Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 15889 articles
Browse latest View live

PAIGC hatudu hikas Simões Pereira atu sai primeiru-ministru gineoan

$
0
0

PAIGC hatudu hikas ba Prezidente Repúblika Giné-Bisau nian Domingos Simões Pereira nia naran atu sai primeiru-ministru, loron hat hafoin xefe Estadu hatun nia.

Tuku 14:30 bainhira ofisiál servisu sekretariadu partidu aprezenta iha sekretaria-jerál Prezidénsia nian ho karta hosi Partido Africano da Independência da Guiné e Cabo Verde (PAIGC), hatete ba Lusa fonte hosi forsa polítika ne’e.

"Formalmente partidu hatudu ona nia desizaun ba señor Prezidente", hatutan.

Karta ne’e refere katak "tuir númeru 1 hosi artigu 40.º estatutu PAIGC nian, prezidente partidu maka ulun hosi lista ba eleisaun lejislativa no, karik manán, nia maka sai hanesan kandidatu ba primeiru-ministru, xefe Governu", nia refere.

Prezidente Repúblika, José Mário Vaz, iha loron-kuarta ne’e hatun Governu ne’ebé lidera hosi Domingos Simões Pereira, maski iha apelu hosi rai-laran no liur atu nia la halo ida ne’e.

Ezekutivu hala’o funsaun iha tinan ida ona, hafoin PAIGC manán eleisaun ho maioria absoluta no simu mosaun konfiansa rua ne’ebé aprova ho unanimidade iha Parlamentu - aleinde hetan apoiu hosi komunidade internasionál.

Hafoin demisaun no iha termu Konstituisaun, Vaz husu ba PAIGC hanesan partidu manán-na’in iha eleisaun ikus atu hatudu ema ida ba primeiru-ministru.

SAPO TL ho Lusa

Produsaun Modo iha Eskola Tekniku Profisional Dotik Estraga Deit

$
0
0
Reportajen: Agosto da Costa

ALAS: Modo iha Eskola Tekniku Profisional (ETP) Dotik, Postu Administrativu Alas, Munisípiu Manufahi, estraga deit tamba modo tuan ho dodok estraga deit, tanba laiha ema atu sosa. Hateten Estudante Estasiadu ETP Dotik Santos Miranda ba STL iha ETP Dotik, Sesta (14/8/2015).

Tuir Santos, katak sira kuda modo oin-oin hanesan modo mutin, fore sikoti, repolio no modo sira seluk. Maibé ema atu sosa laiha tanba ema barak mak kuda modo nune’e mós Eskola Tekniku Profisional laiha kareta atu tula produtu hirak ne’e ba merkado hodi fa’an.
Prekupasaun hirak ne’e Estudante Eskola Tekniku Profisional Dotik ne’e husu ba Governu liu husi Ministeriu Comersiu Industria no Ambiente (MCIA) oinsa kria Koperasi Unit Desa (KUD) hanesan uluk governu Indonesia nian.

Iha biban ne’e STL nota katak modo iha Eskola Teknika Profisional Dotik ne’e barak mak sai tuan no dodok, tanba modo sira dodok husi merkadu Munisípiu Manufahi merkadu Dotik.

Maibé ema barak mak lori modo ba fa’an, nune’e Eskola Tekniku Profisional nia modo ema la sosa nune’e modo sira ne’e barak mak sai tuan no dodok estraga deit.     

Jornál Suara Timor Lorosae, loron Tersa, 18 Agostu 2015 - Foto: Ilustrasaun

Veteranu Lafiar Lei - Estadu Demokratiku, Nega Heroi Nia Luta

$
0
0

DILI - Veteranu sira nebe mak lafiar lei no estadu demokratiku veteran hirak nee komesa nega ona luta heroi sira nian ba libertasaun nasional, tamba veteranu sira mak halo funu hodi liberta Timor Leste ba ukun rasik aan.

Tuir Deputadu Bankada CNRT Cesar Valente katak dalaruma veteranu sira mak konsidera lei nebe iha lavale, lolos veteranu sira harik hodi koalia sidadaun nebe deit mak viola lei no estadu demoktratiku tenki komete ba iha justisa.

Estadu nee veteranu sira mak harii tan nee estadu hamrik metin veteranu sira mak tenki koalia ema nebe kontra estadu nega heroi sira nebe mate hodi luta ba ukun rasik aan, ida mak ita bele kuda nasaun metin,” dehan Cesar ba STL Kuarta (18/08/2015) iha Parlamentu Nasional.

Nia hatete veteranu sira nebe mak koinese malu la fo liman ba malu satan jerasaun foun, tan nee veteranu sira hatudu liman ona ba malu se mak atu responsabiliza hodi esplika ba povu asuntu sira nebe lalos.

Iha fatin hanesan deputadu Bankada Frente Mudansa Jorge Teme hatete foin tinan 13 Timor Leste hetan Independensia atravesa ona konflitu lubuk ida, maibe nee hanesan viazen ida nebe Timor Leste hakat liu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (19/8/2015). Timotio Gusmao/Carme Ximenes

Mari Alkatiri: “Falintil Mosu Iha 17 Agostu Laos 15 Agostu”

$
0
0

AILEU – Naran Forsa Armada Libertasaun Nasional Timor Leste (FALINTIL) mosu iha loron 17 Agostu 1975, laos mosu iha loron 15 Agostu.

Deklarasaun nee fo sai hosi Fundador FALINTIL, Mari Alkatiri, iha ninia deskursu wainhira partisipa iha serimonia komemorasaun loron FALINTIL nian ba dala 40, iha Municipiu Aileu Sigunda (17/08).

20 de Agostu 1975 sai loron FALINTIL nian maibe 17 de Agostu iha kuartel Aileu maka naran FALINTIL nee moris laos 15 de Agostu tanba 15 de Agostu loron proklamasaun insuresaun jeral armada no 17 de Agostu maka ami tur iha kuartel laran hodi hanoin forsa nia naran se saida los agora 20 de Agostu sai loron FALINTIL nian tanba hosi 20 de Agostu ba oin mak it abele dehan Timor oan sira hotu iha forsa armada portugues hakuak FALINTIL sai hanesan sira nia organijasuan no hakuak FRETILIN sai hanesan sira nia lideransa rasik,” hatete Alkatiri.

Fundador FALINTIL nee hatutan wainhira revolusaun dos cravus akontese iha Portugal, Timor oan hotu hahu buka dalan atu lao mesak hodi bele hetan nia identidade rasik, hodi proklama ninia Indenpendensia maibe wainhira sira hahu prosesu ida nee iha ona moto ida katak “Mate Ka Moris Ukun Rasik An”.

Iha fatin hanesan Fundador FALINTIL, Rogerio Tiago Lobato, mos hatete loron 20 Agostu loron ida neebe mak importante tebes, tanba iha loron ida nee maka forsa politik iha Timor laran monu ba Fretilin nia liman. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (19/8/2015). Thomas Sanches/Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Loron Falintil ba dala 40, Ulun Boot Sira Tenke Hatudu Ejemplu Diak

$
0
0

DILI -Timor Leste selebra tan loron historiku Falintil ba dala 40, povu husu ba lider maximu sira atu hamutuk hodi hatudu ejemplo diak ba foin sae sira, atu nunee iha futuru mai jerasaun foun sira bele banati tuir.

Eis veteranus Eduardo da Costa husu ba lider maximu sira hanesan eis primeiru ministru Kay Rala Xanana Gusmao, Mari Alkatiri no sira seluk neebe ukun nasaun nee atu  hatudu ejemplu neebe diak ba jerasaun foun sira, atu nunee sira bele banati tuir iha futuru mai. Maibe sekuandu nai ulun sira nee husik hela hahalok no ejemplu neebe ladiak, nee sei halo joven sira lakon fiar. Tanba buat neebe mak povu Timor sira hakarak iha pasadu la realiza, maske lakon isin no ran fakar ba independensia nee.

Nia hatutan, nudar povu no eis veteranus nia esperansa ba futuru mak nasaun tenke prepara hodi entrega aba joven sira aiha futuru. Preparasauan nee labele ho individual maibe tenke prepara ho kolektivu hodi entrega buat neebe diak ba joven sira para bele konta historia falintil nee ho los iha future mai.

Konflitu neebe mak oras nee mosu entre veteranus sira tenke rejolve tiha antes entrega ba jovem sira. Sekuandu entrega los deit, aban bainrua sei sai at liu. Tanba ida nee laos kulpa ba joven sira,” tenik nia.

Nia konta hikas fali akontesimentu iha Aileu, iha 20 Agostu 1975 neebe momentu nee nia mos hanesan  forsa iha neeba katak, malae kapitaun ida naran Horta iha loraik tuku 6. Momentu nee saudoza Roasa Muky Bonaparte ho nia kolega nain 4 prende tiha malae nee. Nunee kapitaun nee hakilar hodi dehan Jose da Silva mak toma konta iha kompania CI Aileu nian. I tempu nee nia ho nia kolega balun halai tiha ba ailaran.

Iha parte seluk veterana Fransisca Soares hatete, Timor Leste selebra loron falintil ba dala 40 husu ba maluk veteranu sira atu hamutuk hodi desenvolve nasaun doben nee. Nai ulun sira labele rai odio problema pasadu too fali ohin loron, maibe hamutuk desenvolve nasauna foun nee hodi haluha tiha problema pasadu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (19/8/2015). Domaingas Gomes

Suara Timor Lorosae

MAROMAK HAKUAK HÁ’U NIA MEHI

$
0
0

Loronsa’e, nia mós hader dolar sai hosi toba-fatin ba tuur iha uma tatis be nia kakuluk taka ho duut nia okos. Nia fihir tuir nia maun no bin na’in ne’en (6) be hatais farda no sapatu ba eskola. Nu’udar oan ikun no ema ho defisiénsia, moris ho kondisaun ain rua kiik hanesan ai-kesak, lori nia loron ba loron tuur hakdasak hakuak nia hirus matan hodi hateke ba dook. Bainhira maka nia bele hatais farda hanesan ninia maun-bin no labarik hirak seluk be rame-rame ba eskola, la’o haksoit tutuir dalan iha nia oin, hakilar ho livre, hamnasa reket nehan hanesan loro-matan nia roman halo aifunan dubun sira naklekar ho ksolok.

Dalawa’in nia tuur hamnasa mes-mesak. Dalaruma nia tuur hakruuk fihir ba ninia kondisaun fíziku be la normál, nia senti sai obstáklu ba ninia inan aman no maun bin sira. Ba nia moris ne’e folin la’ek. Tanbasá? Nia aman Paulo Perreira Martins fila hikas ona ba Maromak nia uma. Nia inan faluk Candida Fátima de Araújo sai “aman” hodi kaer serbisu todan, hisik kosar-wen hodi sustenta sira na’in hitu (7). Nia hateke ba nia inan be serbisu la senti kolen, nia hahú haloot ‘mehi’ hakarak sai ema ne’ebé susesu iha futuru be mai.

“Ha’u lakohi atu ha’u nia kondisaun fíziku be la normál ne’e sai todan ida ba ha’u nia família no ha’u inan doben. Dalan di’ak ne’ebé ha’u hili maka ha’u tenki husik ha’u nia família ba buka moris rasik. Hosi Maubisse ha’u muda fali ba Postu Administrativu Turiscai, Suku Beremana, Aldeia Dalubo, hela ho ha’u inan aman hakiak. Iha ne’e maka foti desizaun atu eskola tanba durante tempu okupasaun Indonézia ha’u la eskola. Entaun, iha Timor ukun an ne’e, ha’u hakarak eskola,” dehan Evaristo da Conceição ne’ebé moris iha Maubisse, 21 Outubru 1981, ne’e ba jornalista Matadalan foin lalais ne’e ho neon todan.

Iha momentu ne’ebá, nia ba hasoru Diretór Eskola Primária Nú. 09 Beremana,  Domingus Tilman Espírito Santo, atu tau naran ba eskola. Maibé, mestri haree nia hamnasa sub-subar tanba nia idade boot ona maka eskola hamutuk ho labarik sira ne’e úniku. Maibé, nia koko konvense mestri hodi bele tuur iha banku eskola. Akaba tiha eskola primária, nia hatutan ninia estudu iha Eskola Pré-Sekundária Nú. 01 Kota Laloran iha Postu Administrativu Turiscai no ramata ninia eskola sekundária iha Eskola Tékniku Professionál Same iha tinan 2009.

“Ha’u uluk eskola iha fatin ida ne’ebé maka área rurál tebes. Maibé, ha’u tenki dolar ho liman ho ain hodi luta ba eskola. Até ha’u to’o eskola iha eskola sekundária Same mós, ha’u sei dolar nafatin dei’t ho liman no ain hodi asesu ba eskola,” dehan Evaristo ne’ebé kaben ho Francisca Leto ho oan na’in lima (5) ne’e ho hamnasa midar.

Ba nia, hamansa hasoru obstáklu maka sai xave ba susesu. Biar dolar de’it ho liman no ain, nia hakarak dolar sai hosi área rurál hodi horon anin foun iha Sidade Kapitál Timor-Leste. Ba ida ne’e, nia tenki husik ninia família tomak hodi la’o-rai buka matenek iha Kapitál Díli. Fou-foun, nia dolar ho ain no liman buka matenek iha Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL) atu foti sastra maibé la liu teste. Nia la lakon esperansa. Nia foti desizaun hodi tuir teste iha Institute of Bussines (IOB) no to’o ikus eskola duni iha ne’ebá hodi foti Akuntabilidade.

Ba eskola, nia sempre hetan obstáklu liu-liu kona-ba transporte. Wainhira kada dader-dader nia aranka ba kampus IOB, dalaruma para kareta pasajeirus (mikrolet), kareta lakohi para tanba nia ema ho defisiénsia. Tanba ne’e, agradese ba Maromak, iha loron ida lideransa Fundasaun Klibur foti desizaun hodi bolu nia hela iha kampus no serbisu hanesan ema volontáriu hodi hamatan ba internete ne’ebé estudantes asesu. Tanba nia hadomi serbisu ho pasiénsia, fundasaun fó fiar ba nia sai repórter iha Rádiu Klibur no hala’o mós kna’ar administrasaun nian.

“Durante ha’u serbisu, ha’u nia saláriu sufisiente. Uluk voluntáriu ne’e simu osan fulan $40,00. Pois neineik sa’e ba $70,00. Tanba serbisu badinas demais, ha’u nia saláriu hasa’e to’o $250:00 no hasa’e to’o liu ida ne’e. Ha’u bele dehan katak ha’u nia saláriu bele di’ak liu kolega  dosente sira seluk ne’ebé sei kontinua nafatin serbisu iha IOB. Saláriu sira ne’e, ha’u lori selu fali ha’u nia eskola no osan balun sustenta ha’u nia família tanba iha IOB kada semestre selu $110,00,” nia dehan hodi lamas hirus-matan dala-dala.

Ho esperiénsia hirak ne’e maka nia hetan xamada (bolu) hosi Assosiasaun Defisiénsia Timore-Leste (ADTL) hodi fó apou serbisu iha área teknikál nian liu-liu iha parte Administrasaun no Empowerment ba membru no organisazaun ne’ebé maka serbisu hola parte ba ADTL nian.

“Ha’u kontenti tebes tanba bolu loos ha’u mai iha ha’u nia área rasik, atu hamutuk ho kolega defisiénsia sira seluk no motiva sira oinsá atu la’o ba oin,”  nia hatete.  Evaresto ramata iha Institute of Bussines (IOB), 27 Outubru 2014.

Nia bele hala’o serbisu ho di’ak tanba iha momentu ne’ebá, nia hetan tulun hosi ASERT hodi fó “three sicle” ou hanesan kadeira roda ba nia atu lori. Kadeira roda ne’e maka fó nafatin motivasaun ba nia hodi hala’o ninia serbisu. Nia hetok la lakon esperansa tanba ADTL bele produz  motorizada ida ho modelu roda tolu (3) hodi fasilita nia ba serbisu fatin no fila ba nia uman.

Esperiénsia terus lubuk ida ne’ebé nia hetan durante ne’e sai mestri di’ak ba nia atu fahe matenek ne’ebé nia iha ba ema seluk. Iha ADTL, nia la kolen hodi hakilar ba ninia maluk defisiénsia sira seluk. Ba ninia kolega sira, nia tatoli katak ema ho defisiénsia sira hotu tenki haka’as-án labele moe hodi kompete ho ema ne’ebé la ho defisiénsia. Tenki halakon moe hodi kria espíritu mentalidade ida ne’ebé forte iha ida-idak nia fuan (hanoin) atu nune’e bele la’o ba oin no hamriik firme hanesan ho ema ne’ebé la ho defisiénsia. Túr badak hanesan no hamriik ás hanesan.

“Ha’u ka’er metin ha’u nia professór  primária ida nia liafuan dehan; ‘Ó eskola didi’ak, ó sei di’ak liu fali ami professór sira’. Ba ha’u nia kolega sira katak, ita hotu tenki mehi no hatete ba ita nia án rasik katak Maromak sei hakuak ita nia mehi hotu-hotu. Bermimpilah sebab Tuhan akan memeluk mimpi-mimpimu—Mehi bá tanba Maromak sei hakuak ó nia mehi tomak tanba Maromak hakuak ona ha’u nia mehi iha relaidade moris lor-loron,” Evaristo hatete hodi sita (kutip) liafuan murak iha Novela Sang Pemimpi hosi Andrea Hirata ba ninia maluk ema ho defisiénsia sira iha ADTL. (Julia M. X. da Silva)

Governu Makau apela reforsu seguransa nian ba rezidente sira nebe iha Tailándia

$
0
0

Sekretáriu ba Seguransa hosi Governu Makau "apela ona ba grupu sira nebe halo vizita" iha Tailándia hodi "fó atensaun ba seguransa no regula deskrisaun viajen nian", hafoin esplozaun hosi bomba ida iha loron-segunda iha kapitál Tailándia nian.

Wong Sio Chak, nebe kaer funsaun nu'udar xefe Governu interinu, refere ona, iha nota ofisiál, katak Gabinete ba Jestaun Krizi sira Turizmu nian simu ona pedidu informasaun hamutuk 19, maibé laiha pedidu auzíliu ruma.

Ema sira nebe halo viajen rasik "tenki fó atensaun mós ba sira nia seguransa no ba ambiente nebe sira hasoru", hatutan hosi nota ne'e.

Sekretáriu lamenta mós atentadu ne'e no aprezenta ona kondolénsia ba família sira hosi vítima mortal no ema sira nebe hetan kanek.

Tailándia hanesan fatin ida férias nian ba ema rezidente sira hosi Makau.

Polísia tailandés informa ona iha loron-tersa katak ema estranjeiru na'in ualu mate iha esplozaun loron-segunda ne'e iha sentru Bangkok nian, nune'e númeru totál vítima sira nebe mate hamutuk na'in 20 no antes aponta ba na'in 21.

Entre vítima estranjeiru sira nebe mate na'in rua hosi Xina, na'in rua hosi Hong Kong, na'in rua hosi Malázia, na'in ida hosi Indonézia no na'in ida hosi Singapura.

Konfirma mós identidade hosi ema tailandés na'in lima.

Entre ema sira nebe kanek, na'in 42 ho nasionalidade tailandés no na'in 28 hanesan ema xinés. Autoridade sira hatete mós katak ema sira nebe hetan kanek balun hosi Japaun, Hong Kong, Indonézia, Malázia, Omã, Filipina ho Singapura, maibé la hatete na'in hira.

Iha loron-segunda, tuku 18:30 (oras lokál), bomba ida nakfera iha templu Erawan nebe situa iha sentru kapitál tailandés, besik iha hotel Grand Hyatt Erawan, nebe iha mós hotel sira selu no loja sira nebe loron-loron dada vizitante millaun resin.

SAPO TL ho Lusa – Foto: EPA@ Narong Sangnak

Hong Kong alerta hasoru viajen ba Bangkok, governu sira seluk husu kuidadu

$
0
0

Iha loron-tersa ne'e Hong Kong alerta ona nia rezidente sira hodi evita halo viajen ba Bangkok, bainhira governu aziátiku sira seluk husu aumenta vijilánsia ba nia sidadaun sira, hafoin atentadu ida nebe halo pelumenus ema na'in 20 mate iha kapitál Tailándia.

Hong Kong fó sai ona alerta maka'as ba Bangkok, nível daruak aas hosi nível tolu iha sistema governu nian.

Pekin kondena ona atake bomba ne'e no husu ba Tailándia hodi investiga no fó "kastigu maka'as" ba autór sira.

Entre vítima na'in 20 nebe konfirmadu iha esplozaun, nebe halo ema na'in 100 resin kanek, inklui pelumenus ema xinés na'in 28, iha sidadaun xinés na'in tolu, na'in rua hosi Hong Kong, na'in haat ema malaiu, na'in ida ema indonéziu no na'in ida hosi Singapura.

Responsável sira hosi Austrália, hosi Filipina no hosi Singapura husu ona ba sira nia sidadaun hodi iha atensaun.

Maski atake ne'e seidauk hetan reivindikasaun, líder sira hosi junta Tailándia nian hatete katak bomba ne'e hakarak halo kona indústria turístiku nasaun nian no halo foer reputasaun governu nian.

Autoridade Turizmu Tailándia nian fó sai ona katak seguransa aumenta ona iha fatin oioin iha kapitál tailandés no polísia husu nafatin ba rezidente no turista sira atu iha kuidadu.

Iha loron-tersa ne'e bomba ki'ik ida so'e ba besik estasaun metro ida iha sentru Bangkok nian, iha zona turístiku ida, maibé la halo vítima ruma.

SAPO TL ho Lusa – AFP PHOTO/Christophe Archambault

Esplozaun foun rua iha Bangkok no laiha vítima ruma

$
0
0

Iha loron-tersa ne'e kapitál Tailándia sai fali hanesan palku ba atentadu rua terorista nian.

Bomba ida lansa ona hosi ponte Taksin, besik iha terminál ida ferry nian, no karik nakfera iha mota, la halo vítima ruma. Bomba ida seluk lansa iha estasaun metro aéreu ida, iha sentru Bangkok nian, la dook hosi santuáriu hindu nebe iha loron-segunda ne'e sai hanesan fatin akontesimentu ba bomba dahuluk nian.

Iha atake ida nebe akontese iha loron-segunda ne'e, mate ona ema na'in 22, inklui ema estranjeiru na'in sia, no ema na'in 120 resin hetan kanek.

Primeiru-ministru tailandés garante katak halo ona investigasaun ba ema barak, hafoin kapta hosi kámara sira vijilánsia nian iha momentu atentadu.

Polísia tailandés fó sai ona fotografia rua hosi suspeitu ida, joven ida ho kamizola amarelu nebe mosu, iha momentu dahuluk ida ho moxila no, ikusmai mosu lahó bagajen - autoridade sira hanoin katak moxila ne'e iha bomba nebe nakfera iha fatin turístiku iha kapitál tailandés.

SAPO TL ho SIC Notícias - Foto © Athit Perawongmetha 

Bispu Macau Vijita Institusaun Cristal

$
0
0

DILI – Bispu Diocese Macau Don Jose Lay halo vijita ba iha Institusaun Edukativu Cristal.

Tuir Amu Bispu Diocese Macau Don, Jose Lay, ba jornalista sira iha edifisu Institusaun Cristal depois remata vijita Tersa, (18/8/2015) hatete objetivu hosi vijita nee  hodi hare institusaun Cristal neebe mak hari hosi antigus alunus Don Bosco sira tanba eduksaun importante tebes.

Hau mai atu hare obra neebe mak hanesan moris hosi espiritu Don Bosco Salesianu nian neebe mak hari eskola nee hosi antigus alunus Don Bosco tanba importante tebes atu hari nasaun ida tenke iha matenek no kuinesementu ida neebe mak diak hodi hari no servisu povu no nasaun ida nee sai diak liu tan,” hatete D. Jose lay.

Iha ninia vijita nee Amu Bispu Jose Lay mos fo mensajen ba Timor oan sira katak atu perpara an ho diak, tanba Timor Leste hanesan nasaun ida neebe mak foun tanba nee Timor oan hotu tenke hakas an hodi estuda no aprende matenek neebe mak iha hosi ema matenek bot sira, atu nunee bele dezenvolve nasaun nee sai diak liu tan nomos hadia povu tomak nia moris, tanba tuir Amu Bispu Don Jose Lay katak laiha tan dalan seluk atu dezenvolve nasaun ida kuandu la liu hosi eskola no matenek.

Iha fatin hanesan Diretor Ezekutivu Fundasaun Cristal, Agustino do Santos Gonsalves, hatete katak Amu Bispu Don Jose Lay halo vijita ba iha Cristal, hodi enkoraja no fo mensagen ba profesores nomos estudante tomak konaba matenek. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (19/8/2015). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

TL-Cavo Verde Hametin Relasaun Iha Area Justisa, Coelho: KM Aprova Resolusaun Kopersaun

$
0
0

DILI - Konsellu Ministru (KM) aprova ona rezolusaun kopersaun entre Timor Leste (TL), Cavo Verde ho Moçambique, hodi hametin kopersaun iha area justisa.

Lia hirak nee hatoo husi Sekertariu Estadu Konsellu Ministru Avelino Coelho, ba Jornalista sira, hafoin remata Konsellu Ministru iha Palasiu Governu, tersa (18/08/2015).

Rezolusaun Governu aprova konba protokolu kopersaun entre Timor Leste ho Republika Cavo Verde iha area Justica nia proposta husi Ministru Justica aprovadu tamba rezolusaun nee mai hodi fo oportunidade. Depois proposta mai husi tan Ministru Justica konba protokolu ordem Publika Musanbuique husi area justice nee akordu halao tiha ona durante enkontru CPLP,” hateten Coelho.

Alende ida nee Konsellu Ministru diskute mos dekretu lei konaba estatutu administrasaun municipal, atu hare oinsa dezenvolve sistema municipal iha nivel administrasaun, maibee proposta nee adia ba sema oin foin diskute fali hodi halo aprovasaun.

Iha parte seluk Observador Justica Andre da Costa Ribeiro hateten iha tinan kotuk liu ba Governu inklui Parlamentu Nasional hasai rezolusaun hodi duni sai Juiz, Ministeru Publiku no Defensor Publiku internasional sai husi Timor Leste. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (19/8/2015). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

SELEBRA TINAN 40 FALINTIL, ESTADU LIMAN RAN?

$
0
0

Selebrasaun aniversáriu tinan 40 ezisténsia Forsas Armadas Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) iha tinan ida ne’e, konsideradu Estadu Timor-Leste liman ran no hatudu imajen la di’ak iha mundu internasionál nia matan.

“Tinan 40 tuir loloos ita manifesta atu promove demokrásia no direitus umanus ida, maibé iha tinan 40 ita hatudu estadu ida liman ran. Ohin ita bele di’ak iha Timor maibé ita nia imajen iha mundu internasionál ladi’ak, tanba ita halo violasaun direitus umanus ba ema sivíl sira,” Reprezentativu Programa Officer Asia Justice And Right’s (AJAR), Inocêncio de Jesusu Xavier dehan kestaun ne’e ba Jornál Matadalan iha nia kna’ar fatin, Segunda (17/08/2015), hatan kona-ba komemorasaun aniversáriu tinan 40 FALINTIL.

Nia dehan durante operasaun ba Konsellu Revolusionáriu Maubere (KRM) ne’ebé lidera hosi matebian Mauk Moruk, forsa hatudu tramentu ladi’ak ba povu ki’ik sira. Halo violasaun direitus umanus hasoru povu hanesan baku, tuku, tebe, no estraga povu nia sasán hodi halo povu barak maka sai vítima ba operasaun ida ne’e.

“Ita tenke hakribi ran. Ita halo rekonsialiasaun ho koronel sira, ho sira ne’ebé uluk oho ita, ita badinas halo. Maibé tanbasa ho Timor-oan rasik ita lakohi halo rekonsiliasaun no diálogu,” Inocêncio dehan.

Selebrasaun tinan 40 FALINTIL sei realiza iha 20 Agostu 2015 iha Tasi Tolu, Díli, ne’ebé Prezidente Repúblika maka sei hato’o diskursu de estadu. (Efrem)

Matadalan

Idade 40 FALINTIL Nia Moris: FALINTIL-FDTL Hakat Dadaun Ba Forsa Modernu Nian

$
0
0

Fundasaun Mahein (FM) kongratula loron FALINTIL nian aniversariu ba dala-40 sira nia dedikasaun ba nasaun Timor-Leste. FALINTIL mai ho nia istoria rasik ne’ebé asume responsabilidade ba luta armada no gerilia durante prosesu luta ba libertasaun independensia Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL). Hafoin indepedensia transforma FALINTIL husi forsa gerila ba forsa konvensional tuir evolusaun forsa armada ne’ebé modernu no professional nian hodi muda naran ba FALINTIL-FDTL.

Instituisaun FALINTIL-FDTL ne’ebé moris iha faze ukun-an ne’ebé orienta nia an lolos tuir forsa modernu nian. Forsa defeza ida ne’ebé professional no bele hasoru funu iha vila laran nian. Funu iha eskritoriu ne’ebé FALINTIL-FDTL sira tenki hakruk ba lei no regulamentu oin-oin, ejize sira nia profesionalizmu, disiplina no respeitu ba direitus umanus.

Pratika lubun ne’ebé hatudu FALINTIL-FDTL sai duni forsa konvensional ida ne’ebé modernu hanesan forsa nasaun seluk nian. Forsa ida ne’ebé laosdeit hasoru funu konvensional nian maibe oinsa bele kontribui ba paz no dezenvolvimentu nasaun. Atraves husi atividade sira serbisu kooperasaun Sivil-Militar nian liu husi hadia eskola, estrada, ponte nst. Inklui fo apoiu Polisia ba asegura siguransa interna iha ne’ebé dala balu hahoris kestaun publiku no konfuzaun ba tarefa serbisu FALINTIL-FDTL nian.

Sorin seluk instituisaun FALINTIL-FDTL muda dadaun nia an tuir paradigma foun no independesia kona-bá forsa defeza nasional nian. Hakat tan ona ho pasu kona-bá reforma membru FALINTIL-FDTL balu ne’ebé pasa ba idade reforma. Fundasaun Mahein hare reforma ida ne’e pasu positivu ne’ebé instituisaun militar liu atu lori FALINTIL-FDTL sai husi pardigma uluk nian. Hanesan mos ho prosesu rekonesimentu veteranu sira ne’ebé kontinua lao. Maske atetude veteranizmu sei maka’as iha aspeitu politika Timor-Leste nian ne’ebé bele fo influensia maka’as mos iha prosesu dezenvolvimentu FALINTIL-FDTL nian.

Ikus liu, Fundasaun Mahein fo parabens ba selebrasaun loron FALINTIL ba dala-40. Hein katak instituisaun FALINTIL-FDTL sei sai duni forsa defeza modernu no professional ida. Maske FALINTIL no F-FDTL defisil atu haketak malu tanba husi abut FALINTIL mak hahoris FALINTIL-FDTL, maibé prinsipiu FALINTIL nia konsidera hanesan osan mean ne’ebé tenki aplika husi instituisaun militar.

Fundasaun Mahein - Foto: Logo Fundasaun Mahein

Indonézia hamout ró estranjeiru 34 tanba halo peska ilegál

$
0
0

Governu Indonézia horisehik fó sai katak sira hamout ona ró estranjeiru 34 ne’ebé sira prende tanba halo peska ilegál iha tasi Indonézia. 

Ró hosi Tailándia, Vietname, Filipina no Malázia, mout iha fatin ketaketak hosi arkipélagu Indonézia nian.

Tuir autoridade sira, peska ilegál iha tasi Indonézia tinan-tinan lakon dolár tokon ba tokon iha reseita nasaun.

“Ami tenke hatudu katak ita mós konsege hetan vitória iha parte tasi nian, tanba tasi maka futuru hosi ita-ninia nasaun”, dehan ministra Peskas, Susi Pudjiastuti, iha komunikadu ne’ebé fó sai kona-ba medida ne’e.

SAPO TL ho Lusa 

Eis-komandante Falintil rekoñese sala tempu uluk nian, no defende timor-oan ninia unidade

$
0
0

Eis-komandante Falintil, brasu armada hosi rezisténsia timor-oan, Rogério Lobato ohin rekoñese katak iha luta ba libertasaun Timor-Leste “sira komete erru balun” no liu hosi timor-oan ninia unidade, maka konsege alkansa objetivu ne’e. 

“Dala barak revolusaun hamate ninia oan rasik”, dehan Rogério Lobato, iha konferénsia ida ne’ebé hala’o hodi komemora tinan 40.º hosi fundasaun Forsa Armada Libertasaun Timor-Leste (Falintil), hanesan pilár rezisténsia timor-oan nian ida mós no luta ba Timór ninia ukun-aan.

“Ami luta hodi defende povu. Maibé ita hotu halo sala, no dala barak, ita rasik maka oho ita-ninia maun-alin rasik. Ita tenke rekoñese ida ne’e. No ha’u hein katak loron ida líder Fretilin nian, bele ko’alia kona-ba ne’e”, dehan.

Konferénsia ne’ebé hala’o ohin, halo parte mós ba iha atividade ne’ebé realiza desde semana kotuk hodi komemora tinan Falintil ba dala hat-nulu (40), no aban maka sei sai hanesan pontu altu ba komemorasaun ofisiál ne’e iha Tasi Tolu.

Harii hanesan brasu armada Fretilin nian (Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente), no Fretilin hahú marka sira-ninia papel ba istória timor-oan, iha loron 15-agostu-1975, bainhira lee “Deklarasaun Insureisaun Armada” iha Aisirimou, besik Aileu, parte sul Dili.

Hanoin hikas momentu ne’ebá liu hosi serimónia omenajen ne’ebé hala’o semana ne’e no ne’ebé hetan partisipasaun hosi dirijente timor-oan prinsipál sira.

Iha 1987, Falintil sai apartidária no konsolida hanesan brasu armada rezisténsia ba okupasaun indonézia. Hafoin Timor-Leste hetan indepedénsia, Falintil transforma ba Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), tanba ne’e maka iha serimónia 20-agostu sei hala’o mós parada militár, um minutu de silénsiu, fó kondekorasaun, promosaun no halo pasajen ba reforma kuadru F-FDTL nian.

Iha ninia intervensaun, Lobato haktuir hikas kona-ba momentu bainhira sira harii Falintil, kaptura hosi soldadu portugés sira iha Aileu no Dili, funu sivil ho UDT nomós ho membru istória seluk hosi movimentu pró-independénsia iha Timor-Leste.

“Iha momentu di’ak, nomós ladun di’ak. Ami luta kontra malu. Buat balun maka larezolve ho lolos. Ami labele simu bainhira revolusaun ne’e hamate ninia oan rasik”, haktuir hikas.

“Ita manan luta. Agora ita tenke hamutuk, maski akontese ona buat hirak ne’e, ho nune’e maka ita bele dezenvolve nasaun ne’e. Ita tenke luta ba Timór, atu nune’e labarik sira bele moris iha nasaun ne’ebé di’ak no lasofre hanesan saida maka ita sofre ona”, dehan.

Iha reta finál hodi hetan ukun-aan, nia dehan, liu-liu kona-ba papel importante hosi frente diplomátika, hodi temin “papel no apoiu importante hosi Portugal” nomós figura hanesan Jorge Sampaio no Antonio Guterres.

"Ida ne’e hanesan luta koletiva ida, hosi frente armada, frente klandestina, frente diplomátika, no hosi igreja. Ita manan tanba forsa koletiva ne’e", hateten.

"Agora ami serbisu hamutuk. Ami hanesan belun. Ami la’os tenke iha hanoin hanesan, maibé ami hotu iha hanoin ba buat ida, maka dezenvolvimentu nasaun nian ", defende.

António da Conceição, ministru Edukasaun nomós moderadór debate, haktuir hikas katak momentu hanesan ne’e importante tebes, tanba “konta hikas istória ne’ebé importante tebes, liu-liu ba jerasaun foun sira”.

"Ajuda kuda hikas ita-ninia nasionalismu, ita-ninia koñesimentu hanesan nasaun. Iha ne’e, ita la’os iha tribunál, maibé ita hotu hamutuk hodi fahe informasaun, no rona istória", konsidera.

SAPO TL ho Lusa 

Governu Hasai Ona Rejulusaun Hapara EOK

$
0
0

DILI - Governu Timor Leste liu hosi Konselho Ministru hasai ona Rejulusaun atu hapara Empeniamentu Operasaun Konjuta, ba Krupu Konselho revolusaun Maubere (KRM).

Tuir Ministru Defeza Cirilo Cristovao katak, iha loron 18 Agostus Liu hosi Konselho Ministru Governu hasai ona rejulusaun atu hapara empeniamentu Operasaun konjunta (EOK), tamba Paulino Gama Alias Mauk Moruk ho nia elementus nain 3 mate ona.

Hau hanoin Operasaun nee tenke hapara duni ona tamba ema neebe maka autor ba kaju nee laiha ona, maske sei iha elementus importante Mauk Moruk nian, nain rua hanesan Lorai ho Jose Sunardi neebe maka sei subar iha ailaran, maibe ida nee knar Polisia nian atu buka tuir paraderu sira nain rua nian,” informa Ministru Defeza Cirilo Cristovao ba Jornalista sira Kuarta (19/08/2015) iha nia knar fatin Kuartel Jeneral F-FDTL Fatuhada Dili.

Nia informa liu tan katak Rejulusaun nee konselho Ministru aprova ona no lori ba Prezidente Republika atu promulga, atu nunee hapara operasaun, no sira neebe maka seidauk kaer maka nee, knar Polisia nian atu buka tuir, no labele prosesu tuir Justisa neebe maka iha, tan nee sira neebe sei subar nee Polisia maka bele kaer mandadu kapturasaun hodi kaer ema sira nee.

Iha fatin hanesan Xefi Estadu Maior F-FDTL Maijor Jeneral Lere Anan Timur hatutan katak, Empeniamentu Operasaun konjuta, nee atu hapara nee kestaun Governu nian, tamba Governu maka hasai rejulusaun hodi operasaun nee lao, no atu hapara fali nee desizaun Governu nian. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (20/8/2015). Madalena Hora/Lucia Ximenes

Governu Hapara Operasaun Hanita, Rui: PNTL Kontinua Buka Membru MM

$
0
0

DILI - VI governu liu husi Konseilu Ministru hapara ona Operasaun Hanita nebe Kompostu husi Membru Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) no Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), maibe Kontinua buka Membru Mauk Moruk nebe tama iha lista Mandatu kapturasaun.

Tuir Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo katak nia parte hasoru malu ho Prezidente Republika Taur Matan Ruak hodi koalia kona ba situasaun rai laran, inkliu informa Operasaun Konjunta Hanita nebe governu hapara ona.

Hau koalia ho prezidente kona ba situasaun Seguransa ninian no mos Desizaun kona ba Konseilu Ministru ninian nebe hapara ona Operasaun Hanina,” dehan Rui ba Jornalista Kuarta (19/08/2015) iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Rui hatete sira nebe pretense ba grupu Ilegais iha mandadu kapturasaun husi tribunal, nebe seidauk konsege kaptura depois operasaun Polisial sei halao nafatin hodi buka tuir sira atu lori ba dalan Justisa.

Desizaun hapara operasaun Hanita tuir Rui Katak Governu desidi liu husi Konseilu Ministru nebe halao iha loron 18 Agostu, tan nee hasoru Prezidente hodi Informa ba Prezidente maibe membru Konseilu Revolusionariu nebe seidauk kaptura Polisia Kontinua buka tuir Nafatin.

Jornalista sira kontinua tenta atu konfima Konsiderasaun Governu nian ba Mauk Moruk, maibe Primeiru Ministru Rui Maria Araoju lakohi fo komentariu no husik media sira hodi hakat sai husi Palasiu Prezidensial. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (20/8/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

PM Rui La aprova Projetu Hari Hospital Andar 5

$
0
0

Tempo Timor : planu Governu hodi hari andar lima  (5) iha  Hospital Nasional Guidu Valadares (HNGV) hetan konselamentu tanba la aprova husi Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araujo.  

Bazeia ba kanselamentu obra refere, husi Diretor Ezekutivo(HNDV), Jose Antonio Guteres hateten, nia sente triste uituan ba projeitu ne’ebe  seidauk aprova husi PM.  

“Planu Governu nian ho projetu atu halo HNGV Andar lima sei la realiza tanba PM la aprova projetu refere. Hare ba tinan oin laiha konstrusaun, maibe so iha deit rehabilitasaun, ne’ebe projetu konstrusaun foun ne’e laiha, no  andar lima ne’e hein fali tinan seluk mai,” Jose Antonio dehan ba jornalista sira, sigunda (17/08) iha knar fatin HNGV-Dili.

Tuir nia, HNGV presiza aumenta numeru kama, tan ne’e infrastrutura tenke diak no modernu.  Ezemplu de’it  mak hanesan efisiente ne’e pretense ba departamentu sirusia, maibe agora ne’e sirusia nakonu.

Jose relata, iha HNGV la sufsiente  ba enfermaria  sira iha deparametnu hira ne’e,  ne’ebe dala ruma ita hanoin labele tau hamutuk sira  mane no feto, maske  HNGV notifika iha infermaria nain lima maka iha kuatru ida.

Agora daudauk iha ona planu atu muda infermaria sira nia naran, la tau ona infermaria, maibe tau deit Departementu sirusia, ne’e para  bele halo tiha liafuan ida homen ho mulher  sai ida de’it.

Ho  konstrusaun ne’ebe mak husi governu sira la realiza mak agora dadauk sai kestaun  bo’ot ida ba HNGV. Tanba infrestrutura ne’ebe numeru kama menus tebes. 

Entre tantuDiretor Ezekutivu  Hospital Nasional Guidu Valadares (HNGV), Jose Antonio Guteres  esplika,  kona ba kompania KEKUDI ne’ebe mak kaer projeitu rehabilitasaun ba HNGV besik finaliza ona. 

“Hau hare rehabilitasaun  ba HNGV   diak tebes, tanba atinji ona  70% , hau  kontenti. Tanba pelumenus sira hadia‘setin up ruangan’ ne’e ho kapas tebes no hare  ba mos furak loos. Ne’e duni  agora daudaun  iha ona prosesu remata nia laran,” tenik director ne’e.

Jose Antonio afirma, projetu ba rehablitasaun Hospital kontinua lao oras nee daudaun hein deit atu finaliza obra ne’e.  aleinde ne’e  husi Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) mos halao kontrola makas ba obra refere. 

Nune’e mos kona ba  tender ba projeitu ne’e nia ladun hatene, maibe kompania SEKUDI mak ka’er projetu rehablitasaun ba hospital ne’e, no tender ne’ebe halo  husi ADN.

Tuir nia, hanesan diretor, so hare deit ba buat ne’ebe mak iha Hospital  presiza hadia, ne’e duni haruka proposta ba Ministeriu Saude mak enkaminha fali ba ADN. Hafoin ADN sira mai  hare halo levanatamentu, hodi fo tender ba kompania sira. (**)

Governu timoroan hakotu operasaun Hanita, nebe hahú iha fulan-Marsu

$
0
0

Iha loron-kuarta ne'e governu timoroan desidi hakotu operasaun Hanita, nebe hahú iha fulan-Marsu hodi buka eis-guerilleiru Mauk Moruk ho nia apoiante sira, nebe envolve efetivu atus resin hosi forsa defeza no polísia.

Desizaun ne'e foti hafoin Mauk Moruk ho nia apoiante na'in rua mate iha tiruteiu ida ho forsa seguransa sira nian no loron rua hafoin hakohi tiha nia, iha rejiaun Laga, súl Baucau nian.

"Hafoin desizaun ikus asaun nian iha loron 8 fulan-Agostu 2015, Governu desidi ona hakotu operasaun hamutuk nebe harii iha fulan-Marsu 2015", refere iha komunikadu ida Governu nian, nebe esplika katak ne'e hanesan desizaun ida hosi reuniaun estraordináriu ida hosi Konsellu Ministru sira nian iha loron-kuarta.

Iha rezolusaun ida loron 11 fulan-Marsu, Governu harii tiha ona "grupu operasionál ida intervensaun hamutuk nian hosi forsa defeza no forsa sira seguransa nian, hodi hatán lalais no efisiente hodi previni hahalok todan sira perturbasaun orden públiku nian, nebe halo hosi grupu organizadu sira".

To'o agora, Governu laiha balansu ruma kona-bá folin totál hosi operasaun no balansu ikus operasaun nian.

Iha komunikadu, Prezidénsia Repúblika hatete iha semana liubá katak, aleinde eis-guerilleiru, mate mós iha konfrontu ho forsa seguransa timoroan sira nian elementu na'in tolu hosi Conselho da Revolução Maubere (CRM) - nebe lidera hosi Mauk Moruk - no ema sívil na'in rua, halo kanek efetivu na'in sia hosi forsa defeza (F-FDLT) no hosi polísia nasionál (PNTL).

Komandante forsa defeza Timor-Leste nian (F-FDTL), major jenerál Lere Anan Timur, hatete katak autoridade timoroan sira tenta to'o momentu ikus atu nia bele entrega aan.

Tuir Lere Anan Timur, antes hahú tiruteiu, nebe halo eis-guerilleiru no nia apoiante na'in rua mate, Komando Operasaun Hamutuk (COC) haruka Falur Rate Laek, veteranu ida F-FDTL nian, hodi tenta liuhosi Ângela Freitas, Mauk Moruk nia porta-vós, hetan solusaun ida liuhosi diálogu.

"Nia tenta konvense Mauk Moruk hodi entrega aan maibé laiha rezultadu hosi tentativa sira ne'e", nia afirma.

"Forsa sira halo esforsu oioin hodi tenta halo negósiu ho Mauk Moruk, nebe la simu pedidu sira ne'e no nia hatán ho tiru. Hasoru atake hosi Mauk Moruk ne'e, forsa sira halo kontra-atake no nune'e maka nia ho membru na'in rua nebe akompaña nia mate, no ida seluk hetan kanek", nia hatete.

SAPO TL ho Lusa - Foto nebe hasai iha Fevereiru 2013 durante komemorasaun tinan 12 ba kriasaun FALINTIL - Forsa Defeza Timor-Leste nian. EPA António Amaral

FALINTIL – 20 AGOSTU 1975

$
0
0

Falintil-Forças da Defesa de Timor-Leste ou FALINTIL-FDTL ou F-FDTL mak Forsas Armadas Timor-Leste nian nebe moris husi FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional Timor-Leste) nebe hamriik iha 20 Agostu 1975, F-FDTL hamriik ihaUNTAET nia tempu iha loron 1 Febreiru 2001. FALINTIL iha tempu invasaun Indonesia konyesidu hanesan Frente Armadas ba Libertasaun Timor Leste hamutuk ho frente rua tan mak: Frente klandestina no Frente Diplomatika. Iha tempu neba FALINTIL fahe ba (região) hat.

Kuandu kostitusaun oficialmente halao iha 20 Mei 2002, forsas armadas ne troka nia naran sai FALINTIL-FDTL (F-FDTL) ho nia boot Mayor Jenderal Taur Matan Ruak (José Maria de Vasconcelhos) nebe mak uluk gerilleiru FALINTIL nian.

F-FDTL too agora foin iha batalaun infanteria forsas terreno rua nebe konsentra iha distritu Baucau no distritu Lauteinkompi idaforsas naval (componente naval) nebe konsentra iha Hera, Dili, antantu forsas aereo sidauk iha. Alende ida nee iha mos unidade ida Polisia Militer (PM).

Wikipedia
Viewing all 15889 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>