Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live

Xanana-Horta Ladeskute Kestaun Interese Nasional

$
0
0
DILI - Durante iha Nova Yorke hodi partisipa enkontru auto nivel konaba reuniaun asembleia jeral nasaun unidus no reuniaun konsellu segurasan Nasaun Unidus, Lideransa nasaional hasoru malu, maibe la deskute kestaun interese nasional Timor-Leste nia neebe maka oras nee lao.

Tuir Ministru Estadu Konsileiru Segurasa no Nasional Jose Ramos Horta katak durante nian iha Nova Yorke hodi tuir reuniaun auto nivel, nia parte hasoru malu ho lider Xanana Gusmao neebe maka partisipa iha eventu nee, maibe sira rua lakoalia kona ba kestaun interese nasional Timor-Leste neebe maka dadaun nee lao hela.

“Hau hasoru duni ho maun boot Xanana Gusmao iha nian Hotel, maibe momentu nee hau hau ba vizita maun Xanana tamba rona nia moras uituan no ida nee maka halo vizita ba nia liu-liu nia moras momentu nee moras dehan no ida nee sira lori ba doutor hodi hare tantu hau lakoalia kona ba subtansia politika seluk seluk nia,” dehan Horta ba jornalista sira hafoin remata enkontru ho Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo iha palasiu Prezidensial Bairo Pite, Segunda (25/9).

Nia dehan kuandu iha momentu ida neebe maka ba tuir eventu importante ida labele dada fali asuntu seluk. Horta haktuir liu tan relasiona iha ninian vizita ho Xanana nee rasik la iha asuntu espesifku neebe maka koalia kona ba nasaun nian.

Maibe bainhira nia hetan Xanana iha hotel fatin neebe maka lider nasional nee hela ba halao vizita deit hodi hare Xanana nia kondisaun no Xanana rasik iha momentu nee prepara hela dokumentus G7+ atu tuir reuniaun iha G7+. 

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

Laiha Eleisaun Antesipada

$
0
0
DILI — Bankada sira iha parlamentu nasional, agora dadaun  domina husi opozisaun, nee  laos atu lao ba eleisaun antesipada.  Maibe tuir normal jeral,bainhira governu monu,  Prezidente Republika (PR) sei  bolu partidu segundu votadu atu forma governu.

Tuir Xefe Bankada CNRT, Arao Noe de Jesus, hanesan opozisaun atu asegura politika governu nian,  sei hare konteudu programa sira neebe iha.  CNRT mantein opozisaun tanba atu haree programa sira nee  tanba CNRT atu defende interese nasional.

“Haree ba opozisaun  barak domina iha komisaun, nee eleisaun antisipada seilaiha, tanba ita haree ba esperensia iha Portugal, governu monu, prezidente bolu kedas  partidu segundu mais  votadu mak bele forma governu, maibe segundu mais votadu mak labele mak  foin halai ba eleisaun antisipada. Ida nee tuir Sistema lao hanesan nee,” katak Arao ba STL Kinta foin lalais nee iha PN.

Enkuantu opozisaun domina lidera komisaun nee, sei lamosu eleisaun antisipada, maibe kabe ba Prezidente Republika nia kompetensia,  nia parte lakohi koalia adianta.

Nia akresenta, haree ba esperensia nasaun sira seluk neebe uza sistema semi-prezidensial hanesan Timor sistema lao hanesan nee, maibe importante mak tenke garante maioria parlamentar.


Nunee mos Xefi Bankada Fretilin Francisco Mirando Branco dehan, haree ba komisaun 7 neebe maioria lidera husi opozisaun, mezmu nunee Fretilin lidera iha komisaun ida deit, maibe garante no fiar  katak iha konsensia reprezentante povu nian.Tanba deputadu tuur iha PN nee hanesan  reprezentante povu, tanba nee fiar bainhira  programa governu nian diak,  proposta OJE ratifikativu  no ba oin programa diak  ba moris povu nian, ida nee konsensia deputadu hotu hanesan reprezentante povu nafatin garantia atu hadia moris povu ba oin.

Branco akresenta, agora ba oin Timor-Leste sei laiha partidu ida tan mak sei manan ho maioria absoluta, neebe agora dadaun nee hanesan ezersisiu ida ba Partidu Politika (Parpol) sira hotu atu servisu hamutuk. I realidade haree ba mensajem povu nian hakarak atu partidu hotu servisu hamutuk.

Nia hatutan Fretilin nuudar partidu mais votadu, ou manan maioria simples, neebe halo koligasaun ho PD hodi forma VII governu, tanba nee fiar katak programa governu fo benefisiu ba povu, deputadu sira iha PN sei fo votus afavor.

Informa Xefi bankada Fretilin Francisco Branco, katak koligasaun atu halo kooperasaun ho opozisaun nunee garante estabilidade governativa, ida nee sai nuudar materia substansial, tanba partidu hotu nia hakarak atu povu moris iha situasaun neebe hakmatek no dezenvolvidu.

“Ami hein hela, programa governu ho orsamentu jeral ratifikativu, neebe lakleur tan ami sei estabelese koordenasaun hodi lobi opozisaun nunee bele asegura programa governu ho projetu ba proposta, orsamentu ratifikativu neebe governu sei aprezenta mai,” tenik  Branco.

Xefi Bankada Fretilin nee, fiar katak kuandu koalia ba programa governu diak, povu barak sei haree no halo transmisaun direta, karik iha programa neebe diak ba povu,  deputadu sira hotu sei fo  fo votus afavor. Tanba nee sira iha hanoin pozitivu katak hotu-hotu hanoin atu halo nasaun nee diak.

Entretantu Xefi Bankada Khunto Luis Roberto da Silva hatete, Khunto nia pozisaun opozisaun, maibe politika atu asegura atu ba VII governu, nee mak nudar sidadaun Timor oan tenke buka iha unidade, kria paz,  amizade no estabilidade.

Haree ba programa politika neebe atu implementa ba iha povu relasiona ho programa neebe hatoo ona ba povu tomak iha kampana eleitoral.

“Ita koopera nafatin, maibe haree programa neebe lai, programa ba interese povu no nasaun khunto fo apou, maibe lafo vantajen ba povu no nasaun Khunto sei lakopera,”katak nia.

Entretantu Advogadu Privadu Paulo Remedios dehan labele halo elesaun antesipada,  tuir regra konstituisaun iha prazu atu halo eleisaun antisipada, bainhira parlamentu ida nee disolve tiha ona.

“Tuir regra konstituisaun iha prazu atu halo eleisaun antesipada, no halo elesaun antisipda parlamentu ida nee disolve no kansela parlamentu ida nee. Artigo 100 numeru 1 konstituisaun dehan katak, labele disolve parlamentu labele,iha antesipada durante fulan neen , tenke kontinua maioria ida nee, no konstituisaun iha limite.

Nia sublinhaeleisaun antesipada labele halo durante fulan neen, durante fulan neen labele halo eleisaun, governu labele monu, labele disolve mos parlamentu. Bele halo pedidu nomeasaun mas mantein nafatin hanesan governu temporariu.

Nunee iha fulan neen nia laran mak hamosu krize, sei mantein nafatin no labele halo eleisaun, regras iha tuir artigu sira tanba deputadu sira mak hakerek no aprova ona konstituisaun, tenke respeita regras, labele viola konstituisaun konforme kadeira neebe iha.

Camoes afirma, governu neebe simu pose iha mos 30 dias atu aprezenta programa governu nian ba parlamentu. Se la aprezenta tuir regra neebe iha, kuandu aprezenta programa pasa no aprovadu ona laiha kestaun,  se la arpovadu iha regra iha konstituisaun.            Atu rejeita programa governu tenke iha maoria absoluta, nee signifika sira tenke 55 % mais votu ida iha parlamentu.

Agora iha kadeira parlamentu laos votu eleitores. No regra seluk rejeita programa hamonu governu tenke rejeita dala rua, laos dala ida governu monu tuir regra konstituisaun neebe iha artigu 109, laos rejeita ida governu monu, se aprezenta dalarua parlamentu rejeita mak monu. Maibe governu monu kontinua iha fulan neen, no laiha elesaun antesipada.

Nia relata atu koalia konaba ba vmosaun sensura presiza hatene didiak iha neebe tanba vota sensura akontese iha razaun rua deit,  halo vota sensura konaba programa governu nian no  asuntu interese nasional. Maibe atu iha asuntu internasional tenke iha programa governu, no governu funsiona tiha ona prazu liu tiha 30 dias, bele iha kestaun konaba asuntu interese nasional fronteira maritima, akordu ho santa se, akordo ho Australia.Labele halo votu  sensura ba programa governu, bainhira governu seidauk aprezenta programa neebe iha tanba nee tenke hein durante 30 dias.

Iha fatin seluk, Akademika Fakuldade Direito UNTL Domingos Nunes dehan ema neebe tur ona iha kadeira reprezenta povu, tenke halo servisu ho diak tuir lei neebe iha hodi labele hamosu eleisaun antesipada.

“Povu nia hakarak nee atu moris iha hakmatek nia laran, tanba nee sei deit mak ukun ona tenke kria pas atu nunee labele hamosu tan elesaun antisipada, maske politika nia laran iha hanoin neebe la hanesan mas hotu hotu tenke tuir lei neebe iha, ”tenik Domingos. 

Guilhermina Franco/Terezinha De Deus | Suara Timor Lorosae

Lautoriza Kuadrus PLP Envolve Governu

$
0
0
DILI — Partidu Libertasaun Popular (PLP) kaer metin ba prinsipiu opozisaun, no sei la hola parte iha setimu governu Konstitusional neebe forma husi partidu Fretilin, kuandu laos hanesan koligasaun.
Tuir Prezidente Bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP), Fidelis Magalhaes, lideransa PLP la autoriza nia kuadrus sira hola parte iha VII governu konstitusional.

Ami nia Prezidente Partidu, Taur Matan Ruak la autoriza membrus ka kuadrus partidu PLP atu hola parte iha VII governu konstitusional, maibe PLP atu sai oposizaun iha Parlamentu Nasional,” dehan Fidelis  ba STL liu husi via telepone, Domingu (24/9/2017).

Nia hatutan PLP nia pozisaun firme ona katak sei sai opozisaun deit iha parlamentu no la envolve iha estrutura VII governu konstitusional. Fidelis hatutan too oras nee dadaun  husi  parte PLP  seidauk hetan karta formal ruma husi partidu koligasaun hodi autoriza nia ema inklui iha exekutiva.

Ami seidauk iha liafaun ida konaba ida nee tanba bainhira membru partidu ida atu envolve iha governu husi partidu tenke kontaktu maluhodi konkorda malu, se partidu hanesan oposisaun tenke liu husi nota karik sira nee tama maka liu husi desisaun pesoal ida, maibe laos partidu,” tenik Fidelis.

Fidelis afirma individidu  neebe naran iha lista governu, husi partidu rasik la hatene, karik sira nee ba em nome partidu, sei la autoriza  envolve iha exekutiva, orientasaun husi Prezidente Partidu lautoriza  nia membru ka kuadrus balu atu envolve iha VII governu.


Xefe bankada PLP iha Parlamentu Nasional nee informa desizaun  klaru,  orientada husi prezidente partidu Taur Matan Ruak rasik dehan,  enkuantu partidu nee envolve iha koligasaun, buat ketak ida, maibe dadaun nee partidu hola dezisaun hanesan oposizaun, tanba nee maka husi partidu rasik seila autoriza.

Se kualker desizaun neebe maka atu halo nnee em nome partidu estrutura partidu sira tenke tur hamutuk lai,  se enkuantu partidu tur hamutuk ona foin  iha desizaun, maibe kuandu laiha desizaun maka  la envolve  iha governu.

Porta voz husi partidu PLP nee lahalo desizaun, nein autoriza nia ema atu tama ba iha VII governu, karik ida nee maka desizaun individu husi kuadrus bele halo konfirmasaun pessoalmente.

So buat ida husi Prezidente partidu PLP Taur Matan Ruak nia autorisaun maka tenke mantein iha opozisaun no sai opozisaun iha parlamentu nasional, ba desisaun nee signifika katak PLP sei la autoriza nia membru atu ba envolve iha exekutivu,” firma Fidelis.

Tuir informasaun neebe espalla iha media social, kuadru PLP balu naran tama ona lista membru governu neebe sei simu tomada de pose iha Kuarta (27/09/2017), kuandru PLP neebe naran fo sai iha media social mak hanesan Azevedo, Andre da Costa L-4 no Jose Neves Samalarua.

Entretantu Andre da Costa BeloL-4 neebe tuir informasaun sei envolve iha VII governu konstitusional dehan,  nia ho estrutura  PLP seluk sei envolve iha VII governu.

Ami la hatene ba kestaun ida nee tanba koalia konaba kestaun nee rasik orientasaun tenke mai husi lider masimu partidu nia maka Taur Matan Ruak nopor enkuantu ba kestaun nee rasik seidauk,”dehan nia.

Eis resistensia nee mos afirma atu autoriza memebru PLP nian envolve iha VII governu konstitusional maka tenkeliu husi desizaun koletia estrutura partidu nian.

Desizaun nee laos mai husi ami nain hirak neebe maka tuir informasaun atu hola parte iha governu maibe ida nee mai husi desizaun kolektivu partidu PLP nia  liu liu estrututura partidu nian nee duni imi ba konfirma iha prezidente PLP Taur Matan Ruak,”dehan L4.

Tuir informasaun neebe STL asesu kuadru PLP naran sai ona iha publiku, dadaun sei konfuzaun, tanba husi parte partidu la autoriza atu hola parte iha setimu governu neebe forma husi partidu Fretilin. Partidu Libertasaun Popular hakarak hola parte iha governu kuandu konsidera hanesan koligasaun.

Tuir fontes nee katak kuadru   PLP balu hakarak hola parte iha setimu governu, maibe kuandu partidu Fretilin konvida hanesan individual, laos hanesan kuadru PLP. 

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

Alemaña/Eleisaun: Merkel manán, nasionalista sira iha parlamentu

$
0
0
Xanxeler alemã Angela Merkel manán mandatu dahaat iha loron-domingu, maibé tenki halo koligasaun, hafoin votasaun ida ne'ebé iha liu diminuisaun iha Uniaun Demokrata-Kristaun (CDU), hatete hosi rezultadu ikus iha loron-segunda ne'e. 

Iha fatin datoluk okupa hosi Alternativu ba Alemaña (AfD), nasionalista ho anti-imigrasaun, ne'ebé tama ba dala uluk iha parlamentu alemaun (Bundestag).

Tuir rezultadu ikus sira ne'ebé fó sai antes tuku 04:00 (oras lokal), CDU hosi Merkel nian no aliadu Uniaun Sosial-Kristaun (CSU) hosi Baviera manán ona 33% hosi votu sira, ki'ik duké 41,5% ne'ebé hetan iha tinan haat liubá. Ne'e hanesan rezultadu ne'ebé fraku liu hosi aliansa hafoin funu.

Partidu Sosial-Demokrata (SPD) hela iha fatin ikus, ho 20,5%, ki'ik liu hosi 25,7% ne'ebé maka hetan iha 2013, ne'ebé hanesan mós rezultadu aat liu hafoin funu.


AfD hetan ona 12m6% hosi votu sira, tuir Partidu Liberal (FDP), ne'ebé fila fali ba parlamentu hafoin pauza ida tinan haat nian ho 10,7%.

Liberal sira uluk hanesan ona parseiru hosi koligasaun ho Merkel iha mandatu daruak, hosi 2009 no 2013, maibé lakon fatin tomak iha tinan haat liubá.

Partidu Die Linke (eskerda) konsege 9,2%, aas oituan duké partidu Grüne, ho 8,9%, kompleta ona parlamentu ida ho forsa neen, la hanesan ho tinan anterior sira ho haat.

AfD, ho de'it tinan haat, sentra ona durante kampaña krítika sira hasoru Merkel no hasoru desizaun ne'ebé halo iha tinan 2015 hodi autoriza entrada hosi númeru aas ba migrante sira iha Alemaña. Líder ida hosi partidu Alice Weidel hatete ona katak sei halo parte iha "opozisaun konstrutivu" ida maibé ko-líder Alexander Gauland hatete sériu liu, promete "rekupera nasaun" no "buka tuir" Merkel.

Antigu prezidente Parlamentu Europeu no líder hosi SPD Martin Schulz admiti ona katak partidu hetan "lakon eleitoral maka'as" ida no afirma ona katak sei husik koligasaun ho Merkel no pozisiona iha opozisaun.

Maski iha rezultadu ne'ebé ladún metin, ne'ebé tenki iha fali koligasaun foun sira, Merkel garanti ona estabilidade.

"Ami iha mandatu ida hodi harii Governu foun ida, no laiha Governu ida maka bele harii kontra ami", xanxeler hatete no hatutan katak iha tinan haat ikus ne'e "iha dezafiu maka'as tebes".

Xefe governu alemaun subliña ona katak "hasoru daudaun tempu ne'ebé susar tebes" iha nível internasional, no nia afirma: "Ha'u iha intensaun hodi konsege [estabelese] governu estável ida iha Alemaña".

Partidu tradisional tomak la admiti posibilidade hodi serbisu ho AfD no konservador sira Merkel nian sei la harii koligasaun ho Die Linke.

Ho sosial-demokrata sira promete tama ba opozisaun, iha de'it posibilidade hosi governu: kombinasaun ida ho konservador sira, liberal sira no ho Grüne.

Aliansa ne'e sei koñesidu hanesan "Jamaika" tanba kór sira hosi partidu sira hanesan ho bandeira hosi nasaun Karaíba nian.

AfD hanesan partidu direita hosi konservador dahuluk maka tama iha parlamentu iha tinan 60 nia laran.

Merkel kompromete atu halo "análize klean" ida hosi rezultadu sira. "Ami hakarak konkista fali eleitor sira hosi AfD, rezolve problema sira, konsidera mós sira nia preokupasaun no tauk sira no, liuliu, ho polítika di'ak sira.

SAPO TL ho Lusa

Hasai pelumenus ema rihun 50 tanba vulkaun Agung iha Indonézia

$
0
0
Hasai pelumenus ema na'in 50.000 tanba atividade hosi vulkaun Agung iha illa indonéziu Bali, ne'ebé kontinua ho nível alerta máximu ba erupsaun, hatete hosi autoridade sira iha loron-segunda ne'e.

Tuir Red Cross indonéziu nian, rejistu hosi atividade sísmiku maka'as maka tenki hasai ema sira hosi distritu sia hosi rejiaun nian.

Foho Agung, situa iha noroeste illa nian, hahú loron-sesta ne'e iha nível alerta máximu no autoridade sira estabelese ona perímetru ida seguransa nian to'o kilómetru 12 besik iha kratera tanba aumentu hosi atividade sísmiku nian.

Funsionáriu sira hosi Red Cross indonéziu iha loron-segunda ne'e tau ona kartáz oioin antes tama iha perímetru hodi aviza kona-ba perigu sira no fó asisténsia médika ba ema sira ne'ebé simu iha templu sira, eskola sira no edifísiu governamental sira, ne'ebé serve hanesan fatin refújiu improvizadu.

Iha loron hirak ikus ne'e rejista ona rai-nakdoko ki'ik hamutuk 800 iha besik foho Agung.


Autoridade sira afirma ona katak laiha perigu ba turista sira no aeroportu internasional Bali nian, Ngurah Rai, kontinua halo serbisu ho normalidade, maski Sentru Vulkanolojia nian admiti kanselamentu ba semo sira no ba transporte marítimu bainhira vulkaun hahú tama iha erupsaun.

Ajénsia Nasional ba Jestaun Asidente sira nian kalkula katak ema na'in 80.000 maka hela iha zona perigu nia laran.

Vulkaun, ho aas metru 3.031 hosi tasi leten, tama iha erupsaun iha 1963 no 1964 no halo ema na'in 1.100 resin mate.

Bali hanesan destinu turístiku prinsipal iha Indonézia, ho entrada mensal ba turista estranjeiru hamutuk rihun 200 resin, haktuir hosi informasaun ofisial sira.

Arkipélagu Indonézia nian ne'e situa iha "Ring of Fire" hosi Pasífiku, zona ida ho atividade sísmiku no vulkániku maka'as ne'ebé maka bele akontese nakdoko rihun resin tinan-tinan, barak liu ho magnitude ki'ik.

SAPO TL ho Lusa | Foto@ Made Nagi /EPA

Governu Planeia Konstrui Edifísiu Foun STAE

$
0
0
DILI, (TATOLI) – Governu liuhosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) hanoin ona atu harii edifísiu foun Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) ne’ebé sei integra iha Komisaun Nasionál Eleisaun (sigla-portugés CNE).

“Ha’u mós iha ambisaun ida atu konstrui duni edifísiu foun STAE, ha’u rasik sei lori hanoin ne’e ba Konsellu Ministru, fatin harii ne’e la’os iha fatin antigu ne’e maibé tenke integra  ba iha CNE nia sorin”, afirma Ministru MAE, Valentim Ximenes iha Kaikoli hafoin vizita dahuluk ba STAE, segunda (25/9).

Atu iha komunikasaun di’ak entre CNE ho STAE, edifísiu foun ne’e bele harii entre Ministériu Estatál no CNE nia klaran.

“Goby house iha klaran nusa mak la uza hodi halo uma andár ho pizu tolu, haat eh lima atu STAE mós destakadu iha ne’eba atu iha ligasaun direitamente ho CNE”, akresenta nia.


Nia husu ba parseiru sira katak la’os atu mai fó edukasaun sívika, edukasaun votante maibé kualker dezignasaun ba konstrusaun foun STAE ne’ebé sei hala’o iha CNE nia sorin.

“Ha’u nia hanoin, ha’u nia hakarak no ambisaun rasik, CNE rai luan loos, entaun CNE ho STAE hanesan órgaun eleitorál, ida tékniku no ida supervizór nusa mak la hamutuk”, dehan nia.

Governu foun halo nia lei organika foun, atu bele integra organizasaun direita no indireita iha ministériu laran.

Enkuantu, Governu foun nia prezensa la’os atu muda maibé atu hadi’a saida mak iha ona, prezerva saida mak iha ona, saida mak halo ona maibé seidauk hotu hamutuk bele akaba ho kualidade, saida mak imi hanoin hela atu halo mezmu dimensaun seluk maibé ho objetivu ida.

Eleisaun 2017, rezultadu furak tebes, ema estranjeiru sira dehan katak aktu eleitorál, prosesu eleitorál tomak iha Timor-Leste hahú kedas hosi resensiamentu, nomeasaun polítika, kampaña eleitorál, votasaun to’o pronunsiamentu rezultadu espetakulár.

Modelu eleitorál bele sai hanesan modelu ba mundu, apezar nasaun kiik no foin ukun-án maibé bele halo modelu polítiku ida liuhosi aktu eleitorál.
Jornalista: Zezito Silva | Editora: Rita Almeida

Foto STAE

Deputadu Nain 21 Lidera Komisaun Espesializada PN

$
0
0
DILI (TATOLI) –Demokratikamente liuhosi eleisaun iha nivel bankada, Deputadu Parlamentu Nasionál hili ona lider komisaun espesializada hamutuk ema Nain 21 kompostu hosi Prezidente, Vice Prezidente no Sekretáriu Komisaun A trata asuntu konstitusionalizmu, justisa, administrasaun públika, podér lokál, anti korrupsaun no étika lidera husi Prezidente: Carmelita Caetano Moniz (CNRT), Vise Prezidente: Signi Chandrawati Verdial (PLP) no Sekretária: Virgínia Ana Belo (CNRT).

Komisaun B trata asuntu negósiu estranjeiru, defeza no seguransa nasionál lidera husi, Prezidente: Fidelis Magalhães (PLP), Vise Prezidente: Luis Roberto (KHUNTO) no Sekretária: Lídia Norberta (FRETILIN).

Komisaun C trata asuntu finansas públika lidera husi Prezidente: Maria Angélica (FRETILIN), Vise Prezidente: Maria Fernanda Lay (CNRT) no Sekretária: Nurima Santos Alkatiri (FRETILIN).


Komisaun D trata asuntu ekonomia no dezenvolvimentu lidera husi Prezidente: Demetrio do Amaral (PLP), Vise Prezidente: Jacinto Rigoberto (CNRT), no Sekretária: Rosalina Ximenes (PLP).

Komisaun E trata asuntu infraestrutura, transporte no komisaun lidera husi Prezidente: Abel Pires (PLP), Vise Prezidente: Armanda Berta (KHUNTO) no Sekretária: Albina Marcal (CNRT).

Komisaun F trata asuntu saúde, edukasaun, kultura, veteranu no igualdade jéneru lidera husi Prezidente: José Agostinho (KHUNTO), Vise Prezidente: Abrão José Freitas (KHUNTO) no Sekretáriu: Patrocínio Fernandes.

Komisaun G trata asuntu  sidadania, kultura, juventude, desportu no igualdade lidera husi Prezidente: Veneranda Lemos (CNRT), Vise Prezidente: Maria Angelina (PLP) no Sekretáriu: Leandro Lobato (CNRT).

Antes ne’e, bainhira determina área temátika ba kada komisaun permanente, Prezidente PN Aniceto Guterres esplika la aliterasaun ba área temátika, maibé hanesan inovasaun ne’ebé hakarak atu introdús ba lejizlatura dahaat ne’e.

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Foto: Atividade Parlamentu Nasionál. Foto dokumentasaun relasaun públika PN

‘Mandate’ Husu PN Ezije Asuwa’in Sira Nia Rate Ba Indonézia

$
0
0
DILI, (TATOLI) - Deputadu Parlamentu Nasionál David Dias Ximenes “Mandate” husu ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres, atu husu ba autoridade militár Indonézia hodi hatudu rate Timoroan sira nia ne’ebé mate iha tempu okupasaun Indonézia nian hodi nune’e iha klareza ba família sira.

“Ami hakne’ak, ami harohan, ami husu, ba Prezidente Parlamentu Nasionál hodi husu ba autoridade militár Indonézia sira, ita nia mate sira ne’ebé sira lori lakon iha ne’ebé ona, enkuantu ita fó fatin ba sira atu hadi’a sira nia semitériu iha Dili no Baukau,”  David Dias Ximenes levanta kestaun ne’e iha uma fukun, ohin, Segunda (25/09).

Nia dehan, Timor oan sira hanesan saudozu Nikolau Lobato, Antonio Carverinho, Aisha Basarewa no sel-seluk tan. Estadu Indonézia tenke hatudu nia rate tan oras ne’e Timor oan sira lahatene nia asuwa’in sira nia hakoi fatin.

“Tenke husu tanba autór hanesan jenerál barak mak sei moris hela iha Indonézia,” Mandate ezije.

Hodi hatutan, governu Indonézia nian tenke hatudu rate asuwa’in Timor oan sira ne’ebé mate hosi tinan 1975, 1980, 1983, 1992 no seluk tan, tanba Timor rasik oferese ona oportunidade hodi estadu Indonézia hadi’a sira nia semitériu iha Dili no Baukau.


Antes ne’e, ulun boot Militár Indonézia ka Panglima TNI Jenerál Gatot Nurmantyo, to’o iha Dili iha Kuarta (20/9) hodi vizita iha Timor Leste.

Iha vizita ne’e, ba loron ida Panglima TNI Jeneral Gatot Nurmantyo nian nee, atu hare ho matan Semitériu eroi (Taman Makam Pahlawan) iha Dili no Baukau, nu’udar pasu ida ba realizasaun akordu entre governu Indonézia ho Timor-Leste katak, semitériu eroi Indonézia nian nafatin iha TL, maibé iha fatin rua de’it hanesan Taman Makam Pahlawan Seroja Dili no Taman Makam Pahlawan Baukau.

Entretantu Semitériu eroi sira nian iha Munisípiu seluk muda hotu ba Dili no Baukau. Exceptu Munisípiu Kovalima no Bobonaru muda ba Atambua.

Objetivu konsentra mate sira ne’e iha semitériu  Dili no Baukau atu fasilita família sira bainhira halo vizita hodi sunu lilin ba eroi sira ne’e.

To’o notísia ne’e hatún seidauk iha reasaun ruma hosi Prezidente Parlamentu Nasionál relasiona ho preokupasaun deputadu David Dias Ximenes nian.

Ekipa Kobertura  

Foto: Prezidente Asosiasaun Kombatentes Veteranus ba Luta Libertasaun Nasionál Timor-Leste, David Dias Ximenes. Foto Tatoli/Xisto Freitas  

Kooperasaun RDTL-RI: Tenke Rekoñese Krime Ne’ebé Militar Indonezia

$
0
0
Fundasaun Mahein (FM), 25 Setembru 2017

Kooperasaun RDTL-RI:  Tenke Rekoñese Krime Ne’ebé Militar Indonezia Involve Durante Invasaun

Saida mak sei kontinua husi estadu Indonezia tuir mai hafoin delegasaun militar Indonezia no ulun boot militar Indonezia ka Tentara Nasional Indonesia-TNI, Jeneral Gatot Nurmantyo mai Dili atu haree rate “Taman Makam Pahlawan” ne’ebé semana rua liu ba membru TNI sira halo reabilitasaun?

Dekade ida resin Timor-Leste ukun an hafoin Estadus Unidus fó opsaun hodi hakotu tiha luta okupasaun Indonezia nian. Nasaun ne’ebé hamrik harii husi ran no ruin. Estadu Timor-Leste priense ukun an ida ne’e hodi loke espasu ba kooperasaun iha aspeitu oin-oin iha nivel internasional, rejional nomos bilateral ho estadu Indonezia iha relasaun ne’ebé diak iha aspeitu polítika, ekonomia, kultura, seguransa, defeza militar nst.

Timor-Leste ho Indonezia iha istoria moruk iha tempu resistensia nian. Povu Timor-Leste no militar Indonezia sai tiha inimigu forte iha tempu ne’ebá, tamba hahalok agresaun militar, intimidasaun tortura at hasoru sidadaun inosente sira, depois rekopera fila fali wainhira Timor-Leste deside nia ukun rasik an. Hodi kooperasaun ne’ebé establese entre nasaun rua hamosu amizade ida ne’ebé forte entre povu Timor-Leste ho Povu Indonezia, polítiku sira no mos militar. Nune’e prejensa militar Indonesia - TNI mai halo reabilitasasaun ba rate “Taman Makam Pahlawan” atu fortifika lasu amizade ne’ebé mak iha. Ida ne’e sinal diak iha espasu husi relasaun amizade verdade no rekonsialisaun ne’ebé estado rua promove daudaun no sai tiha ona exemplu ba rezolusaun konflitu iha rejiaun no mundu.


Rekoñese nasaun rua ne’e iha istoria pasadu ne’ebé moruk ho rejime Soeharto no militar Indonezia durante periodu okupasaun iha Timor-Leste. Ohin loron nasaun rua ne’e sai tiha ona exemplu ba mundu ho vizaun ida ‘haluha pasadu hodi hateke ba futuru’ ba dezenvolvimento povu rai rua nian. Iha ne’ebé povu Indonezia ho Timor-Leste iha similaridade kultura, tradisaun no istoria hanesan, saida mak estadu Indonezia rejime Soeharto halo hasoru povu Timor-Leste, povu Indonezia mos lahatene. Rejime Soeharto nian hotu ona. Polítika rekonsiliasaun estadu Indonezia ho Timor-Leste tenke sai duni exemplu ba mundu, laos deit mundu atu gaba maibé ida ne’e sai referensia diak ba povu Indonezia atu labele utiliza agresaun militar ba rezolusaun kontlitu sira, exemplu iha Timor-Leste, iha Papua no mos iha rejiaun no mundu.

To’o ohin loron seidauk iha Komandante ka Eis komandante militar ida iha Indonezia maka hateten katak sira rekoñese krime ne’ebé sira komete oho sidadaun inosente sira iha Timor-Leste, maibé militar Indonezia ho povu Timor-Leste sai ona amigu diak. Ida ne’e hatudu kontrusaun rate iha Timor-Leste apoiu maka’as husi sidadaun sira lao diak los. Ida ne’e hatudu sinal diak atu haree no loke evidensia ne’ebé forte kona-bá rejime Soeharto nian tempu okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste.

Iha loron 20 Setembru 2017 delegasaun boot ida husi militar Indonezia ho ulun boot militar Indonezia mai visita no haree besik liu rate ne’ebé membru TNI sira konstrui iha Baucau. Iha tinan kotuk movimento husi militar senior sira husi Indonezia hamutuk ho komandante boot TNI nian mai iha Timor-Leste atu buka hatudu fatin hakoi Komandate David Alex Daitula no Presidente Nicolao dos Reis Lobato Militar Indonezia sira oho durante funu ne’e to’o ohin loron sai tiha nonok nia laran.

Fundasaun Mahein haree katak Timor-Leste ho Indonezia iha ona polítika intedementu ida atu haree ba krime grave sira ne’ebé akontese iha pasadu ne’ebé halo husi brutalidade militar Indonezia - membru TNI sira durante okupasaun nian. No vizita ofisial sira husi estadu Indonezia nian mai Timor-Leste ba dahuluk sira ba tau aifunan ka sunu lilin deit iha Taman Makam Pahlawan Seroja Dili.

Reabilitasaun rate “Taman Makam Pahlawan” ne’ebé referensia hahu iha Baucau, ne’e atu dignidika sira nia matebian no mos ba relasaun diak ne’ebé estadu Timor-Leste no Indonezia harii ona depois Timor-Leste sai nasaun suberanu ida. Nune’e mos iha espasu atu hare no loke evidensia ne’ebé forte kona-ba rejime Soeharto iha Timor-Leste no presenja ida ne’e hatudu katak laiha ona rejime ne’ebé estadu Indonezia defende. Ida ne’e sai referensia diak ba povu Indonezia, atu fó hanoin ba esatadu Indonezia laiha konflitu ida ne’ebé tenke solusiona ho mobilizasaun militar katak labele utiliza ageresaun militar atu resolve problema tantu iha nasional, rejional no mos internasional. 

KI Identifika Mídia TL Viola Prinsípiu Jornalizmu

$
0
0
DILI, (TATOLI) – Rezultadu análize no monitorizasaun Konsellu Imprensa (KI) fó sai katak mídia sira iha Timor-Leste (TL) kuaze komete infrasaun hodi viola prinsípiu universál jornalizmu nian hanesan fonte únika ba notísia ida nomos la kobre fonte rua hotu (cover both sites).

“Presiza iha espasu iguál ba parte hotu-hotu ne’ebé sai objetu ba produtu jornalístiku kanál sira nian atu kumpri prinsípiu universál jornalístiku cover both side”, rekomenda Diretór Departamentu Dezenvolvimentu no Análize Mídia (DDAM) KI, Alberico da Costa Junior ba mídia sira iha Fundasaun Oriente, ohin.

KI mós rekomenda ba órgaun komunikasaun sosiál sira katak presiza iha konsellu redasaun ida ne’ebé forte no indepéndente husi influénsia hotu-hotu iha kada kanál mídia atu garante lia-loos no públiku ninia direitu ba informasaun.

Presiza iha formasaun kontinua kona-ba étika jornalístika no lei komunikasaun sosiál ba jornalista timoroan sira nune’e bele evita konsekuénsia no risku legál sira iha futuru.

Nune’e mós, kanál mídia ka jornalista sira presiza estabelese “Editór Club” ida atu asegura no garante kualidade produtu jornalístiku ne’ebé kanál mídia sira tranzmite ka públika.


Xefe redasaun Jornál INDEPEDENTE, Gaudencio Marques Figueredo iha nia intervensaun hateten katak nia parte apresia ho rezultadu ne’ebé KI fó sai.

Kona-ba “cover both side”, iha enkontru redasionál jornál nian sempre fó orientasaun ba jornalista maibé dalaruma mai la tuir saida mak redasaun hakarak maibé sempre kontinua esforsu hadi’a aan di’ak liutan.

Nia mós sujere ba KI atu loke ká formasaun ruma tan ba jornalista timoroan sira atu bele hasa’e liutan sira-nia koñesimentu hodi hala’o kna’ar ho profesionál liutan.

Entretantu rezultadu análize no monitorizasaun ne’ebé KI fó sai katak infrasaun sira ne’e mak mídia imprensa hanesan jornál Suara Timor Lorosa’e (STL) edisaun marsu, (14/2017), pájina 1, edisaun jullu, tersa (30/5/2017), pájina 1, edisaun juñu, tersa (6/6/2017), pájina 14, edisaun juñu, (22/6/2017), pájina 12 no edisaun jullu, sesta (17/7/2017), pájina 23.

Jornál TIMOROMAN edisaun juñu, (21/6/2017), pájina 1, edisaun jullu, (01/7/2017), pájina 1-15.

Rádiu Timor-Leste (RTL), edisaun marsu, (6/3/2017). Teleizaun Timor-Leste (TVTL), edisaun juñu (24/6/2017).

Jornál TIMOR POST edisaun marsu, (6/3/2016), pájina 1, edisaun juñu (27/6/2017), pájina 1-23, edisaun jullu, (5/7/2017), pájina 1-23.

Jornál INDEPEDENTE, edisaun marsu, kuarta, (8/3/2017), pájina 1, edisaun juñu, kuarta (28/6/2017), pájina 1-15.

Jornál Diáriu Nasionál (JDN), edisaun marsu, kinta (16/3/2017), edisaun jullu, tersa (18/7/2017) no edisaun jullu, segunda (24/7/2017).

Jornál MATADALAN, edisaun fevereiru, (1-7/2/2017), pájina 16, edisaun maiu, (3-9/5/2017), pájina 16.

Jornál TEMPO SEMANÁL, edisaun jullu, (17/6/2017), pájina 4.

Tuir mai mídia online tafara.org, edisaun marsu, (13/3/2017), edisaun jullu, kinta (13/7/2017), pájina kampaña polítika.

Ajénsia notisioza, ANTIL (seidauk tau naran), edisaun marsu, (6/3/2017), hafoin hanaran ba TATOLI, edisaun jullu, (18/7/2017).

Rezultadu análize ne’e KI halo ba publikasaun mídia Timor-Leste sira durante kampaña no périodu eleisaun prezidensiál no parlamentár 2017.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Foto: Diretór Departamentu Dezenvolvimentu no Análize Media (DDAM), Alberico da Costa Junior. Foto: KI

Horta Simu Pedidu SekJer ONU sai Grupu Altu Nivel

$
0
0
DILI, (TATOLI) – Premiadu Nobel Dame nian, José Ramos Horta hateten simu ona pedidu Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasoens Unida (ONU),  António Guterres  hodi sai grupu altu nivel ba mediasaun iha ONU durante ninia mandatu.

ʺFoin dadauk Sekretáriu Jerál ONU konvida ha’u atu hola parte grupu ida altu nivel ba mediasaun durante tinan ruaʺ, informa Horta ba jornalista sira iha Palásiu Nobre Lahane, ohin.

Alende ne’e, eis ministru negosiu estranjeiru no kooperasaun ne’e simu mós pedidu husi Prezidente Asembleia ONU hodi sai konselleiru durante tinan ida. “Ha’u simu todan rua iha Nova Iorkeʺ, akresenta.

Nia esplika, kna’ar ne’ebé sei halo maka oinsá atu fó  akonsellamentu ba Sekretáriu Jerál ONU  hodi rezolve probema boot ruma bainhira mosu iha mundu.

Tanba ne’e, Horta dehan sei la impede servisu nu’udar ministru iha governu da-hituk hodi fó prioridade ba Timor-Leste.

ʺSe Sekretáriu Jerál bolu ha’u atu halo servisu ida boot iha rai ruma, ha’u sei hanoin lai no sei husu ba Primeiru Ministruʺ, hatete.

Nia esklarese sei servisu ho voluntáriu ba kna’ar rua ne’e.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Foto: Ministru Konsellu ba Seguransa Nasionál, José Ramos Horta informa ninia vizita servisu ba Nova Iorke ba Primeiru Ministru, Marí Alkatiri iha Palásiu Nobre Lahane. Foto GPM

Tempu Badak VII GK Aprezenta Programa Ba PN

$
0
0
DILI - Ministeiru Idak-Idak halo aprezentasaun ba sira nia programa, iha Reniaun Kordenasaun servisu du governu, hafoin nee iha tempu badak sei lori ba aprezenta iha Parlamentu Nasional.

Prezidente Konsellu Ministru Adriano do Nascimento hateten, reniaun ohin koalia konaba programa Governu, Ministeiru idak-idak halo aprezentasaun ba nia programa, depois halo diskusaun apresiasaun.

Ohin nee halo deit aprezentasaun ida neebe Ministeiru idak-idak halo apresiasaun, depois iha tempu badak mos sei forma ekipa ida hodi halo harmonizasaun, hodi nunee bele finaliza ida nee maka ita hare para bele lori ba Parlamentu,” dehan Adriano ba jornalista sira, iha Palasiu Nobre Lahane, Dili, Tersa (26/09/2017).

Nia dehan, Konaba lista naran VII Governu Konstitusional neebe atu lori ba aprezenta iha Prezidente RDTL, Nee kompetensia Primeiru Ministru, maibe atu informa deit katak iha tempu badak iha semana ida nee nia laran sei halo tomada de pose ba membru Governu, hodi kompleta estrutura VII Governu Konstitusional.

Eis Vise Prezidente Parlamentu Nasional iha terseira lejislatura nee hateten, Lahalo apresiasaun ba programa VII Governu Konstitusional, maibe prinsipiu Governu ida nee maka mai atu hare fila fali programa no aktividades hirak neebe lao diak fo kontinuasaun.

Iha fatin hanesan Ministru ESTATAL Valentim Ximenes hateten Ministeiru sira hotu aprezenta programa, husi Ministeiru ESTATAL aprezenta nia programa no programa nia fukun ida deit reforma politiku administrasaun publika enjeral. 

Carme Ximenes-Maria Lay | Suara Timor Lorosae

Estrutura VII Governu Aumenta, CNRT Apoiu

$
0
0
DILI - Pose segundu faze ba VII governu konstitusional la kleur tan sei realiza. Numeru membru governu neebe inisiu 30 deit, posibilidade aumenta, tanba sei envolve individu balu husi independente no partidu politiku.

Tuir Xefe Bankada Fretilin Francisco Miranda Branco Xefi Bankada Fretilin hatete, VII governu sei kompleta ho pose segundu ronde, maibe bele iha aumenta membru governu liu husi 30.

“Pose ba segundu ronde nee sei ba kompleta hotu kedas fatin neebe mak mamuk. Maibe ami mos hanoin karik sei iha tendensia aumenta  tan, tuir los  30 deit, maibe bele  aumenta tanba koligasaun no mos sei iha inkluzaun,” katak Branco ba STL Segunda (25/09/2017) iha PN.

Lista governu atu halao pose ba segundu ronde tuir Branco sei aprezenta ba iha Prezidente Republika, depois simu tiha lista, dekreta depois marka loron pose.

“Neebe kona ba loron pose nia parte ladun hatene PR mak bele hatene, pose nee atu monu iha sa loron nee kompetensia PR nian,” Branco akresenta dokumentus legal ba paktu koligasaun entre partidu Fretilin ho Partidu PD, iha tiha ona, asina iha dia 11 Setembru liu ba.Paktu koligasaun ou dokumentus legal neebe Fretilin ho PD asina nee iha CCF (Comite Central Fretilin), iha momentu asina ne iha loron istoriku neebe ASDT nakfila aan ba Fretilin.

Branco informa, iha loron asina paktu koligasaun nee media sira moshatene neebe halao iha dia 11 fulan setembnru 2017 nee. Iha loron istoriku nee mos hodi asina paktu koligasaun ou dokumentu legal ba koligasaun nee rasik.


Entretantu, Maria Teresa da Silva Gusmao Xefi Bankada PD hatete, ba ida nee so prezidente partidu mak bele koalia, tanba sira hanesan deputada so haree ba servisu iha PN.

Entretantu iha parte seluk Xefi bankada CNRT Arao Noe dehan, governu agora ho estrutura kiik,  ida nee kabe ba kompetenesia partidu neebe manan maioria simplesbele lobi partidu seluk hodi forma governu.

 “VII governu neebe forma husi Partidu Fretilin ho partidu PD, ho estrutura neebe kiik. Tanba iha 15 fulan Setembru liu ba foin halo pose ba Primeiru ministru ho membru nain 11, maibe fatin balu sei mamuk.

Entretantu iha parte seluk Reitor IOB Augusto da Conceicao dehan haree ba koligasaun nee husi partidu 2 mak avansa ba oin, Fretiin ho PD, tanba nee VII governu forma ona. Mezmu seidauk kompletu, maibe fiar katak governu ida agora neebe lidera husi PM Alkatiri nee sei kompleta membru governu sira iha tempu badak.

CNRT Apoiu Governu

Nunee mos Retor Universidade Dili (UNDIL), Estevao da Costa Belo dehan  partidu CNRT oras nee sai opozisaun iha parlamentu nasional, maibe bele mos fo apoiu politikamente ba programa governu nian  ho intensaun atu halo dezenvolvimentu.

Nia hatutan durante tinan 15 nia laran, povu hotu-hotu nia esperansa ba governu maka nee hakarak dezenvolvimentu. No hakarak sente iha dezenvolvimentu liu husi area sira hanesan eletrisidade, estrada no seluk tan nebe sai nafatin preokupasaun.  Maibe kuandu opozisaun kaer governu lahalo buat ida, nee fakar osan deit.

“Kuandu opozisaun kaer governu tinan lima mai lahalo buat ida. Nee ita hanesan fakar osan deit tanba fiskalizasaun ladiak. Tanba ita hotu-hotu hamutuk governu, opozisaun sala, koligasaun sala hotu, neebe apoiu politika no humanu bele mais kuandu programa tenke iha opozisaun neebe los,” tenik Reitor UNDIL nee.

Enkuantu Diretor Ezekutivu Luta Hamutuk, Jose da Costa Alves dehan argumentu politiku nee normal. Maibe CNRT nia argumentu politika sei ladura to tinan lima. Tanba partidu politika sira seluk mos iha iha nia politika rasik. Se partidu neebe mak lidera governasaun, iha aprezentasaun politika apar ho politika partidu. Entaun opoziosaun nia hakarak ka lakohi governu monu.

“Se partidu neebe maka sai lidera governasaun politika aprezentasaun politika la apar ho politika partidu sira seluk pozisaun neba hakarak ka lakohi governasaun tenke monu. Mais kuandu parpol ida-idak halo politika ba programa governu no orsamentu sei lapasa dala rua tutuir malu,” tenik Jose.

Iha fatin seluk Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM), Nelson Belo dehan partidu opozisaun CNRT fo nia apoiu ba governu iha parlamentu nasional, nee diak. Maibe importante liu maka politika Timor oan sira nianatu halo dezenvolvimentu ba rai ida nee. Nunee mos tenke defende nafatin estabilidade nasional.

“Ba ami sosiedades sivil no povu tomak nia hakarak maka estabiliadde politika no estabiliadde nasional. Agora interese sira nia nee sira rasik mak hatene. Ita nia hakarak kria situasaun diak no hakmatek,” yenik Nelson. 

Guilhermina Franco/Justinho Manuel | Suara Timor Lorosae

GMN TV - Jornal Nacional

Kankru Susun Númeru As Iha TL

$
0
0
DILI, (TATOLI) – Xefe Departamentu Sirurjiaun Ospitál Nasionál Guido Valadares (ONGV), Alito Soares informa, iha Timor-Leste (TL), feto barak liu aprezenta moras kankru susun hosi tinan ida ba tinan seluk ho númeru ne’ebé avansadu tebes.

“Dadus hosi 2015 moras kankru besik porsentu 50 resin, 2016 sa’e tan ba porsentu 60 resin no 2017 sa’e liu tan ba porsentu 90 resin signifika moras kankru susun aumenta nafatin,” Alito Soares ba jornalista sira hafoin workshop kona-ba hadi’a koñesimentu no detensaun sedu ba moras kankru susun iha TL, iha Ospitál Bidau, Tersa (26/9).

Nia husu atu ba públiku bainhira iha ona sintoma imediatu halo konsulta hodi halo tratamentu lalais tanba moras fó perigu ba vida.

Enkuantu, Profesór Christobel Saunders, espesialista RACS ba kankru susun husi Universidade Osidentál Austrália dehan, programa edukasaun moras kankru susun iha TL inklui detensaun sedu, servisu diagnóstika, tratamentu no kuidadu paliativu dala barak limitadu eh la iha maibé importante mak grupu HALIKU iha inisiativa voluntáriu atu implementa kona-ba edukasaun kankru susun.


Sorin seluk, Jerente Fundasaun Alola ba programa Saúde Inan no Oan, Maria Guterres, reforsa katak presiza mós edukasaun ba iha família kona-ba moras kankru nian.

“Ita la ‘ ós atu hadi’a rezultadu saúde, tau matan ba ema moras kankru nian, maibé ita mós presiza fó edukasaun no apoiu ba sira-nia família.” reforsa nia.

Kampaña sensibilizasaun públiku kona-ba detesaun sedu ba kankru susun,  fó kapasitasaun ba pesoál saúde sira hodi bele hala’o formasaun ba saúde susun nian no detesaun sedu.

Ho kompromisu ne’e, projetu ne’e reprezenta pasu boot ida ba Governu Timor-Leste ho apoiu husi parseiru nasionál no internasionál sira iha area saúde atu bele hadi’a rezultadu ne’ebé signifikante ba kankru susun inklui mós ba  saúde no bem estar feto sira iha Timor-Leste.

Atu prevene moras kankru susun mak tenke identifika sedu, kuandu moras ona tenke ba lalais ba fasilidade saúde atu bele hetan tratamentu. Tanba moras kankru ne’e nia abut ba órgaun seluk, entaun presiza deteta liuhosi laboratóriu patolojia, enkuantu, dadus kona-ba mortalidade moras kankru seidauk klaru atu bele hateten hira mak mate no hira mak sei moris.

Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

PLP “Prostesta” Tama Lista Governu, Fidelis: Lareprezenta Partidu

$
0
0
DILI — Bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP), konsidera politika Partidu ezekutivu bolu kuadru PLP tama iha VII governu lalos, tanba la hetan autorizasaun husi partidu.

Tuir XefeBankada PLP iha Parlamentu Nasional, Fidelis Magalhaes orientasaun husi partidu PLP nian, klaru laiha autorizasaun ema ida ba em nome partidu hodi junta  iha orgaun ezekutivu. Partidu PLP nia orientasaun klaru, tanba nee PLP sei laorienta nia ema atu ba inklui iha governu, tanba desizaun mak opozisaun.

“Se partidu ida iha ezekutivu konvida membru husi partidu seluk, ba individu nee lalos, se atu konvida tenke komunika ho lider partidu. Tanba atu atinji objetivu nasional, atu asegura povu nia interese, ita mos tenke define lo-los politika partidu nian, tanba partidu nee hanesan makina lori ita atinji interese nasional,” dehan Fidelis ba Jornalista Segunda (25/09/2017) iha PN.

Nia hatutan PLP sai hanesan opozisaun atu ba halao fiskalizasaun ba programa governu nian, laos atu ba hamutuk fali ho governu. Implementa partidu ezekutivu nia programa, nee lalos. PLP laautorizania ema atu hola parte iha ezekutivu. Maske iha figura PLP balu tama iha lista VII governu nee  la em nome partidu,  nian, tanba politiku partidu nian  so prezidente partidu mak define, iha nia bankada ezekuta politiku partidu nian, ba interese nasional no interese estadu.


Nunee mos Deputada Maria Angelina Lopes Sarmento husi bankada PLP dehan,naran neebe hetan konvita ba membru VII Governu Konstitusional ba hanesan individual, tanba desizaun internal partidu nia klaru ona, katak PLP mantein ninia pozisaun hanesan oposizaun, nunee  individu sira neebe ba la liu husi desizaun partidu nian,  ba hanesan  individual.“  Sira neebe maka tama ba governu nee ba sira nia desizaun ba individu nia hakarak, laos desizaun tanba iha akordu ida eskritu entre partidu ho sira para ba, nee individualmente nia desizaun ,” dehan Deputada Maria.

Nia hatutan Prezidente PLP Taur Matan Ruak ninia desizaun klaru PLP laharuka nia membru atu tama iha governu, Prezidente nia desizaun orientasaun desizaun hamutuk ho orgaun partidu sira katak, PLP neebe hetan votus kadeira ualu, tur iha Parlamentu Nasional hanesan oposizaun.“ To agora hau seidauk hatene membru sira neebe maka atu foti desizaun hodi tama ba iha VII Governu Konstitusinal,” dehan Maria Angelina.

Iha parte ketak Emprezariu Rui Castro liu husi telefone hateten, nia parte seidauk simu informasaun husi se deit, atu tama ba iha VII governu Konstitusional, tanba agora dadaun halo hela tos no hakiak animal. “Hau la envolve iha partidu nia laran,” dehan Rui Castro.

Entretantu tuir informasaun neebe maka espalla iha publika katak, membru PLP nia ema balu envolve iha VII Governu Konstitusional neebe maka lidera husi Primmeiru Ministru Mari Alkatiri maka hanesan, Jose Neves sei assume kargu hanesan Ministru Edukasaun, L-4 hanesan Ministru Dezenvolvimentu Rural, Rui Castro hanesan Vise Ministru Estatal no Azevedo Marsal hanesan Ministru Ministru Turismu e Kultura.

Entretantu Francisco Branco Xefi bankada Fretlin rejeita fo komentariu konaba  lista membru governu neebe sei simu pose iha Kuarta mai inklui kuadru  PLP.

Projetu Abandona

Liu husi sesaun plenaria Bankada PLP iha uma fukun Parlamentu Nasional, hatoo noa preokupasaun konaba projetu emerjensia neebe maka abandona hela governasaun neebe lidera husi CNRT.

Deputadu Mericio Akara husu Ministeiru relevante atu halibur dadus, entrega ba iha Parlamentu Nasional  nunee  deputadu sira bele halo  nia knar fiskalizasaun, tanba populasaun babain kestiona projetu hirak nee, tinan ba tinan la hotu, i balun abandona.

Nia mos husu karik governu bele fo atensaun emediata, hanesan projetu rehablitasaun jardin Kristu Rei.“ bai bain ita hotu ba Kristu rei, ita akompana, ita haree projetu nee, lao kleur liu, lao neneik liu, iha tendensia abandona, tanba hau hanoin ministeriu relevante mai halo klarifikasaun no esplikasaun mai ita, tanba nee akontese, iha sidade Dili, nee ita hotu hotu tau matan,” dehan Deputadu Mericio.

Deputadu nee informa, nuudar deputadu tenke hatene projetu sira neebe abandona ninia problemasaida, tanba nee husu klarifikasaun, tanba laos deit projetu ida nee deit maka abandona, maibe projetu boot sira seluk tan.

“Ami hanoin projetu laos ida nee deit, maibe iha fatin barak dala ruma projetu boot tan,” komenta Mericio.

Iha parte ketak Direitor ONG Gertak Faustinho Magno husu ba governu atu hare projetu nee maka halo iha tempu governu AMP mai to Kintu Governu Konstitusional,  tanba obra sira nee emprezariu sira halo laiha kualidade ,  balu abandona  too agora.

Entretantu Manuel da Costa hanesan emprezariu Nasional dehan,durante nee ema sempre kestiona konaba projetu neebe maka emprezariu Timor oan sira halo laiha kualidade, maibe sira lakestiona emprezariu Internasional sira neebe maka mai halo projetu hanesan halo estrada balu laiha kualidade. 

Guilhermina F/Carme X./Maria L | Suara Timor Lorosae

Foto: GMNTV

Ministru Defeza no Seguransa Presija Letura Pasadu

$
0
0
DILI - Misaun halo kolokasaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) liu husi Unidade Polisia Fronteira (UPF), ho objetivu atu mantein pas ba povu husi nasaun Indonezia no Timor Leste neebe moris iha areia neba. Tanba nee presiza ministeiru deefza no seguransa presija leitura pasadu.

Lia fuan hirak nee hato husi Diretor Ezekutivu HAK Manuel Monteiro Fernandes ba STL iha nia knar fatin Farol Dili Tersa, (26/9/2017). Nia dehan tan katak, kaundu koloka forsa armada Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) nian iha fronteira, bele hamosu buat foun iha fronteira neba entaun bele prejudika ba povu neebe hela iha areia neba.

Ita tenki hatene politika tau polisia nee halo saida, polisia ba iha neba nee dehan Ahi labele kontra ho ahi maibe ahi nia kontra maka bee. Polisia nee mantensaun pas laos atu tiru malu laos atu halo funu. Mais ema militar hanoin nee koko forsa. Agora tuir lolos nee ministru tenki halo letura ba situasaun pasadu fronteira,” nia kualia.


Tanba misaun forsa armada iha fronteira nee bele hanoin maka funu ou tiru malu deit maibe kuandu koloka polisia iha neb abele hametin diak liu tan amijade entre seguransa no entre povu ho povu iha areia neba.

Diretor Ezekutivu Komite 12 de Novembru Grigorio Saldanha dehan tuir lolos halo kolokasaun UPF kuandu los ona labele sobu ba sobu mai. Maibe presija halo avaliasaun nebe diak ba unidade polisia nian iha areia fronteira nian atu bele iha benefisiu bilateral entre povu nasaun rua iha fronteira. 

Justinho Manuel | Suara Timor Lorosae

PLP La Autoriza L4 Iha Sétimu Governu

$
0
0
DILI, (TATOLI) – Partidu Libertasaun Popular (PLP) la autoriza figura Andre da Costa alias L4 atu sai nu’udar membru governu iha sétimu governu, maibé L4 nu’udar veteranus, nia envolvimentu iha sétimu governu merese respeitu.

“Desizaun L4 nu’udar veteranu ida hodi hola parte iha governu hanesan desizaun ninian, maibé desizaun la’ós mai hosi Partidu Libertasaun Populár (PLP), involve nu’udar indivíduu eh lider rezisténsia ida, ita tenke respeita,” Xefe Bankada PLP Fidelis Magalhães informa ba Ajénsia TATOLI bainhira hasoru malu iha Parlamentu Nasionál (PN), ohin, Kuarta (27/9).

Nia dehan, PLP respeita tebes L4 nia desizaun atu asume kargu hanesan Sekretáriu Estadu Asuntu Veteranu iha estrutura sétimu governu, maibé desizaun ne’e reprezenta indivíduu la’ós partidu.

“Ami respeita tebes nia desizaun atu asume kargu ne’e nu’udar indivíduu maibé diskórda mós hanesan partidu, ami sei haree didi’ak mekanizmu partidu nian, ami lakohi iha deferénsia pasu atu hahú nega malu ?, hahú trata malu ne’e la’ós,” Fidelis esplika.

Hodi subliña, ko’alia kona-ba polítika desizaun hirak ne’ebé akontese ne’e normál tanba ho mudansa polítika, maibé naturalmente partidu la reprezenta kada indivíduu nia hanoin no indivíduu nia hanoin la reprezenta mós partidu nia hanoin.

Antes ne’e L4 hasoru malu ho Primeiru Ministru Mari Alkatiri iha Palásiu Nobre, Lahane, hodi ko’alia kona-ba nia envolvimentu iha Sétimu Governu Konstitusionál. Ho nune’e ba toma da posse ne’ebé mak sei mai figura rua hosi PLP mak involve. Ida mak José Neves “Sama  La Rua” ida seluk mak L4 rasik.

Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

Foto Espesial

Lere La Gosta Rona Estadu Falladu

$
0
0
DILI, (TATOLI) – Majór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur hateten kuandu governu monu, tenke disolve Parlamentu entaun ema bele bolu Timor Estadu falladu.

“Ha’u la gosta rona liafuan ´Estadu Falladu´. Pudia uluk funu ne’e maka falladu para ita integra ba nasaun seluk. Maibé, agora laiha dalan atu ba falladu. Uluk ita hakarak sosa ho ita nia vida rasik, ita barani maibé nusa maka agora ko’alia de’it polítika ne’e ita ba rende fali, ita tenke ba oin nafatin”, Lere hato’o kestaun ne’e ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, kuarta ne’e, hafoin soru-mutu ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo hodi ko’alia kona-ba situasaun polítika no militár iha rai laran.

Tuir eis Komandante Gerileiru ne’e eleisaun antisipada sei la akontese tanba bainhira ko’alia kona-ba eleisaun antisipada, iha nia konsekuénsia ne’ebé boot teb-tebes maka partidu lima ne’e bele lakon kadeira no bele mós kria konflitu entre militante sira.


“Ema balun preokupa kona-ba eleisaun antisipada, maibé nu’udar elementu seguransa, ha’u lakohi para akontese eleisaun antisipada. Ha’u hakarak estabilidade nasionál. Ida ne’e maka ita preokupa. Ita nia líder sira ne’ebé maka iha partidu sira nia oin, la’ós kualker líder maibé líder istóriku ne’ebé ho maturidade a’as teb-tebes”, afirma.

Lere haktuir mundu elojia Timor tanba foin lalais nia ba vizita iha Korea no Canadá, nasaun barak hato’o parabéns ba Timor tanba maturidade hosi populasaun Timor a’as teb-tebes, demokrasia ida ne’ebé nia nível mós a’as teb-tebes.

Kona-ba situasaun seguransa liu-liu iha fornteira relasiona ho eis pro integrasaun sira iha Kúpaun (Indonézia) halo demonstrasaun hasoru governu Indonézia, nia hatán, la afeta fronteira.

“Problema ne’e sira nian no diferente ho problema fronteira. Ita bele dehan katak situasaun iha Timor hakmatek hela”, esklarese.

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Foto: Majór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur, bainhira hakat ba iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato hodi hala´o soru-mutu ho Xefe Estadu Lú Olo, ohin dadér. Imajen Palásiu PR

Ezekutivu timoroan ne'ebé seidauk kompletu analiza programa Governu nian

$
0
0
Governu timoroan, ne'ebé seidauk kompletu, hasoru malu ohin ba dala rua dezde simu pose hodi analiza proposta dahuluk sira hosi ministériu oioin ba Programa foun hosi Governu, ne'ebé tenki aprova iha semana hirak tuirmai.

Iha komunikadu, ezekutivu esplika ona katak reuniaun, ne'ebé halo iha Palásiu Nobre Lahane nian, iha Díli, hakarak ajuda defini saida maka sai hanesan liña jeral sira hosi Governu konstitusional dahitu ne'ebé maka lidera hosi Mari Alkatiri.

Xefe ezekutivu, refere hosi komunikadu, "informa membru sira hosi Governu " hodi halo planu no projeta polítika sira no medida sira hodi fó atensaun espesial ba interligasaun no ba reforsu hosi área sira Obra Públika no Infraestrutura Boot sira, Habitasaun, Ordenamentu Teritóriu no Ambiente no hosi Juventude no Serbisu nian".

"Ekipa téknika ida, ho elementu sira hosi ministériu tomak, no kordenadu hosi Ministru iha Prezidénsia hosi Konsellu Ministru sira nian, sei garanti artikulasaun hosi projetu tomak ho polítika sira programa nian, no elabora nota esplikativu ida hosi proposta Governu nian, hodi fasilita apresiasaun hosi parte deputadu sira nian, nune'e mós sujestaun sira ne'ebé maka sei aprezenta", hatete hosi komunikadu ne'ebé fó sai iha loron-tersa ne'e.


Agora daudaun, ezekutivu iha de'it elementu na'in 12 - ne'ebé simu ona pose iha loron 15 liubá - no seidauk fó sai elementu sira seluk ezekutivu nian ne'ebé, tuir Alkatiri, sei iha elementu na'in 30 resin.

Nota ne'ebé fó sai ohin hosi Governu la refere kestaun ne'e, hatete de'it katak programa hosi ezekutivu, sei aprezenta iha Parlamentu Nasional iha semana dahuluk fulan-Outubru nian sei "orienta hosi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian no hosi kompromisu sira hosi partidu sira ne'ebé harii koligasaun", liuliu Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) ho Partidu Demokrátiku (PD).

Hatete mós katak programa "sei atualiza no hametin medida sira no projetu sira ne'ebé hala'o daudaun" no "reflete intensaun hosi Governu hodi hametin serbisu sira ne'ebé iha ona, hodi fó liu efikásia no efisiénsia ba sistema".

Mari Alkatiri fó sai tiha ona nia intensaun hodi aprezenta ba Prezidente Repúblika lista ho membru sira seluk ezekutivu nian to'o semana liubá.

SAPO TL ho Lusa
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>