne’ebé mak iha, portantu Komando PNTL sei haree ida ne’e atu bele kompleta,”hateten Euclides Belo.avi

Jornal Nacional Diário

Lugu Kongratula Prezidente Eleitu

$
0
0
DILI – Kandidatura Prezidente Republika ho numeru sorteiru 5 Jose Luis Guterres Lugu hatoo ninia kongratulasaun ba Prezidenti Republika eleitu Francisco Guterres Lu-Olo.

Hakarak agradese ba iha povu Timor Leste tomak, neebe partisipa iha eleisaun nee iha ambiente paz no estabilidade, nunee ita ohin loron bele haksolok, tanba ita iha ona Prezidente eleitu ida foun, neebe hau hato mensajen felisitasaun I no mos dezeizu ba iha Prezidente eleitu Francisco Guterres Lu-Olo,” dehan Lugu iha konferensia imprensa, neebe halao iha sala bankada Frente Mudansa, Dili, Kinta (23/03/2017).

LuGu mos deseizu ba Prezidente eleitu foun atu bele kaer ukun, hodi hare povu tomak durante nia mandatu. Iha biban nee mos LuGu hateten, iha vida politika hakarak aseita Vitoria,  no mos laiha Vitoria, tanba nee votasaun neebe maka fo nia hanesan hanoin ida para atu servisu no diak liu tan iha future.

Nia dehan, Frente Mudansa simu ona proposta balu aliansa preeleitorais, nee duni iha tempu badak sei buka aliansa preeleitorais nee oinsa. Siklu eleisaun Prezidensial tuir LuGu katak, taka ona bainhira hahu halo deklarasaun hanesan kandidatu, I ohin loron depois de rezultadu.

Iha fatin ketak Xefi bankada CNRT Natalino do Santo hateten, povu tomak neebe ho desizaun ida, ho konsensia determina ninia xefi estadu, ba povu Timor Leste tomak. Nunee mos ba militante no apoiante partidu CNRT tomak, neebe kumpri ona desizaun no orientasaun partidu nian, hodi vota ba kandidatu Prezidente Republika Francisco Guterres Lu-Olo hodi manan iha permeira ronde. Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

PD Hakruk No Tane Aas Desizaun Demokratiku

$
0
0
DILI – Partidu Demokratiku (PD) tane aas dezisaun demokratiku, tanba iha festa demokrasia  Prezidensial nia povu hili no fo fiar oan ba Fransisco Guterres Lu-Olo, sai  Prezidente Republika ba priadu 2017-2012, nee duni sira  kongratula.

Tuir Prezidente PD Mariano Assanami Sabino katak partidu PD tane aas no afirma katak, ukun nee povu nian, no povo mak nain ba Estadu TL. Eleisaun prezidensial nudar aktu ida nebe sidadaun ida-idak partisipa demokratikamente hodi desidi se mak sai sira nia Prezidente. Tan nee, iha loron 20 fulan Marsu tinan 2017, povu TL hatudu ona sira nia maturidade no responsabilidade hodi maioria hili ona, Francisco Guterres Lu-Olo, nudar Prezidente da Republika ba periudu 2017-2022.

"Ami Partidu Demokratiku hakruk no tane aas ba desizaun demokratiku ida nee, nee duni ho rezultadu nee, PD Kongratula Francisco Guterres Lu-Olo neebe eleitu ona nudar Prezidente RDTL. PD prontu koopera no fo apoiu tomak ba Prezidente eleitu durante nia mandatu, PD, komprometidu atu evita qualquer tentative neebe la fo valor aas ba Estatutu Prezidente Republika, hanesan saida mak akonte se iha Primeira Lejislatura ho maioria Parlamentar halo ba Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão nudar Prezidente da Republika, hanesan mos, AMP halo ba Maun Ramos Horta, no Bloku Koligasaun halo ba Maun Taur Matan Ruak,” hateten Assanami, liu husi konfrensia inprensia, iha nia knar fatin, Comro, Dili, Kinta (23/03/2017).

Prezidente PD nee mos apela ba forsa politika hotu-hotu, atu rona no tetu rekomendasoens sira husi Presidente Republika, hodi la bele halo tratamentu ba Prezidente da Republika hanesan fali oposisaun, maibe nudar parseiru ida husi orgaun soberanu nian, neebe serbisu hamutuk hodi servi povu no Estadu TL.

Iha parte seluk Vise Prezidente Parlamentu Nasional Eduardo Barreto hateten, Prezidente Republika nebe eleitu sei koopera hamutuk ho Parlamentu Nasional, Governu no Tribunal, para nunee bele lori estadu no povu Timor Leste ba oin. Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Isabel: Hau Husu Emilia Respeita Lei Timor

$
0
0
DILI – Primeira Dama hanesan mos ativista direitus umanus iha Timor Leste husu ba Eis Ministra Finansas (MF), Emilia Pires atu hatudu sidadaun Timor oan neebe responsavel hodi respeita lei.

Tuir Primeira Dama hanesan mos ativista Timor oan, Isabel Freirra hatete katak, iha tempu luta ba ukun rasik-an ita dehan ema okupante sira larespeita lei. Ohin ita ukun-an ida nee hatudu fali.

"Hau hanesan ativista Timor oan, hau husu Sra. Emilia, se hanesan Timor oan luta ba ukun rasik-an, prestasaun barak ba Timor hatudu nia Timor oan ida diak, respeita lei Timor,” dehan Primeira Dama, Isabel ba jornalista hafoin remata sorumutu Diretor Jeral STAE, iha edifisiu STAE, Caicoli-Dili, Kinta (23/03/2017).

Primeira Dama, Isabel haktuir, lei Timor nee atu aat ka diak mai hatudu hanesan sidadaun responsavel i liliu hanesan okupa tiha ona kargu importante iha estadu ida nee.

Iha fatin ketak, Deputadu Komisaun A tarata asuntu lei, poder lokal no anti korupsaun, Arao Noe esplika, arguida Emilia Pires nia rekursu oras nee iha prokurador tanba nee mak ita hein desizaun husi tribunal.

Deputadu Arao sublina, ema lakontra justisa ema kontra hahalok, ema kontra desizaun, kuandu desizaun ida lalos hanesan sidadaun ida iha direitu atu kestiona. Arao salenta, Emilia Pires mai ka lamai justisa lao hela pena mak aplika neebe laiha problema, mesmu nia iha Portugal maibe, justisa lao nafatin, desizaun lao nafatin importante mak justisa lao tuir dalan lolos. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae - Foto: Emília Pires

Lu-Olo Sai Prezidente Planeia Ona Iha 1974-1975

$
0
0

DILI - Reprezentante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasional (PN) husi bankada FRETILIN Felisberto Monteiro Guterres afirma, Francisco Guterres Lu-Olo neebe maka eleitu ba Prezidente Republika, nee planiadu ona iha tinan 1974-1975.

“Hanesan permeiru kuandu Prezidente Republika ita nia maun boot Xanana FRETILIN hotu hotu apoia, tuir fali ita nia diplomata Ramos Horta sai ba Prezidente, tanba tuir estrutura politika neebe komandu Superemiu da luta ninia, depois ba fali iha Taur Matan Ruak, tanba nee planiadu kompletu tiha ona, nee lasignifika maun Xanana iha maka Lu-Olo manan lae, maibe tempu duni ona, iha estrutura neebe estabelse husi 1974 mai to iha 2017 hakarak ka lakoi jata nee FRETILIN nian ,” dehan deputadu Felisberto, ba STL, iha PN, Dili, Kinta (23/03/2017).

Nia dehan, sira tenke hamutuk, tanba sira iha estrutura politika ida, planu programa ida lasignifika ses husi sira nia planu neebe maka iha 974-1075 sira trasa. Nia fo exemplu iha 1991 Xanana neebe maka halo estafeta kolia, kuandu ukun aan sei larekoinese estafeta nee, rejistensia nee Xanana sei ba moris hamutuk ho ema.

Xanana tuir deputadu Felisberto katak, hakarak ka lakoi tenke hamrik duni hamutuk ho FRETILIN ona, tanba sira nia planu trasa tiha ona iha 1974-1975, laos horseik maka sira trasa, nee duni agora ba oin sira nee planu nee sei kontinua no sei lafaila.

Iha fatin hanesan Xefi Bankada CNRT Natalino dos Santos hateten, Povu maka sai determinante, maibe figura Xanana Gusmao hanesan mos fator determinante ida, ba determinasaun povu nian. Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Austrália sei hametin liu tan seguransa besik ba parlamentu iha Camberra

$
0
0
Primeiru ministru australianu, Malcolm Turnbull, ohin hateten katak sei aumenta tan prezensa polisiál iha parlamentu Camberra hafoin atentadu iha Londres hamate ema na’in lima, inklui atakante nomós ema na’in sanulu maka kanek. 

“Austrália-oan sira bele hatene lolos katak ami-ninia ajénsia ohin loron iha – hanesan mos lorloron – serbisu hela de’it atu halo Austrália-oan sira sente seguru”, dehan Turnbull iha konferénsia imprensa.

“Ami hatene kona-ba vulnerabilidade hosi fatin konsentrasaun bobot no risku ne’ebé reprezenta atakante solitáriu nu’udar terorista iha Londres”, tenik primeiru ministru Austrália, hodi hato’o ninia solidariedade ba Reinu Unidu.

Tuir balansu ofisiál foun, ema na’in lima mate no 40 kanek, bainhira akontese atake terorista besik iha parlamentu britániku, Londres, bainhira ema ida ne’ebé lori kareta soke ema sira la’o iha ponte Westminster nia leten nomós sona polísia ida. 

Ema sivil tolu maka mate, polísia ida no atakante maka hetan tiru hosi forsa seguransa horisehik kalan, tuir xefe unidade antiterorista polísia Londres nian, Mark Rowley.

Austrália hasa’e tan sira-ninia nivel alerta terorista hosi "natoon" ba "maka’as" iha fulan setembru 2014 – ba dahuluk hafoin tinan sanulu nia laran --, haforsa ona seguransa no aprova mos lei antiterorista barak, hodi nune’e labele mosu tan atentadu iha sira rain, ne’ebé sai nu’udar atake izoladu.

Hahú hosi ne’ebá, Austrália sai hanesan fatin ba atentadu maka’as haat no konsege hapara planu atentadu 12 seluk.

SAPO TL ho Lusa 

Sa’e ba na’in lima númeru ema mate - polísia

$
0
0

Pelumenus ema na’in lima mate iha atentadu horisehik  iha  parlamentu britániku nia oin no hakanek ema  40, haktuir xefe unidade antiterrorista polísia Londres, Mark Rowley.

Tuir  Mark Rowley, sivil na’in tolu mate, polísia ida nomós atakante ida, ne’ebé hetan tiru hosi  forsa seguransa.

SAPO TL ho Lusa

Loron-loron ema millaun 20 hemu bee kontaminadu ho substánsia kankru nian

$
0
0
Ema millaun 20 ne'ebé kiak iha Bangladexe hemu nafatin bee kontaminadu ho arséniu, liutiha dékada rua hafoin hetan substánsia ne'e, afirma hosi organizasaun la'ós governu nian Human Rights Watch (HRW).

"Bangladexe la adopta etapa báziku no konkretu sira hodi hasai arséniu hosi bee ne'ebé konsidera hanesan bee-moos hosi ema kiak millaun resin iha zona rural sira", hatete hosi investigador organizasaun nian, Richard Pearshouse, ba ajénsia France Presse. "Situasaun hanesan aat tebes no hanesan ho tinan 15 liubá", nia lamenta.

HRW kalkula katak bee kontaminadu oho, tinan-tinan, sidadaun hamutuk 43.000 resin, iha nasaun ida ne'ebé iha populasaun hamutuk millaun 150 resin.

Kontaminasaun ne'e hahú iha tinan 1970, bainhira governu fura posu millaun resin hodi fó bee ba populasaun sira iha zona rural sira lahó konsiderasaun katak bee ne'e iha kontaminasaun hosi arséniu ho dalan natural.

Organizasaun Mundial Saúde (OMS) konsidera kontaminasaun ba bee iha Bangladexe hanesan "kazu hosi venenu ba populasaun sira".

Expozisaun krónika ba arséniu iha relasaun ho moras sira ne'ebé mosu hanesan kankru iha aten, mamiik ho kulit, nune'e mós sintoma sira iha fuan nian. Sidadaun millaun resin hosi nasaun ne'e iha asesu limitadu ba kuidadu sira saúde nian.

SAPO Lifestyle – Foto: Calcutta, Índia. Foto@ Piyal Adhikary /EPA

Konfederasaun Futebol Aziátiku "prende" passaporte internasional na'in sia hosi Timor-Leste

$
0
0
Konfederasaun Futebol  Aziátiku (AFC) iha horisehik anunsia katak passaporte Timor-Leste hosi jogadór brazileiru na’in sia konsideradu inválidu.

Tuir AFC, passaporte hosi  Diogo Rangel, Felipe Bertoldo, Jairo Neto, Junior Aparecido Guimora de Souza, Patrick Fabiano, Paulo Martins, Paulo Helber, Ramon Saro no Rodrigo Silva konsideradu "nulu no laiha efeitu" hosi  ministériu Justisa Timor-Leste.

Organizmu ne’ebé tutela futeból aziátiku hatutan tan katak filiadu hotu AFC nian hetan  notifikadu liuhosi  informasaun ne’e, tanba jogadór brazileiru hirak ne’e  reprezenta klube oioin kontinente ne’ebá nian.

Jogadór hirak ne’e hotu reprezenta selesaun Timor Leste iha  2015  iha  jogu kualifikasaun  aziátiku ba Mundial2018.

SAPO TL ho Lusa

Lu-Olo venceu presidenciais "bem organizadas e pacíficas" em Timor-Leste -- UE

$
0
0
A missão de observação eleitoral (EOM) da União Europeia enviada a Timor-Leste reconheceu hoje, com base em resultados preliminares, a vitória de Francisco Guterres Lu-Olo nas presidenciais de segunda-feira, que classificou como "bem organizadas e pacíficas". 

"A 20 de março, o povo de Timor-Leste acorreu em elevado número para votar nas eleições presidenciais; a 22 de março, o secretariado técnico da administração eleitoral anunciou como vencedor o senhor Francisco Guterres Lu-Olo, com base nos resultados preliminares; os resultados definitivos serão divulgados a 02 de abril", indicou hoje a UE em comunicado.

A EOM, chefiada pela eurodeputada Izaskun Bilbao Barandica, concluiu hoje que "as eleições foram bem organizadas e pacíficas, elogiando as autoridades eleitorais por um processo bem gerido e inclusivo", numa nota preliminar citada no comunicado da UE.

No texto, o bloco europeu sublinha a sua "longa história de acompanhamento dos processos eleitorais em Timor-Leste", argumentando que a missão de observação eleitoral em curso "é a confirmação do empenho da UE no apoio à democracia, à paz e à estabilidade no país".

Indica ainda que os observadores vão igualmente acompanhar a campanha e a votação para as próximas eleições legislativas timorenses.

"Como parceira próxima e de longa data, a União Europeia espera manter uma cooperação frutuosa com o novo Presidente e continua empenhada no desenvolvimento democrático, económico e social do país", lê-se no documento.

Durante o ato eleitoral a UE teve 35 observadores destacados em 10 dos 13 municípios do país e continuará a acompanhar o processo até à proclamação do resultado final pelo Tribunal de Recurso.

Lusa, em SAPO TL
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live