Hosi: Hercus Pereira dos Santos* | opiniaun
«Sim, existe recompensa para o
justo; de facto, há um Deus que faz justiça sobre a terra.» (Salmo, 58: 12.).
“Sesunguhnya ada pahala bagi
orang benar,
sesunggunya
ada Allah yang
memberi keadilan di bumi”
(Mazmur, 58:12).
Iha prosesu konstrusaun ba Estadu
Direitu Demokrátiku ne’ebé respeita no valoriza Direitos Humanos, iha parte
prinsipál ida-ne’ebé ita presiza tau atensaun maka’as maka Sistema Justisa. Ita
sempre iha preokupasaun oinsá maka harii Sistema Justisa ida-ne’ebé di’ak, iha
parte ida lori proteje direitu sidadaun sira nian no iha parte seluk lori
kontribui ba dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku no polítiku Estadu nian. Kestaun
rua ne’e iha ligasaun ba malu hela. Ida la bele moris sein ida seluk. Katak
bainhira iha protesaun di'ak ba direitu sidadaun sira nian iha tempu hanesan
ita garante no kontribui moos dezenvolvimentu iha setór sósiu-ekonómiku no
polítiku iha Estadu nia laran. Bainhira ita garante dezenvolvimentu
sósiu-ekonómiku no polítiku ita tenke halo ho objetivu maka lori proteje direitu
sidadaun sira nian. Tanba bainhira Estadu halo dezenvolvimentu la bele ko’alia
de’it iha teoria nia leten maibé kualidade moris povu sira nian, direitu povu
sira nian, tenke sai sasukat prinsipál lori avalia katak dezenvolvimentu hala'o
duni ho di'ak ka lae.
Bainhira
ita ko'alia kona-ba harii Estadu ita loloos ne’e ita ko’alia hela atu oinsá
Estadu asegura no promove moris di'ak ba povu sira. Hari Estadu katak harii
moris di'ak ba povu. Moris di'ak ida-ne’ebé, pelumenus, hanesan hetan protesaun
no valorizasaun iha Mekanizmu Internasionál ba Protesaun Direitos Humanos nian.
Iha kestaun Justisa nian, bainhira Estadu la hamosu Sistema Justisa ne'ebé
di'ak maka sei sai fali hanesan fatór ne’ebé bele kontribui lori viola direitu
sidadaun sira nian no Direitos Humanos no ikus mai, Sistema Justisa ne'ebé la
di'ak bele nakfilak sai naha todan ba Estadu. Tanba Estadu, ou gasta rekursu
orsamentu la efisiente ou Estadu la konsege hetan retornu ne’ebé adekuadu ba
dezenvolvimentu nasionál.
Ita bele dehan katak Sistema
Justisa ne’ebé la di’ak bele enfrakese Estadu Direitu Demokrátiku, viola
Direitos Humanos no bele afeta negativamente ba dezenvolvimentu rai laran.
Parte rua ne’e, Sistema Justisa ne'ebé la di'ak no dezenvolvimentu ne’ebé la
di'ak, povu maka lori todan. Estadu la bele harii iha konseitu teóriku, númeru
no gráfiku nia leten maibé Estadu tenke harii ba ema sira-nia moris di’ak. Ha'u
gosta tebes no kontente lori rona iha semináriu ou iha relatóriu sira bainhira
malae sira ou analista sira dehan Timor-Leste ne’e riku, iha kresimentu
ekonómiku di'ak, dezenvolvimentu rai laran la’o di'ak, iha protesaun ba direitu
sidadaun sira nian, iha valorizasaun ba Direitus Humanos, maibé ha'u sei fiar
liu bainhira estrada sira iha Dili laran, hanesan kapitál nasaun nian, no moos
estrada sira iha territóriu tomak, bele sai di’ak, asegura nesesidade bázika ba
populasaun sira, la bele penaliza no bandu serbisu jornalista sira nian ba
interese komún Estadu nian, la bele iha diskriminasaun iha asesu ba justisa ou
ba partisipasaun vida Estadu nian, sidadaun sira moris livre no sirkula iha
kualkér tempu la ho ta'uk, prevene abortu ou soe bebé no problema sosiál sira
seluk tan. Katak dezenvolvimentu la’ós de’it iha surat tahan leten maibé
kontribui duni ba moris di'ak povu sira nian. Ho nune’e, iha kontestu reforma
judisiária nian ita presiza harii Sistema Justisa iha Timor-Leste ne’ebé
garante dezenvolvimentu ba povu sira-nia moris di'ak.
Ha'u
tenta buka atu fó-hanoin ruma, tuir ha’u-nia observasaun pesoál ne’ebé ha'u
hasoru iha realidade (Ha'u sei limita de’it lori ko’alia kona-ba asuntu
morozidade no independénsia órgaun judisiáriu sira nian tanba ne’e, nu’udar
de'it ha'u-nia observasaun pesoál. Karik ha'u hala'o serbisu ruma iha
instituisaun Estadu nian ou NGO ruma iha área judisiária ou Direitos Humanos
maka sei iha liután kondisaun lori hala'o peskiza ne'ebé di'ak liután ba
kestaun sira-ne’e. Tanba kestaun judisiária no Direitos Humanos ne’e kestaun
kompleksu ida) lori ha'u hanoin oinsá harii Sistema Justisa haree hosi
perspetiva Direitos Humanos nian iha Estadu Direitu Demokrátiku Timor-Leste.
Apenas nu’udar sidadaun ida-ne'ebé iha interese iha área Direitos Humanos maibé
liu-liu moos tanba Timor-Leste nu’udar Estadu ida iha-ne’ebé moris tanba moos
nu’udar rezultadu hosi luta ba protesaun Direitos Humanos nian. Hanesan Barbara
Oliveira et al hateten iha Os Direitos Fundamentais em Timor-Leste iha pajina
51 “Durante a resistência de Timor-Leste à ocupação da Indonésia, foram
utilizados vários mecanismos internacionais para a promoção dos direitos
humanos do povo timorense, incluindo a extinta Comissão dos Direitos Humanos, o
Conselho de Segurança, a Assembleia Geral das Nações Unidas e o Tribunal
Internacianal da Justiça”. Tanba ne’e, ita bele haree iha fali pájina 52 hosi
livru ne’ebé temi iha leten bainhira hakerek tuir dokumentu balu hateten katak
“[a] luta do povo timorense para ganhar a sua independência foi, em sua
essência e em todas as dimensões, uma luta pelos direitos humanos”. No moos
lori halo tuir artigu 23 hosi Constituição da República Democrática de
Timor-Leste iha-ne’ebé hakerek katak “ Os direitos fundamentais consagrados na
Constituição não excluem quaisquer outros constantes da lei e devem ser
interpretados em consonância com a Declaração Universal dos Direitos Humanos”.
Bainhira iha prosesu harii Estadu
Direitu Demokrátiku Timor-Leste ita presiza tau iha konsiderasaun respeitu ba
Direitu Internasionál no ba Direitos Humanos, la’ós de'it iha ita-nia diskursu
mamuk sira ou iha ita-nia partisipasaun iha mundu internasionál kona-ba
Direitos Humanos, ou halo aprovasaun, ratifikasaun ou adezaun hosi ita-nia
órgaun soberania kompetente sira ba norma sira hosi konvensaun, tratadu ou
akordu internasionál sira lori vale iha ordenamentu jurídiku internu ita nian
hanesan prevee iha Constituição da República Democrática de Timor-Leste iha
artigu 9 iha númeru 2 hateten katak “As normas constantes de convenções,
tratados e acordos internacionais vigoram na ordem jurídica interna mediante
aprovação, ratificação ou adesão pelos respetivos órgãos competentes e depois
de publicadas no jornal oficial” no rekoñesimentu Estadu Timor-Leste ba Direitu
Internasionál importante tebes hanesan prevee iha númeru 1 ne’ebé hateten katak
“A ordem jurídica timorense adota os princípios de direito internacional geral
ou comum”, maibé liu-liu no extremamente importante, ha’u repete extremamente
importante, no dalaruma ukun na’in sira haluhan tiha maka númeru 3 ne’ebé
hateten katak “ São inválidas todas as normas das leis contrárias às
disposições das convenções, tratados e acordos internacionais recebidos na
ordem jurídica interna timorense”. Ne’e katak kualkér norma Estadu Timor-Leste
nian no kualkér desizaun Estadu nian ne’ebé kontra Direitu Internasionál inklui
moos Mekanizmu Internasionál ba Protesaun Direitos Humanos ne’ebé Estadu
Timor-Leste legalmente simu ona, tuir prosedimentu, la bele akontese iha Estadu
Timor-Leste nia moris tomak. Tanba ita bele dehan katak Konstituisaun
Timor-Leste bandu, la fó dalan, atu órgaun soberania sira ou funsionáriu Estadu
Timor-Leste sira halo lei, hatuur polítika Estadu Timor-Leste nian ou foti
desizaun ruma ne’ebé viola Direitu Internasionál no Mekanizmu Internasionál ba
Protesaun Direitos Humanos sira-ne'ebé Timor-Leste simu, tuir artigu 9 númeru 2
hosi Constituição da República Democrática de Timor-Leste, ne’ebé maka vale iha
ordenamentu jurídiku internu. Tanba lei sira-ne’e, inklui moos polítika no
desizaun polítika sira hotu, inválidas hosi pontudevista Constituição da
República Democrática de Timor-Leste nian. Hanesan ha'u-nia profesór sira hosi
Escola de Direito da Universidade do Minho; Profesór Maria Clara Calheiros ho
Sergio Mouta Faria hateten “ No que toca a hierarquia, trata-se de estabelecer
uma hierarquia normativa entre diferentes categorias de actos provenientes de
distintos órgãos dotados de poder normativo, que implicará a imposição do
respeito das normas de grau hirárquico inferior face àqueles de grau superior.
Disto decorre que uma eventual contradição se resolve considerando inválido o
acto normativo inferior”. Hanesan moos Maria Lúcia Amaral, Profesora no juis
Tribunál Konstitusionál Portugál nian, hateten “ Que natureza atribuir à
constituição escrita, e que lugar lhe conferir na hierarquia das fontes de
direito de um Estado? O programa (teórico) do constitucionalismo moderno só
tinha uma resposta “natural” para esta questão. De acordo com a compleição
lógica dos seus apostolados, a constituição não só deveria ser fonte de
direito, isto é, não só deveria conter e revelar normas jurídico-positivas,
como deveria ser a fonte primeira e superior do ordenamento do Estado. Com
efeito, se ela era – segundo se dizia – produto do poder constituinte, e se
todas as restantes normas eram criação dos poderes constituídos, uma só
conclusão parecia possível: o resultado do exercício do poder maior (a
constituição) deveria vincular o resultado do exercício dos poderes menores (a
lei ordinária, os actos administrativos, as sentenças judiciais). Os textos
constituicionais deveriam ser portanto fonte, e fonte superior, de direito
positivo estadual”. Estadu bele atua bainhira iha
perigu momoos (hanesan ema kaer kilat ou terrorista sira ou hanesan ba doenças
contagiosas) ba orden publika nian ou ba bem comum, ba interese públiku.
Bainhira la iha perigu momoos tanba ema sivíl la kaer kilat (la iha terrorista)
ou tanba ema iha konxiénsia maka’as lori kuidadu di’ak-di’ak nia an iha parte
saúde nian (ema kuidadu an atu la monu ba doenças contangiosas), Estadu la bele
intervein lori kontra Direitos Humanos. Mezmu Estadu atua, iha situasaun
estremu balu Estadu iha duni razaun lori atua ba interese públiku, Estadu iha
obrigasaun nafatin atu buka oinsá respeita Padraun Internasionál ba Direitu
Internasionál ou ba Mekanizmu Internasionál ba Protesaun Direitos Humanos nian
ne’ebé Estadu Timor-Leste simu ona no vale iha ordenamentu jurídiku internu iha
República Democrática de Timor-Leste nia laran. Tanba karik ukun na'in sira
bele halo lei, hatuur polítika Estadu nian no foti desizaun polítika ruma
ne'ebé kontra Direitu Internasionál no Mekanizmu Internasionál ba Protesaun
Direitos Humanos nian ne'ebé lori favorese ba sira-nia interese no ukun na'in
sira bele manan iha tempu agora, maibé ha'u ta'uk de’it maka aban bainrua,
liutiha tinan 50, tuir Istoriadór sira-nia hanoin, ou bainhira Timor-Leste
ne'ebé modernu no garante loloos liberdade no direitu fundamentál sidadaun sira
nian, bele fó naran ne'ebé la di'ak ba ukun na'in sira-ne’e. Nu’udar sidadaun
ida, ha'u espera katak Eroi ba Libertasaun Nasionál, presiza atu ajuda harii
aliserse di’ak ba Estadu Direitu Demokrátiku iha Direitos Humanos nia leten.
Hanesan Sua Excelencia Presidente Taur Matan Ruak hateten sivilizasaun saída
maka ita hakarak harii iha Timor-Leste. Ne’e kestaun prinsipál ida-ne'ebé ezije
ema hotu-hotu ninia reflesaun liu-liu ba Eroi Libertasaun Nasionál atu evita la
bele estraga Estadu Direitu Demokrátiku no la bele viola Direitos Humanos maibé
liu-liu hamosu hela kultura no tradisaun di'ak ba moris Estadu Timor-Leste nian
ba jerasaun agora no moos ba jerasaun oin mai iha kontestu Estadu Direitu
Demokrátiku no Direitos Humanos. Atu iha Istória Timor-Leste nian sei hakerek
nafatin katak Eroi Libertasaun Nasionál sai moos nu’udar Eroi ba Konstrusaun
Estadu Direitu Demokrátiku ne’ebé respeita ba Direitos Humanos. Ha’u ko'alia
hanesan ne’e tanba iha Estadu ne’ebé foin sai hosi funu, papél hosi Eroi
Libertasaun Nasionál importante tebes no dalaruma enkuantu sira la kuidadu sira
rasik duni maka sei estraga Estadu ne’ebé sira rasik maka fó kontribuisaun iha
luta libertasaun nasionál. Liu-liu tanba Eroi Libertasaun Nasionál sira-ne’e
ema militár no baibain militár la toman ema krítika, la toman iha demokrasia.
Militár iha liña komandu (garis komando, ierarkia iha-ne’ebé ida leten hatún
orden ba ida kraik no ida kraik la bele kestiona). Maibé ita hotu, nu’udar
timoroan, iha devér atu kuidadu maka buat ne'ebé inimigu halo iha tempu nakukun
nia laran, la bele aplika fali iha tempu Ukun Rasik An ida-ne’e. Se lae, ita
sei la hatene atu halo diferensa moris iha tempu okupasaun ilegál-estranjeira
ho moris iha tempu Ukun Rasik An nian. Ne’e triste boot ida! Ita tenke harii
Timor-Leste nu’udar nasaun sivilizadu ida.
Nu’udar sidadaun ha'u hakarak atu
ha'u-nia ukun na'in sira iha naran di'ak nafatin nu’udar Eroi ba Luta
Libertasaun Nasionál no moos Eroi ba Defensór ba Direitos Humanos iha Estadu
Direitu Demokrátiku Timor-Leste nia moris tomak. Ukun na'in sira iha direitu
tomak atu hili apoia sira-ne’ebé kuidadu halo Eroi Libertasaun Nasionál naran
di'ak nafatin mezmu iha tempu ida sira la iha ou hili apoia sira-ne’ebé taa no
kadoo Eroi Libertasaun Nasionál sira-ne’e tanba iha interese ba rikusoin,
projetu ou kadeira. Ha'u ta'uk de'it ema sira-ne’e maka aban bainrua, bainhira
Eroi Libertasaun Nasionál la iha, sira maka ko’alia aat uluk-uluk Eroi
Libertasaun Nasionál sira-ne’e. Nu’udar jerasaun ne’ebé moris iha tempu
Indonézia nian, ha'u akompaña moos situasaun Prezidente Soeharto nian ne'ebé
bainhira sei moris ema balu hahi'i no halo Prezidente Soeharto haksolok de’it, asal
bapak senang, no ema hanaran nia Bapak Pembangunan, infelizmente bainhira nia
mate, situasaun kontráriu, ema fó naran ne'ebé la di'ak de'it ba Prezidente
Soeharto hanesan ditadór, anti demokrasia, anti liberdade, violadór Direitos
Humanos iha Indonézia. Ha'u espera situasaun ne'ebé akontese ba Prezidente
Soeharto sei la bele mosu ba ha'u-nia Eroi Libertasaun Nasionál sira iha
Timor-Leste. Dalaruma Eroi Libertasaun Nasionál ladún iha konxiénsia karik,
tanba preokupa liu ho serbisu barak-barak oinsá harii Estadu ida-ne’e, maibé
buat hotu-hotu ne'ebé Eroi Libertasaun Nasionál ko’alia no halo, mezmu lahó
hakarak, sei kontribui lori harii Estadu ida-ne’e. Kontribui ba di'ak ou la
di'ak depende ba hahalok di'ak ou la di'ak hosi Eroi Libertasaun Nasionál sira.
Tanba Eroi Libertasaun Nasionál sai ona, hakarak ou lakohi, modelu ou padraun
ba sidadaun hotu-hotu iha Estadu ida-ne’e nia moris. Sidadaun bele dehan:
“Maun-Boot sira moos halo”. Ou sira bele dehan: “Maun-Boot sira maka ko’alia se
tan maka atu kontra”. Ha'u hanoin agora daudaun Eroi Libertasaun Nasionál sira
maka ukun hela Timor-Leste sei mosu fallansu oioin, satan kuandu aban bainrua
ukun na’in la'ós ona Eroi Libertasaun Nasionál, Timor-Leste sei sai oinsá loos
ita la hatene. Ita só bele iha garantia ba ukun ne’ebé di'ak iha aban bainrua
nian bainhira Eroi Libertasaun Nasionál sira agora harii sistema ukun ne'ebé
di'ak ho sistema kontrolu ne'ebé di'ak iha Estadu Direitu Demokratiku no
respeita ba Direitos Humanos. Tanba ita bele husu Eroi Libertasaun Nasionál,
iha moris loron-loron nian, kuran saída? Ha’u hanoin la iha. Maibé sé sira
konsege hatuur sivilizasaun di’ak ida ba moris Estadu nian iha Estadu Direitu
Demokrátiku ne’ebé respeita Direitos Humanos, ema sei louva katak sira rai hela
patrimóniu ida ba Timor-Leste no ba mundu nia di’ak.
Asesu ba justisa hanesan parte
fundamentál ida hosi protesaun ba Direitos Humanos no moos nu’udar indikasaun
ida ba Estadu ida-ne'ebé ita hanaran Estadu Direitu Demokrátiku. La iha
garantia ba asesu ba justisa ba sidadaun sira ho di'ak no loos ita la bele temi
katak ita-nia Estadu ne’e Estadu Direitu Demokrátiku no respeita ba Direitos
Humanos. Ita tenke tau iha konxiénsia ba importánsia harii Estadu Timor-Leste
nu’udar Estadu Direitu Demokrátiku no respeita ba Direitos Humanos ne’ebé
asegura ba sidadaun hotu-hotu iha direitu ba asesu ba justisa. Tanba Estadu
Direitu, tuir Profesór Gomes Canotilho, dehan katak “um estado ou uma forma de
organização político-estadual cuja actividade é determinada e limitada pelo
direito”. Katak Estadu maka kria Direitu no Estadu rasik submete ba Direitu
ne’ebé Estadu kria ne’e no lei fundamentál Estadu ida nian maka Konstituisaun
no Konstituisaun Timor-Leste rasik moos asegura direitu asesu ba justisa
hanesan temi iha artigu 26. Enkuantu Mekanizmu Internasionál ba Protesaun
Direitos Humanos nian sira moos buka atu asegura direitu ba asesu ba justisa ba
ema hotu-hotu hanesan temi artigu 7 to’o 11 hosi Declaração Universal dos
Direitos do Homem no iha artigu 2, 3 no 14 hosi Pacto Internacional sobre Os
Direitos Civis e Políticos.
Agora daudaun Estadu Timor-Leste komesa ona halo reforma judisiária. Tanba
ne’e, ita presiza tau iha kestaun pontu importante balu, entre pontu sira seluk
tan karik, hanesan: a) Tanbasá ita halo reforma judisiária? b) Ita halo ba sé?
c) Ita halo oinsá?
Bainhira
ita halo reforma judisiária karik tanba ita haree katak sistema judisiáriu
agora sei iha frakeza balu tanba la korresponde ho nesesidade povu sira nian ou
interese Estadu nian ou sei falta buat balu iha sistema judisiáriu ne'ebé ita
presiza hatuur. Iha Sistema Justisa karik hasoru hela problema sira, entre
problema sira seluk, maka hanesan morozidade no independénsia órgaun judisiáriu
sira nian. Ha'u limita de'it ba kestaun rua ne’e. Ha'u tenke hateten katak ha'u
la bele aborda kestaun hotu-hotu, tanba iha parte ida, kestaun justisa ne’e
kestaun kompleksu ida no ita la bele ko'alia buat hotu-hotu iha-ne’e no iha
parte seluk, kondisaun seluk-seluk limitadu. Tanba ne’e, ha'u atu limita de'it
kona-ba Morozidade no Independénsia Órgaun Judisiáriu nian.
A)
Morozidade
Ita haree katak problema
morozidade hanesan problema ne'ebé sempre ema kestiona no ema tau iha atensaun
prinsipál bainhira ema ko'alia kona-ba reforma iha parte judisiária. Nasaun
boot sira hanesan Portugál ou nasaun boot sira seluk sempre hasoru problema
kona-ba kestaun morozidade iha Sistema Justisa sira nian. Kestaun morozidade
hamate kualidade justisa nian. Enkuantu kualidade iha justisa bele sai hanesan
sasukat ida iha Estadu ne’ebé ita hanaran Estadu Direitu Demokrátiku ne’ebé
buka valoriza moos kestaun kona-ba Direitos Humanos. Ita la bele hateten Estadu
ida nu’udar Estadu Direitu Demokrátiku ne’ebé iha valorizasaun ba Direitos
Humanos bainhira ninia Sistema Justisa Estadu nian la garante direitu ba
sidadaun sira atu hetan justisa ba sira-nia moris iha tempu oportunu.
Hanesan Profesór hosi
Universidade de Coimbra, Boaventura Santos, hosi Centro de Estudos Sociais no
moos hosi Observatório Permanente da Justiça Portuguesa hateten katak iha tipu
rua kona-ba morozidade ne’ebé nia haran morozidade sistémika no morozidade
ativa. Nia hateten “morosidade sistémica é aquela que decorre da sobrecarga de
trabalho, do excesso de burocracia, positivismo e legalismo”. Nia hateten
liután katak “ Com as reformas que incidem sobre a morosidade sistémica podemos
ter uma justiça mais rápida”. Maibé liu-liu Profesór Boaventura Santos subliña
iha importánsia, la’ós de’it iha seleridade ba resposta judisiál maibé liu-liu
iha kualidade. Katak seleridade tenke lori garante kualidade iha justisa.
Hanesan nia hateten “Naturalmente que a questão da celeridade é uma questão
importante, que é necessário resolver. Sou, naturalmente, a favor de uma
justiça rápida. A celeridade de resposta do sistema judicial à procura que lhe
é dirigida é também uma componente essencial da sua qualidade”. Enkuantu
morozidade ativa, tuir Profesór Boaventura Santos, “ As situações de morosidade
activa são situações de processo “na gaveta”, de intencional não decisão em
que, em decorrência do conflito de interesses em que estão envolvidos, os
envolvidos e os responsáveis pelo encaminhamento da decisão utilizam todos os
tipos de escusas protelatórias possíveis”. Morozidade ativa aplika hosi
operadores do sistema judicial ho intensaun, tuir Profesór Boaventura Santos,
“para impedir que a sequência normal dos procedimentos com vista ao desfecho do
caso”. Tanba ne’e, ita presiza konkorda ho Profesór Bouventura Santos katak
Timor-Leste bainhira halo reforma judisiária presiza tau atensaun ba kualidade
ba Sistema Justisa.
Ha'u hanoin iha Timor-Leste iha
moos esperiénsia rasik, ninia problema rasik, kona-ba kestaun morozidade
bainhira Estadu Timor-Leste adota de'it lian portugés nu’udar lian ne'ebé uza
iha Tribunál no kuandu uza moos lian tetun lori halo julgamentu iha Tribunál
maka númeru ba kazu ne'ebé pendente tuun. Maibé iha kontestu Timor-Leste nian,
ita presiza tau iha konsiderasaun moos katak la’ós ema hotu-hotu bele hatene
lian tetun no portugés. Ita louva ita-nia Governu bainhira valoriza uza lian
tetun iha Tribunál hamutuk ho lian portugés. Ne’e hanesan pasu importante ida.
Ita moos la bele haluhan katak populasaun sira balu iha foho ne'ebá balu ladún
entende di'ak-di'ak lian ofisiál rua ne’e. Oinsá maka atu rezolve kona-ba lian
maka sai moos nu’udar problema ida iha kontestu sosiedade Timor-Leste ne'ebé
maka multi-linguístika. Eziste grupu linguístiku oioin iha Timor-Leste.
Entendimentu entre parte sira-ne'ebé envolve iha rezolusaun ba konflitu ida iha
Sistema Justisa Estadu nian importante tebes atu bele toma em consideração. Fallansu
uitoan iha interpretasaun hosi parte ida nia hakarak bele hamosu konfuzaun bainhira
parte seluk la entende ho di'ak-di'ak. Direitu lori hatene buat hotu-hotu iha
kestaun penál iha lian ne'ebé maka ema ne’ebé envolve iha krime ho lian ne'ebé
maka nia hatene parte prinsipál ne'ebé maka prevee iha Pacto Internacional
Sobre os Direitos Civis e Políticos iha artigu 14, iha númeru 3 alínea a
hateten katak “A ser prontamente informada, numa língua que ela compreenda, de
modo detalhado, acerca da natureza e dos motivos da acusação apresentada contra
ela”. Nune’e direitu lori hetan intérprete gratuitu importante tebes hanesan
prevee iha artigu hanesan iha alínea f ne’ebé hateten katak “A fazer-se
assistir gratuitamente de um intérprete, se não compreender ou não falar a
língua utilizada no tribunal”.
Ita moos bele haree katak kestaun
morozidade bele hamosu moos tanba kestaun fatin. Ita hatene katak populasaun
sira ladún hetan asesu ba justisa ho di'ak iha sosiedade Timor-Leste nia laran
tanba Sistema Justisa Estadu nian seidauk to’o ba iha baze. Ita louva tentativa
balu ne’ebé Estadu Timor-Leste halo ona. Maibé ita moos presiza hanoin atu
oinsá bele ajuda atu populasaun sira bele iha atendimentu imediata lori rezolve
sira-nia problema bainhira mosu konflitu iha sira-nia leet lori evita atu la
bele hamosu krime seluk-seluk no moos lori bele garante estabilidade no armonia
entre populasaun sira. Oinsá maka atu rezolve problema ida iha Sistema Justisa
Estadu nian populasaun sira hosi suku no aldeia ida bá to’o iha kapitál ne’ebé
dook. Ita moos hatene populasaun sira iha nivel rendimentu ne'ebé ki’ik. Sira
iha difikuldade ba transporte, akomodasaun no iha posibilidade afeta
negativamente ba sira-nia serbisu nu’udar agrikultór iha baze ne'ebá.
Atu kombate morozidade maneira
ida, entre seluk-seluk, maka oinsá atu lori justisa hakbesik ba populasaun sira.
Governu Timor-Leste presiza ajuda buka atu hadi’a justisa ne'ebé di'ak ba povu
sira no moos ba interese Estadu nian. Governu bele buka oinsá atu harii,
aleinde ezisténsia Tribunál Móvel ne’ebé ita hotu tenke louva, Alternative
Dispute Resolution ou Os Meios Alternativos da Resolução de Conflitos lori
tulun rezolve povu sira-nia problema ne’ebé maka la'ós oho nian. Ita bele
hamosu Alternative Dispute Resolution nu’udar komponente ida-ne’ebé halo parte
ba Tribunál ou Departamentu relevante balu, karik hanesan funsiona iha Japaun,
lori ajuda rezolve sidadaun sira-nia problema. Se bele, Governu bele hamosu
moos departamentu ida kona-ba direitu komunitáriu ne’ebé bele kontempla justisa
komunitária povu sira nian. Katak Governu presiza fó kompeténsia no kondisaun
ba podér lokál sira lori rezolve povu sira-nia problema ne’ebé la'ós oho nian.
Tanba ne’e, Governu presiza tebes atu kria Sistema Justisa ida-ne'ebé buka
hakbesik an ba povu sira. Ho nune’e, maka presiza baze legál ne’ebé lori fó
dalan atu bele hamosu justisa komunitária. Governu presiza halo treinamentu
hanesan dalan lori hanorin ou fahe koñesimentu oinsá podér lokál sira bele atua
ho di'ak no loos (lori la bele kontra fali lei Estadu nian no Direitos Humanos)
bainhira rezolve problema ou konflitu iha komunidade sira-nia leet. Ho nune’e,
la’ós de'it Estadu fó alternativu ba rezolusaun konflitu iha komunidade sira
leet, maibé moos Estadu komesa ona redús ema ne'ebé buka justisa iha dalan
formál Estadu nian. Sei redús despeza Estadu nian iha área justisa, sei rezolve
problema ne'ebé relasiona ho lian (tanba populasaun sira bele rezolve sira-nia
problema ho sira-nia lian rasik no indiretamente bele kontribui moos ba
valorizasaun ba lian materna), populasaun sira moos la halo despeza iha
sira-nia prosesu buka justisa, la impede populasaun sira-nia atividade iha baze
no Estadu hatudu duni katak rekoñese no halo tuir artigu 2 númeru 4
Konstituisaun RDTL ne’ebé hateten katak “ O Estado reconhece e valoriza as
normas e os usos costumeiros de Timor-Leste que não contrariem a Constituição e
a legislação que trate especialmente do direito costumeiro”. Ha'u bele dehan se
Estadu la kria sistema konkreta lori halo tuir artigu sira iha Konstituisaun
(Inklui moos Mekanizmu Internasionál ba Protesaun Direitos Humanos nian) entaun
artigu sira iha Konstituisaun sai hanesan liafuan retórika ne'ebé la iha valór.
Normas estaduais sira hotu la iha folin bainhira la kria moos mekanizmu ba
aplikasaun. Liafuan sira hotu iha norma Estadu nian sira hotu hanesan de'it
liafuan maten bainhira la interpreta no la aplika iha kondisaun reál moris
sidadaun nian no Estadu nian. Klaru, ita hotu hatene katak, ukun na’in Estadu
nian sei halo hela karik estudu ruma lori buka oinsá atu hatuur polítika, baze
legál no sistema ida- ne'ebé bele valoriza Direitu Kostumeiru Timor-Leste nian.
Valorizasaun ba Direitu
Kostumeiru Timor-Leste nian sei hasoru dezafiu balu ne’ebé ligadu ho teoria
positivista de direito no dogmatismo jurídico. Iha ema balun, hanesan Kelsen,
hanoin katak lei ne’ebé vigora maka lei Estadu nian de’it. Direitu maka Direitu
Pozitivu ne’ebé hatuur hosi lejizladór. Ho nune’e, maka Direitu Pozitivu iha
Timor-Leste maka lei Estadu nian. Maibé infelizmente Estadu Timor-Leste rasik
moos halo konfuzaun bainhira halo lei nº 10/2003, de 10 de Dezembro ne’ebé
ko’alia kona-ba fonte ba Direitu. Enkuantu Konstituisaun Timor-Leste, hanesan
temi iha leten, rekoñese no valoriza Direitu Kostumeiru iha artigu 2 númeru 4
maibé iha parte seluk lei nº 10/2003, de 10 de Dezembro la temi kona-ba Direitu
Kostumeiru. Ou karik bainhira temi fonte ba Direitu iha Timor-Leste maka
Konstituisaun, entre seluk, hanesan iha artigu 2 númeru 3 alínea a maka Estadu
hanoin katak inklui ona rekoñesimentu ba Direitu Kostumeiru ne’ebé prevee moos
iha Konstituisaun Timor-Leste. Se nune’e, ita la hatene loos bainhira maka
Estadu bele hasai ona lei kona-ba Direitu Kostumeiru hanesan prevee iha
Konstituisaun artigu 2 númeru 4. Tanba iha kontestu Timor-Leste nian iha-ne’ebé
sosiedade Timor-Leste nu’udar sosiedade ne’ebé soi no riku iha pluralizmu
jurídiku. Iha sosiedade hanesan ne’e, la’ós de’it lei Estadu nian sai nu’udar
lei ba sidadaun sira, maibé sidadaun sira rasik iha sira-nia moris loron-loron
nian sira uza hela Direitu Kostumeiru ne’ebé tranzmite hosi jerasaun ba
jerasaun. Ita hamate ou la rekoñese no la valoriza Direitu Kostumeiru, iha
parte ida, ita viola Konstituisaun Timor-Leste nian, iha parte seluk ita hamate
patrimóniu kulturál povu ida nian. Maibé bainhira ita rekoñese no valoriza
Direitu Kostumeiru Timor-Leste nian ita moos tau iha konfrontu ho teoria
positivista de direito. Tebes duni, hosi pontudevista teoria positivista de
direito, Estadu maka iha monopóliu ba Direitu. Só Estadu de’it maka hatuur
Direitu no dalabarak Estadu hatuur Direitu ho forsa no koersaun iha-ne’ebé
Estadu obriga ema hotu-hotu tenke respeita no simu lei Estadu nian. Gosta ou la
gosta lei (Estadu nian) maka lei hanesan iha lian latín hateten Dura Lex Sed Lex.
Norberto Bobbio moos dehan “ Pelo esforço de centralização do Estado decorrente
da intenção do Estado de suprimir gradualmente os ‘poderes paralelos’ que
certos grupos sociais tinham para impor condutas válidas e geralmente acatadas
aos membros da respectiva comunidade, inclusivamente recorrendo a meios
coercivos; ou seja, o Estado vai reclamando para si o monopólio do uso da força
legítima e, para tal, limita ou suprime o poder desses grupos sociais mais
próximos ou intermediários”. Maibé Norberto Bobbio rasik moos konsidera Direitu
la’ós de’it norma maibé moos nu’udar valór no faktu sosiál. Ho nune’e nia, ho
moos sira seluk, hamosu teoria tridimensional do Direito ne’ebé buka valoriza
moos valór no faktu sosiál. Bazeia ba teoria tridimensional do Direito, Norbeto
Bobbio ne’ebé dehan “Direito é tridimensional na medida em que se apresenta como
elemento normativo que disciplina comportamentos humanos, pressupondo uma
situação de facto e referido a valores determinados”. Ho nune’e, teoria
tridimensional do Direito lori ita simu katak Direitu hanesan moos fenómenu
sosiál ida, hosi faktu sosiál ida, moris hosi realidade sosiál ida, iha
realidade sosiál ida no moris lori korresponde ba realidade sosiál ida. Hosi
pontudevista teoria positivista de direito nian, ha’u moos bele karik hanoin
katak Direitu hanesan oan-mane hosi realidade sosiál no bainhira moris ho moris
nia, nu’udar oan-mane, independente, soi instrumentu koersivu sira, lori
proteje hikas realidade sosiál. Ou ho liafuan seluk atu dehan katak norma
jurídika mosu hosi faktu sosiál ida, hosi fenómenu sosiál ida, moris hosi
realidade sosiál ida, iha realidade sosiál ida no moris lori korresponde ba
realidade sosiál ida. Maibé kuandu norma jurídika moris (hamosu ona hosi
lejizladór sira) norma jurídika sira-ne’e la depende ona ba realidade sosiál.
Kuandu norma jurídika sira-ne’e moris ona entaun iha ninia independénsia totál,
interpretasaun no aplikasaun la depende ba realidade sosiál, no lori proteje
realidade sosiál ita ema nian no ba interese Estadu nian ne’ebé hetan violasaun
hosi protesaun ne’ebé prevee hosi norma jurídika ne’e rasik. Maibé ba ha'u, lei
Estadu nian halo ba interese di'ak ba sidadaun no ba Estadu iha kontestu
sósiu-kulturál no polítiku rai ida nian rasik duni no ita presiza tetu buat
hotu-hotu bazeia duni ba sósiu-kulturál no polítika rai ne’e nian. Se lae ita
husu lei Estadu halo ba sé? Lei Estadu halo ba saída? Ba dignifika ema ou ba
harahun ema? Lei estadu hanesan mákina punisaun de'it? Ou bele sai moos meiu
ida ba transformasaun mentalidade no dignifikasaun ita ema nian? Ha'u hanoin
Estadu presiza hili maka halo lei nu'udar meiu ida moos ba transformasaun
mentalidade no dignifikasaun ita ema nian iha prosesu harii Estadu Direitu
Demokrátiku ne'ebé respeita ba Direitos Humanos.
Ita bele iha hanoin oioin maibé
ha'u fiar baibain lei la mosu derrepente no tenke iha razão de ser ida no Lei
ne’e rasik sempre hetan influénsia hosi forsa sosiál sira. Hanesan Lawrence M.
Friedman hateten “Social forces are constantly at work on the law – destroying
here, renewing there; invigorating here, deadening there; choosing what parts
of ‘law’ will operate, which parts will not; what substitutes, detours, and
bypasses will spring up; what changes will take place openly or secretly. For
want of a better term, we can call some of these forces the legal culture. It
is the element of social attitude and value. The phrase ‘social forces’ is
itself an abstraction; in any event, such forces do not work directly on the
legal system. People in society have needs and make demands; these sometimes do
and sometimes do not invoke legal process – depending on the culture”. Tanba
ne’e, kuandu Estadu hamosu lei (tuir vontade lejizladór nian) sempre tanba
bazeia ba realidade sosiál ida, hamosu ho nesesidade ida lori proteje realidade
sosiál ne’e rasik ne’ebé maka prevee iha lei ne’e rasik nia laran, iha-ne’ebé se
la iha lei ne’e, bele iha violasaun ba ema nia direitu ou violasaun ba Estadu
nia interese. Enkuantu Profesór Maria Clara Calheiros ho Sérgio Mouta Faria
husik klaru kedas katak Direitu la’ós siénsia sosiál. Tebes duni, ita hotu
konkorda ho hanoin ne’e tanba direitu la’ós estuda kona-ba fenómenu sosiál
(ne’e área sosiolojia, antropolojia, psikolojia, nst), maibé direitu estuda
de'it kona-ba norma jurídika sira.
Ita hotu simu hanoin hosi teoria
positivista de direito ne’ebé fó dalan atu Estadu iha monopolia lori halo lei
sira. Maibé ita moos espera katak bainhira Estadu halo lei sira presiza halo
lei iha kontestu Timor-Leste nian ho ninia karakterístika rasik, ho ninia
kultura rasik, ho ninia maneira hanoin rasik, ho nesesidade rasik no moos ho
ninia Istória rasik. Ou ho liafuan badak hosi Lawrence M. Friedman maka dehan
legal culture iha-ne’ebé nia dehan katak “Besides structure and substance,
then, there is a third and vital element of the legal system. It is the element
of demand. What creates a demand? One factor, for what of a better term, we
call ‘the legal culture’. By this we mean ideias, attitudes, beliefs,
expectations, and opinions about law”. Iha-ne’ebé nia ko’alia liután katak
“Basically, legal culture refers to two rather different sets of attitudes and
values: that of the general public (we can call this ‘lay legal culture’), and
that of lawyers, judges, and other professionals (we can call this ‘internal
legal culture’). Lay legal culture can exist on many levels. It is possible to
speak of the legal culture of France or Nigeria as a whole (attitudes and
values which, on the whole are characteristic of Frenchmen or Nigerians). There
are also regional, local, or group attitudes and values about law; those of the
Yoruba, or Jews, or Britons, or plumbers, cabdrievers, big business
executives”. Tanba ne’e, ita la bele halo lei sira hanesan iha rai Europa
ne’ebá ou iha kontinente seluk ne’ebá. Ita moos kuidadu atu la bele halo lei
copy-paste hosi rai seluk nian. Lei bele di’ak tebes iha rai seluk maibé ita
presiza haree se lei sira-ne’e bele uza iha Timor-Leste ka lae. Ita presiza
halo lei ita nian rasik; lei sira-ne’ebé kondís ho realidade sósiu-kulturál no
polítika ita-nia rain nian. Se ita halo lei tuir rai seluk nian ou copy-paste
hosi rai seluk nian ha'u bele kompara hanesan aman ne’ebé haree sapatu furak
ida (marka Nike ou Adidas) iha loja no nia hakarak tebes atu hola ba oan. Maibé
kuandu to’o iha uma nia oan hatais sapatu ne’e la to’o. Ou oan lakohi hatais
ou, se aman obriga hatais, labarik bele tanis tanba aperta halo labarik ain
moras no la’o la di’ak. Osan gasta leet de'it. Lei moos hanesan, lejizladór
sira haree lei ruma hosi rai seluk di'ak tebes, kuandu copy-paste loos de'it
sei fó todan ba Estadu no moris povu nian. Ou lei sira-ne’e populasaun lakohi
simu no populasaun sira kontra ou se Estadu obriga, lei ne’e rasik sei hamosu
lian halerik hosi populasaun sira. Haterus populasaun sira tanba estraga
populasaun sira-nia moris no dezenvolvimentu la la’o. Lei ne’ebé Estadu hamosu
tenke ajuda populasaun sira-nia moris no valoriza identidade kulturál povu nian
lori asegura Estadu Direitu Demokrátiku no moos lori respeita ba Direitos
Humanos. Hanesan ezemplu ha'u temi liu de’it, maibé sei iha asuntu seluk moos,
hanesan lei rai inklui rai adat nian, tara bandu, barlakeadu, lia fetosaa ho
umane, direitu feto no labarik nian, nst. Estadu tenke respeita direitu povu
nian lori promove Direitu Kostumeiru ne’ebé lori respeita ba Direitos Humanos
hanesan UN Declarations on the Rights of Indigenous Peoples (2007) subliña ba
importánsia “the collective right to promote and develop culture, customs and
Institutions in accordance with standards of human rights”.
Bainhira ita haree di'ak-di'ak,
kualkér povu ida moris iha kultura ida. Iha identidade kulturál rasik. Ho
nune’e ha'u konkorda ho Gadamer bainhira nia hateten, “é na tradição que somos
e que podemos vir a ser”. Ne’e katak ita ema nia moris tenke iha ligasaun ho
tradisaun tanba tradisaun halo parte ba ita ema nia moris. Ha'u bele dehan ita
ema moris iha tradisaun, hosi tradisaun no hamutuk ho tradisaun. Maibé
tradisaun sira hotu ita ema maka halo. Ho nune’e tradisaun sira-ne’e rasik moos
moris iha kontestu ida no iha tempu ida nia laran. Tradisaun ida vale iha
kontestu no tempu balu maibé iha kontestu no tempu seluk la kondís ona ho
realidade moris ita ema nian no ita ema presiza halo adaptasaun. Tradisaun ne’e
rasik tenke dinámiku, hanesan moris ne’e rasik moos dinámiku. Tanba ne’e,
Direitu Kostumeiru ne’ebé maka la kondiz ona ho realidade moris ita ema nian
iha tempu agora, iha kontestu Estadu Direitu Demokrátiku no ba valorizasaun
Direitos Humanos nian, ita tenke halakon. Tanbasá ita la hamosu tradisaun foun
ne’ebé maka di'ak lori asegura Estadu Direitu Demokrátiku no respeita Direitos
Humanos nu’udar tradisaun ida-ne’ebé ita bele husik hela ba jerasaun foun oin
mai?
Portugál rasik nu’udar nasaun
antiga ida iha mundu iha-ne’ebé soi kultura jurídika estaduál ne’ebé forte sei
fó valorizasaun ba kostume hanesan prevee iha sira-nia kódigu sivíl iha artigu
348. Carlos Feijó hateten katak “Note-se ainda que, nos termos do nº 3 do
artigo 348º, o tribunal só estará habilitado a julgar de acordo com o Direito
posto, com a lei, se não existir ou não se puder comprovar o conteúdo do
Direito consuetudinário invocado”. Ho nune’e maka Carlos Feijó moos hateten
liután katak “ Nesse sentido, aquela posição pugnando pela supremacia e
prevalência da lei como traduzindo a vontade geral daria espaço ao costume como
fonte mediata na medida em que a lei lhe reconhece valor como efectivo meio de
vivência e regulação da vida a nível local, funcionando como mecanismo de
homeostase, de regulação social, ao nível local (estrangeiro). Freitas do
Amaral moos dehan katak “ para o CC [Código Civil português], afinal o costume
é fonte do Direito!” Freitas do Amaral haforsa liután ninia hanoin lori dehan “
o costume é a fonte de direito nos tribunais portugueses, não apenas quando a
parte interessada o invoque e prove, mas também – e este é o ponto mais
interessante – quando nenhuma das partes o invocar, desde que o tribunal o
conheça e consiga determinar o seu conteúdo”. Hanesan moos Profesór Maria Clara
Calheiros ho Sérgio Mouta Faria hateten, relasiona ho Portugál nia lei katak “
É o que acontece no nosso ordenamento jurídico com o costume e com o direito
estrangeiro. Aqueles que pretendem acolher-se a uma norma consuetudinária ou
uma norma jurídica de um ordenamento jurídico que não seja o português vêem
recair sobre si o ónus da sua prova”. Maibé depois Profesór Maira Clara
Calheiros ho Sergio Mouta Faria hateten moos katak “Ora, se em matéria de
alegação de matéria de facto cabe aos litigantes assumirem, sob pena de verem
frustrada a sua tese, a liderença, já o mesmo não acontece relativamente à
invocação do direito aplicável – a este respeito vale o princípio iura novit
curia, ou seja, o tribunal tem obrigação de conhecer o direito. Deste modo, se
um dos litigantes se esquece na acção de alegar a existência de certo prejuízo
que sofreu, tal facto pode determinar a perda do direito à respectiva
indemnização, mas o mesmo não acontece se, invocado o prejuízo, aquele mesmo
litigante não mencionou as regras de direito face às quais lhe assitiria um
direito à indemnização”. Ho prinsípiu ida-ne’ebé hanaran iura novit curia katak
Tribunál iha obrigasaun lori hatene Direitu maka parte ne’ebé iha konflitu la
hatene lei ruma maibé se Tribunál hatene, Tribunál tenke aplika lei ne’e.
Ha'u haree ema ne'ebé maka iha
hanoin rua-rua, dúvida, ba valorizasaun Direitu Kostumeiru iha moos razaun
tanba sira iha preokupasaun bainhira iha Direitu Kostumeiru la valoriza
dignidade ema nian no viola Mekanizmu Internasionál ba Protesaun Direitos
Humanos. Ba sira-nia preokupasaun sira-ne’e ita hotu konkorda. Tanba ne’e,
bainhira Estadu halo karik lei ne'ebé regula kona-ba Direitu Kostumeiru sei
buka atu hatuur iha prinsípiu prater legem ou secundum legem no bazeia ba
Direitu Internasionál no Mekanizmu Internasionál ba Protesaun Direitos Humanos
inklui moos ba Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (no ho kuidadu
ba artigu 9 no artigu 23 entre artigu sira seluk moos). Katak Estadu halo lei
kona-ba Direitu Kostumeiru tuir Konstituisaun Repúblika Timor-Leste haruka iha
artigu 2 númeru 4 maibé respeita moos artigu 9 no artigu 23 no artigu
seluk-seluk ne’ebé relevante. Atu lei sira la bele kontra fali Konstituisaun.
Ho nune’e maka ita, aleinde garante Timor-Leste nu’udar Estadu Direitu
Demokrátiku no respeita ba Direitos Humanos (lori halo tuir duni ita-nia
Konstituisaun haruka), ita moos aproveita pluralizmu jurídiku nu’udar meios
alternativos lori ajuda populasaun sira-nia moris, rezolve sira-nia problema no
garante estabilidade no armonia entre sidadaun sira.
Tuir International Council on
Human Rights Policy (ICHRP) nia estudu kona-ba Plural Legal Orders and Human Rights
rekoñese katak “the tension between culture and rigths is a dynamic processs
rather than a pair of static opposites. People are bearers of culture and of
rights. They influence one another and the rights paradigm itself is a cultural
phenomenon”. Hanesan moos hanoin hosi Brian Tamanaha bainhira nia hateten katak
“ The basic problem is that local norms and process could not be removed their
original medium without losing their integrity. In many indigenous contexts,
rules were not treated as bainding dictates, but rather as flexible rules that
could be negotiated in the course of resolving disputes. Enkuantu René David
hateten katak “o costume deve ser mais um dos elementos que permitem ao jurista
descoberta da solução justa”. Tanba ne’e, ha'u konkorda ho hanoin hosi Carlos
Feijo nian bainhira nia hateten katak “A postura monista que vê no Estado a
fonte exclusiva de criação e aplicação do Direito é um paradigma que merece ser
repensado”.
Agora ita moos kuidadu, iha
nasaun hotu-hotu, relasiona ho reforma judisiária, ita hasoru hela parte rua
iha-ne’ebé hanesan Boaventura Santos hanaran hegemónico no contra-hegemónico.
Tuir Boaventura Santos, hegemónico “É um campo dos negócios, dos interesses
económicos, que reclama por um sistema judiciária eficiente, rápido, que
permita a previsibilidade dos negócios, dê segurança jurdídika e garanta a
salvaguarda dos direitos de propriedade. Os protagonistas do campo hegemónico
são o Banco Mundial, o Fundo Monetário Internacional e as grandes agências
multilaterais e nacionais de ajuda ao desenvolvimento, como o Banco
Internacional de Desenvolvimento, a USAID, etc. É neste campo que se concentra
a grande parte das reformas do sistema judiciária por todo o mundo. Iha parte
contra-hegemónico nia dehan “É o campo dos cidadãos que tomaram consciência de
que os processos de mudança constitucional lhes deram direitos significativos e
que, por isso, vêem no direito e nos tribunais um instrumento importante para
fazer reivindicar os seus direitos e as suas justas aspirações a serem
incluídos no contrato social. Instala-se um certo inconformismo em relação à
discrepância entre os direitos consagrados e os direitos aplicados”. Oinsá atu
akomoda situasaun rua ne’e maka ita presiza kuidadu, iha prosesu halo reforma
judisiária, atu parte ida la bele estraga parte seluk.
B) Independénsia órgaun
judisiáriu nian
Parte fundamentál ida hosi
Sistema Justisa Estadu nian maka órgaun judisiáriu sira bele iha independénsia
totál ba sira-nia atividade. Iha parte seluk, iha realidade iha asuntu balu
ne'ebé populasaun sira presiza atu hetan solusaun ba sira-nia problema ladún
iha atendimentu efetivu no efisiente hosi entidade Estadu nian ne'ebé iha knaar
ba rezolve problema sira-ne'ebé maka populasaun sira hato’o ne'ebé kontribui
moos ba kestaun morozidade. Maibé kuandu halai ba morozidade ativa ita-nia
Kódigu Penál prevee moos solusaun balu atu populasaun sira bele uza, entre
seluk, maka abuso do poder (artigu 297), denegação da justisa (artigu 282) no
relasiona ho advogado ou Defensor Público maka prevaricação de Advogado ou
Defensor Público (artigu 288). Tanba relasiona ho kazu krime maka ne’e
kompeténsia iha Ministério Público nian ona nu’udar na’in ba krime ho nune’e
Ministério Público tenke investiga bainhira populasaun balu hato’o keixa. Ne’e
la’ós ona entre separasaun funsaun instituisaun órgaun judisiáriu idak-idak nian.
Tanba separasaun funsaun hosi instituisaun órgaun judisiáriu sira, idak-idak
ninia knaar, ida la mete ida seluk nian bainhira lori hala'o serbisu serbí ba
justisa, tuir lei haruka, maibé kuandu iha instituisaun órgaun judisiáriu sira
karik iha funsionáriu balu bainhira hala'o sira-nia knaar maka komete karik
krime (hanesan prevee iha Kódigu Penál) maka Ministério Público
obrigatoriamente tenke investiga kuandu populasaun hato’o keixa. Tanba ne’e,
ita presiza iha konxiénsia moos katak bainhira nu’udar instituisaun Estadu nian
entaun idak-idak iha ninia independénsia rasik no órgaun judisiáriu sira hotu
moos iha sira-nia independénsia rasik. Maibé iha ezersísiu ba funsaun (execício
da função ou hala'o funsaun, hala'o knaar) funsionáriu Estadu nian hotu submete
ba lei ne’ebé maka iha. La’ós ona problema instituisaun nian kuandu indivíduu
(oknum) hosi instituisaun judisiária sira-ne’e halo hahalok ruma ne’ebé kontra
karik lei. Hanesan iha Indonézia, mezmu juis ida hosi Tribunál Konstitusionál
rasik maibé kuandu nia iha indikasaun ba korrupsaun (kontra lei penál), Komisi
Pemberantasan Korupsi prosesa nia. Dalaruma iha balu hanoin envezde hatama ema
ba prizaun, hotu-hotu la manan buat ida, pelumenus husu netik indenizasaun no
direitu seluk tan tuir lei haruka atu lori hala'o moris ne’e ba oin. Maibé
kuandu situasaun la di'ak liu,la iha solusaun favoravel, infelizmente no secara
terpaksa, maka foin hanoin atu prosesu tuir lei penál nian. Ema ida atu lakon
leet de’it buat hotu-hotu, ha'u hanoin lae! Hanesan karik ema hola sasán iha
loja, se ema la hetan sasán entaun osan tenke fó fila. Ema fó osan tanba lori
hola sasán. Ema la bele lakon leet de'it osan no la hetan moos sasán. Se maka
bele simu ida-ne’e? Ha'u hanoin ema hotu-hotu sei la simu. Ne’e maka kestaun
justisa.
Kazu kontráriu, bainhira
funsionáriu Estadu nian sira hala'o serbisu no halo tuir hela lei haruka, maka
funsionáriu hasoru asidente ruma no funsionáriu ne’e la sala, bainhira nia la
kontra lei ruma, no Estadu maka tenke toma responsabilidade karik iha
indenizasaun ruma ba parte ne’ebé afetadu.
Baibain bainhira populasaun sira
hetan impedimentu ba asesu ba justisa dalaruma tanba razaun oioin no entre
razaun sira-ne’e maka karik tanba entre ema sira-ne'ebé iha konflitu ba malu,
ida entre sira iha relasaun amizade, familiár, polítika ou relasaun espesiál
ruma ho indivíduu balu ne'ebé maka kaer knaar iha entidade Estadu nian ba
justisa. Ho nune’e, maka impede atu populasaun sira bele hetan solusaun lalais,
efisiente no efikás ba sira-nia problema. Tau hela populasaun sira iha
situasaun dilemátika nia laran sein esperansa ba kazu ne'ebé populasaun hakarak
rezolve. Ita sei la bele ko'alia, ne’e hanesan ita bosok malu de'it, bainhira
órgaun judisiáriu sira la iha mekanizmu ida-ne'ebé lori bele garante katak bainhira
sira-nia funsionáriu sira hala'o sira-nia knaar la hetan interferénsia hosi
entidade sira seluk ou hosi indivíduu sira seluk ou hosi diskriminasaun rasiál
ou étnika, grupu ou partidáriu. Tanba ne’e, atu garante independénsia hosi
órgaun judisiáriu ita presiza kria mecanismo do controlo ida-ne'ebé forte no
bele mai hosi Estadu ou bele mai hosi sosiedade sivíl sira. Ita louva Estadu
Timor-Leste ne’ebé kria Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça. Maibé ita
karik moos presiza órgaun seluk ne’ebé bele sai mandatáriu lori kazu populasaun
nian hasoru funsionáriu instituisaun Estadu nian ba Tribunál lori kontribui
asegura direitu sidadaun sira nian ba asesu ba justisa no ba protesaun Direitos
Humanos iha Timor-Leste.
Mecanismo do controlo ne'ebé mai
hosi Estadu maka tenke kria lei ne'ebé forte lori hatún sansaun ne'ebé forte
administrativamente ou penál ba funsionáriu Estadu nian ne'ebé la kolabora ho
justisa ou funsionáriu Estadu nian iha órgaun judisiáriu ne'ebé la hala'o ninia
funsaun ho independénsia totál. Estadu presiza fó knaar, liuhosi baze legál,
ne’ebé di'ak liután ba Comissão Anti Corrupção lori hala'o funsaun sira nian ho
di'ak. Autoriza moos CAC partilla funsaun ruma hosi Ministério Público nian.
Katak CAC bele sai moos nu’udar na’in ba krime maibé relasiona de’it ba krime
ne’ebé ligadu ho ezersísiu funsaun funsionáriu Estadu nian. Iha parte seluk ita
bele kria ita-nia CAC halo sai hanesan KPK Indonézia nian ne’ebé bele integra
ho karakterístika Timor-Leste nian rasik. Maibé ita bele haree katak KPK
Indonézia nian, la’ós de’it ukun na'in ezekutivu nian de'it maka sira prosesa,
juis hosi Tribunál Konstitusionál de’it moos sira kaer no prosesa. Situasaun
iha Indonézia nian karik akontese hanesan moos iha Itália iha tinan 1990 buka
kombate korrupsaun.
Iha hanoin balu atu halo lei CAC
nian lori hatama moos inversaun ba onus da prova no iha parte seluk ita moos
hatene katak teoria direitu penál hanorin katak la bele iha inversaun ba onus
da prova ba kazu krime. Solusaun ba kazu ne'e maka Estadu bele halo lei ida
lori obriga funsionáriu Estadu nian hotu-hotu deklara ninia rikusoin bainhira
asume kargu xefia ruma. Kargu saída de'it lei maka sei define klaru iha-ne'ebá.
CAC bele ajuda lori define kargu saída de'it maka rentan ba korrupsaun.
Bainhira funsionáriu Estadu nian remata kargu, nia tenke moos deklara ninia
rikusoin. Katak deklara rikusoin antes no depois hala'o knaar xefia. Ne'e
hanesan dalan prevensaun ne'ebé ita presiza hanoin lisuk took. Ha'u fiar dalan
prevensaun di'ak liu. Ema ida tama prizaun tanba korrupsaun la iha ema ida maka
manan. Estadu la manan buat ida, a não ser lei Estadu nian obriga fó fila osan.
Ema tama prizaun moos hasa'e despeza ba Estadu de'it. Tanba ne'e, ita buka
mekanizmu prevensaun ne'ebé maka forte no adekuadu ne'ebé la fó dalan atu ema
halo korrupsaun.
Estadu moos presiza hatuur
Defensoria Publika nu’udar órgaun independente totál ida. La’ós de'it
independénsia iha liafuan mamuk ne'ebé la vale buat ida maibé liu-liu oinsá atu
Defensoria Publika sai nu’udar órgaun independente ida duni iha sira-nia
atividade hotu-hotu inklui iha administrativa no finanseira. Katak Defensoria
Publika la bele tutela ba Ministério da Justiça iha kualkér dependénsia ruma.
Maibé hamriik mesak. Karik Defensoria Publika la bele hamriik mesak bele
submete finanseiru-administrativamente ba Gabinete da Presidência da República
iha-ne’ebé baibain ita timoroan konsidera Presidente da República nu’udar aman
ba nasaun. Tanba Defensoria Publika maka hanesan dalan atu populasaun ki’ik
sira bele defende sira-nia an, asesu ba Tribunál, bainhira sira hetan violasaun
ruma ba sira-nia direitu ou bainhira sira presiza atu proteje sira-nia direitu
iha Estadu Direitu Demokrátiku ne'ebé proteje Direitos Humanos. Bainhira
Defensoria Publika sei submete ba órgaun ezekutivu, iha karik tendénsia ou iha
karik probabilidade boot atu populasaun ki’ik sira sei la bele hetan, tanba iha
karik impedimentu, protesaun ba sira-nia direitu bainhira populasaun ki’ik
sira-ne’e hasoru problema ruma ho ukun na’in sira iha Governu ou ho sira-ne’ebé
ligadu ba partidu ne’ebé maka kaer Governu. Tanba kualkér órgaun judisiáriu ida
la independente tanba sira iha ligasaun direta iha kestaun finanseira no
administrativa ho Governu. Oinsá atu hakotu interferénsia sira-ne’e maka ita
presiza buka mekanizmu ida-ne’ebé maka bele asegura loloos independénsia órgaun
judisiáriu sira nian.
Ho nune’e maka ha'u bele dehan
katak Defensoria Publika maka sai nu’udar entidade ida, entre entidade sira
seluk, ne’ebé iha papél extremamente importante tebes no sai nu’udar vanguarda
ba Estadu Direitu Demokrátiku no Direitos Humanos iha-ne’ebé lori garante duni
asesu ba justisa ba sidadaun sira. Ita la bele dehan Estadu ida nu’udar Estadu
Direitu Demokrátiku ne’ebé respeita Direitos Humanos bainhira la iha garantia
ba sidadaun sira lori iha asesu ba justisa.
Ita hakarak ou lakohi, tanba ne’e
la'ós kestaun hakarak ou lakohi maibé direitu fundamentál sidadaun sira nian
iha Estadu Direitu Demokrátiku nia laran ne'ebé iha protesaun ba Direitos
Humanos, Defensoria Publika tenke independente no tenke hala'o sira-nia knaar
ho di’ak no profisionál ba ajuda populasaun sira-ne’ebé presiza sira-nia
asisténsia jurídika. Lahó sira-nia tulun, sira-nia matenek no profisionalizmu,
populasaun ki’ik no ki’ak sira la bele hetan justisa, la bele lori sira-nia
kazu ba Tribunál no la bele defende an iha Tribunál. Ha’u bá haree julgamentu
ida (iha momentu ne’ebá ha'u bá ho intensaun atu haree lala'ok julgamentu iha
Tribunál ba ha'u-nia estudu mestradu) iha Tribunál relasiona ho kazu oho malu
entre arte rituál sira iha distritu ida iha-ne’ebé, tuir ha'u-nia haree,
Defensór Titulár sira ladún hala'o sira-nia knaar ho di’ak. Tanba iha
julgamentu ne’e nia laran ha'u la haree diferensa, se la’ós hosi sira-nia
hatais, entre Prokuradór ho Defensór Titulár sira. Prokuradór akuza, tuir duni
sira-nia funsaun, ba hahalok krime ne'ebé maka membru arte rituál sira-ne’e
karik (lori respeita ba presunção da inocência) halo. Maibé Defensór Titulár
sira la buka atu “defende” arguidu. Ne’e hanesan esperiénsia ida-ne’ebé ha'u
haree iha julgamentu ida iha Tribunál. Apenas iha julgamentu ida de’it no ha'u
moos la bele jeneraliza katak Defensór Titulár sira la defende arguidu. Ho
nune’e maka ha'u hakerek defende entre aspas. Tanba karik iha julgamentu antes
sira moos hala'o ona sira-nia funsaun lori buka defende arguidu sira ou se lae
iha julgamentu oin fali maka sira buka defende arguidu. Karik, iha momentu
ne’ebá no só iha momentu ne’ebá de’it maka sira la defende arguidu.
Ha’u espera atu Defensór Titulár
ba kazu sira iha Tribunál presiza buka atu defende arguidu ho di’ak no ho
profisionalizmu. Iha kazu krime nian, pelumenus, Defensór Titulár sira buka
kontribui lori hatún pena ba arguidu sira kuandu arguidu sira hatudu sira-nia
kolaborasaun no “hahalok di’ak” karik hanesan sira hatudu arrependimentu
maka’as. Karik iha parte ida-ne’e maka importante tebes atu iha komunikasaun
di’ak entre kliente ho Defensór Titulár sira. Esplika ba sira kestaun ruma
kona-ba lei ne'ebé relevante ho sira-nia situasaun. Ha'u la hatene iha krime
nian iha ka lae hal-hal yang memberatkan no hal-hal yang meringankan ba arguidu
sira. Tebes duni, ema iha probabilidade halo sala (bainhira Tribunál seidauk
deside no ita respeita presunção da inocência) ou ema bele halo sala (bainhira
Tribunál deklara ona) maibé ema nu’udar ema no ita presiza iha tratamentu
ne'ebé di'ak no adekuadu. Se ema la arrepende ba krime ne'ebé nia halo ou iha hal-hal
yang memberatkan maka tenke fó duni sansaun ne'ebé todan. Maibé liu-liu
dalaruma ita presiza haree moos katak ema ida halo sala la'ós tanba ninia
hakarak maibé tanba sirkunstánsia no mentalidade Timor-Leste nu’udar nasaun
ne'ebé foin sai hosi funu naruk sei iha mentalidade balu ne'ebé sei mai hosi
tempu funu nian ou iha sirkunstánsia balu ne'ebé lori ema ida halo sala. Katak
funu naruk ne’e halo ema soi mentalidade balu ne'ebé la di'ak no ita presiza
hamosu moos forma balu lori muda mentalidade la di'ak sira-ne’e iha kontestu
harii Estadu Direitu Demokrátiku no respeita ba Direitos Humanos.
Iha kontestu Timor-Leste nian,
ita presiza akomoda teoria positivista de direito ho valorizasaun ba Direitu
Kostumeiru Timor-Leste tuir Konstituisaun haruka. Karik ita bele dehan katak,
iha Sistema Justisa Timor-Leste nian dalaruma presiza iha faze tranzisaun ida
di'ak atu lori evita “xoke kulturál”, entre kultura jurídika legalista ho
direitu kostumeiru (pluralizmu jurídiku) Timor-Leste nian. Maibé ita tenke tau
klaru kedas katak valorizasaun ba Direitu Kostumeiru lori respeita ba ita-nia
Konstituisaun, Direitu Internasionál no ba Mekanizmu Internasionál Protesaun ba
Direitos Humanos iha kontestu harii Estadu Direitu Demokrátiku ne'ebé respeita
ba Direitos Humanos. Ne'e katak valorizasaun ba Direitu Kostumeiru lori
respeita Direitu Pozitivu ne’ebé Estadu kria no Estadu kuandu kria Direitu
Pozitivu lori valoriza moos Direitu Kostumeiru tuir Konstituisaun, Direitu
Internasionál no Mekanizmu Internasionál Protesaun ba Direitos Humanos.
Tanba ne’e, ha'u fiar ema ne'ebé
kaer lei di'ak la’ós ema ne'ebé kaer lei ho matan-taka maibé ema ne’ebé kaer
lei ho matan la taka (matan moos) atu lori haree buat hotu-hotu, lori tetu buat
hotu-hotu, lori foti desizaun ruma ne'ebé di'ak liu. Ho nune’e, karik di'ak liu
ba ema ne'ebé aplika lei presiza, hanesan símbolu ida, matan la taka no hatais
adat Timor-Leste nian atu lori haree buat hotu-hotu ne'ebé di'ak ho realidade
sósiu-kulturál no polítika Timor-Leste nian rasik ba sidadaun no Estadu
Timor-Leste nia di'ak. Tanba, mai ha'u, aplika lei bainhira hamosu prejuizu ba
an, ba ema seluk no ba Estadu. Iha parte ida-ne’e presiza moos lejizladór iha
Timor-Leste sira-nia kuidadu, sira-nia matan la bele taka moos, atu kuandu halo
lei ruma presiza haree moos ba sirkunstánsia no realidade sósiu-kulturál no polítika
Timor-Leste nian.
Iha parte importante tebes ida
moos maka mekanizmu kontrolu hosi sosiedade sivíl sira nian atu asegura direitu
sidadaun hotu-hotu nian ba asesu ba justisa no independénsia órgaun judisiáriu
sira nian. Ita louva organisição não governamental sira-nia serbisu ne'ebé sira
halo durante ne’e, entre sira, hanesan JSMP, Yayasan HAK, Ajar, Rede Feto, no
moos hosi parte Igreja Katólika nian bainhira sira fó moos hanoin importante
ruma ba Sistema Justisa iha Timor-Leste. Universidade Nasionál Timor Lorosae,
nu'udar universidade publika no iha liu kondisaun nesesáriu, presiza harii
Centro de Estudo Social, Centro dos Direitos Humanos, Observatório ba Justisa
Timor-Leste no Observatorio ba Direitos Humanos iha Timor-Leste lori bele halo
peskiza no analiza ruma kona-ba kestaun justisa no Direitos Humanos iha
Timor-Leste. Ha’u moos hakarak sujere moos atu Ministério da Educação bele moos
harii departamentu ida kona-ba Direitos Humanos atu lori bele haree polítika
implementasaun Direitos Humanos ba estudante sira.
Se bele karik Procudoria Geral da
República de Timor-Leste bele harii moos departamentu ida-ne’ebé ligadu ho
Direitos Humanos lori, hanesan iha Portugal iha Procuradoria-Geral da República
iha Gabinete de Documentação e Direito Comparado, kontribui moos ba Direitos
Humanos. Ha'u hakarak sujere hanesan moos ba Parlamentu Nasionál.
Ha’u moos, nu’udar sidadaun
simples ida, hakarak aproveita lori sujere ba Señór Francisco Guterres - Lu Olo
ne’ebé eleitu nu’udar Presidente da República Democrática de Timor-Leste, tanba
Presidente da República, hanesan parte importante ida, durante ne’e fahe prémiu
Direitos Humanos ne’ebé maka di’ak tebes atu lori valoriza no insentiva
indivíduu, grupu no sosiedade sira lori promove no asegura protesaun Direitos Humanos
ba komunidade sira maibé importante ida seluk moos atu, se bele karik, iha
Prezidente eleitu Señór Francisco Guterres – Lu Olo nia ukun, hamosu
departamentu Direitos Humanos atu, iha parte ida, lori koordena, kolabora ba
atividade ruma, estudu, semináriu, sosializasaun ba komunidade relasiona ho
Direitos Humanos serbisu hamutuk ho entidade Estadu nian no sosiedade sivíl
sira-ne'ebé relevante no, iha parte seluk, buka lori fó hanoin ruma ba
Presidente da República bainhira Presidente da República presiza foti karik
medida ruma ou halo karik intervensaun ruma relasiona ho kestaun Direitos
Humanos.
Povu Timor-Leste fiar iha Señór
Francisco Guterres - Lu Olo nia ukun sei hakbesik an ba povu iha-ne’ebé hanesan
indikasaun ida maka iha planu atu konvida xefe suku hotu-hotu iha Timor-Leste
lori partisipa moos iha loron tomada da posse Señór Francisco Guterres – Lu Olo
nu’udar Presidente da República Democrática de Timor-Leste hanesan moos Señór
Prezidente Taur Matan Ruak halo iha ninia ukun bainhira la’o bá vizita suku
sira iha Timor-Leste ho intensaun atu hakbesik an ba povu sira. Señór
Prezidente Taur Matan Ruak hala'o ninia intervensaun balu, check and balance,
ne’ebé ita bele louva iha-ne'ebé hatudu loloos oinsá atu buka kontribui hari’i
Estadu ida-ne’e ho di'ak no ho kuidadu. Mezmu Prezidente Taur Matan Ruak
promulga lei pensaun vitalísia maibé ita bele haree katak promulgasaun lei ne'e
hanesan “terpaksa” de'it bainhira ita rona liafuan ruma hosi mensajen Señór
Prezidente Taur Matan Ruak ne'ebé lee iha Parlamentu Nasionál fó sai iha
notísia RTTL iha loron 2 fulan Maiu tinan 2017 katak lei ne'e privilejia de'it
ema balu.
Povu Timor-Leste moos sei tau
esperansa boot liután ba Señór Francisco Guterres – Lu Olo tanba Señór
Francisco Guterres – Lu Olo iha esperiénsia lubuk ida nu’udar Prezidente
Parlamentu Nasionál, hasai kursu lisensiatura iha Direitu. Ho nune’e, povu
Timor-Leste sei hein polítika di’ak ruma hosi Señór Francisco Guterres - Lu Olo
lori kontribui iha prosesu harii Estadu Direitu Demokrátiku iha-ne’ebé respeita
ba Direitos Humanos ba povu sira-nia moris di’ak.
Iha parte importante seluk ida
moos maka formasaun espesializada kontínua ba operadór justisa sira hotu, katak
maluk sira hotu-hotu ne'ebé serbisu no serbí ba Justisa atu nune’e sira bele hasa’e
sira-nia matenek, kualidade, efisiénsia no efetivu iha sira-nia serbisu sira
hotu. Tanba sein formasaun espesializada ne'ebé maka di'ak bele kontribui ba
morozidade, kualidade Justisa la di’ak no afeta moos ba independénsia órgaun
judisiáriu. Ha'u fiar katak bainhira maluk sira hotu ne'ebé serbisu iha Justisa
iha formasaun di'ak no matenek sira rasik maka depois sei kontribui lori harii
Sistema Justisa ida-ne’ebé maka di'ak lori serbí sidadaun sira hotu iha Estadu
Direitu Demokrátiku nia laran ne’ebé respeita ba Direitos Humanos iha República
Democrática de Timor-Leste. Se lae, operadór ba justisa ne’ebé tuir loloos atu
proteje direitu sidadaun sira nian ne’ebé konsagra iha Konstituisaun (no lei
oan sira seluk) no proteje moos Direitos Humanos, sira fali maka viola
uluk-uluk direitu no Direitos Humanos populasaun sira nian. Ho nune’e,
formasaun espesializada (edukasaun ita presiza haree moos nu'udar fatór
transformasaun ba mentalidade no meiu dignifikasaun ba ema) kontínua ne’ebé
di’ak ba funsionáriu sira sai nu’udar parte importante tebes iha prosesu
reforma judisiária lori kontribui ba harii Estadu Direitu Demokrátiku ne'ebé
respeita ba Direitos Humanos.
Ha'u
konkorda liután ho Boaventura Santos bainhira nia hateten katak “ O sistema
judicial está, hoje, colocado perante uma dilema. Se não assumir a sua
quota-parte da responsabilidade, continuará a ser independente de um ponto de
vista corporativo, mas será cada vez mais irrelevante tanto social como
politicamente. Deixará de ter aliados na sociedade e isolar-se-á cada vez mais.
Se pelo contrário, assumir a sua quota de responsabilidade, politizar-se-á e,
com isso, aumentará o nível de tensão e conflito, quer internamente, quer no
relacionamento com outras instâncias de poder. Verdadeiramente, a um sistema
judicial democrático não resta outra alternativa se não a segunda. Tem que
perder o isolamento, tem que se articular com outras organizações e
instituições da sociedade que o possam ajudar a assumir a sua relevância
política”.
Ikus mai, ha'u hakarak husik
liafuan ikus iha artigu ida-ne’e ne’ebé bele rezumu buat hotu-hotu kona-ba
Direitu no Direitos Humanos, tanba tuir ha'u-nia hanoin kestaun ne’e maka
hanesan núkleu, abut no hun hosi violasaun ba Direitu no Direitos Humanos maka
kestaun justisa ne’e duni iha-ne’ebé hanesan Ulpianus hateten “atribuir a cada
um o que é seu” no Jesus Cristo, ha'u interpreta ba ligasaun ho justisa nian
la’ós ba polítika ukun nian, hateten “fó ba César buat ne’ebé César nian no fó
ba Maromak buat ne’ebé Maromak nian”. Katak fó buat ne’ebé pertense ba ninia
na’in rasik duni. Tanba iha momentu ne’ebá moeda iha ilas César nian. Ho nune’e
pertense ba César (Maibé nu’udar ema kristaun ou ema ne'ebé fiar ba Maromak
(lori inklui moos maluk sira hosi relijiaun seluk) ita hotu fiar katak sasán
hotu-hotu Maromak nian). Tanba ne’e, buat ne’ebé ita nian katak ita nian no ema
seluk nian katak ema seluk nian. Kuandu iha maluk balu hanoin ida-ne’e hanesan
sala nafatin entaun maluk sira-ne’e komesa la iha ona sensibilidade ba justisa.
Aat liután maka se maluk sira-ne’e hala’o estudu ou serbisu iha área Justisa
nian. Tanba justisa ho liafuan badak katak fó ba idak-idak ninian maka lori
asegura serteza jurídika ba sidadaun sira-nia direitu no lori proteje Direitos
Humanos. Ne’e maka esénsia hosi justisa iha Direitu, iha ámbitu reforma
judisiária, lori harii Sistema Justisa ne’ebé buka asegura Estadu Direitu
Demokrátiku no Direitos Humanos iha República Democrática de Timor-Leste.
*Antigo estudante da Escola de
Direito da Universidade do Minho do Mestrado em Direitos Humanos. Iha
interese iha área sira hanesan Judisiáriu, Direito Internacional dos Direitos
Humanos, Direitos Fundamentais, Direito do Ambiente, Direitos Humanos e
Biomedicina no iha interese boot atu hanorin karik se kondisaun permite. Iha
relasaun di’ak ho Escola de Direito da Universidade do Minho. Bele kontaktu iha
otadian@gmail.com ou iha númeru kontatu:
76094252