Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 15944 articles
Browse latest View live

Lú-Olo Sei Hahú Hikas Tranzisaun Lideransa

$
0
0

BAUCAU - Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Dr. Marí Alkatiri hateten katak bainhira Kandidatu Prezidenti Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú-Olo eleitu ba Prezidenti Repúblika, sei halibur fali líder nasionál sira atu hahú fali prosesu tranzisaun lideransa.

“Laiha dalan seluk ba ami. Ami sira ne´e tenki hamutuk hodi  prepara kondisoens ba jerasaun foun bainhira sai governu, parlamentu, atu lori rai ida ne´e ba oin tuir valores luta libertasaun ninian,” Marí hato´o ninia argumentu ne´e liuhusi kampaña kandidatu Lú-Olo iha Aeruportu Baucau, Domingu (12/3/17).

Tuir nia katak Lú-Olo sei ba halo ida ne´e (halibuar líder sira) no sei ba buka nia belun sira iha luta armada atu túr hamutuk. Marí hatutan, ita presiza duni jerasaun 74-75 hanesan Xanana, Ramos Horta, Mauhuno no nia rasik no mós jerasaun 84 ba leten hanesan Lú-Olo, Taur Matan Ruak, Lere no sira seluk ne´e tenki hamutuk.

Eis Primeiru Ministru ne´e haktuir katak inkontru Maubisse I no Maubisse II la konsege hakotu desizaun ruma kona-ba tranzisaun lideransa tanba iha momentu ne´ebá ida-idak tendénsia defende ida-idak nia partidu, nune´e inkontru ne´e la to´o ba nia rohan. (ekipa kobertura)

Matadalan

LAIHA LEI, JORNALISTA TENKI TUIR ELEISAUN IHA FATIN RESENSIAMENTU

$
0
0
Diretor Jeral Secretáriado Técnico Administração Eletoral(STAE), Acilino Manuel Branco, informa, laiha lei ida ne’ebé mak espesifiku ba jornalista sira  atu tuir eleisaun iha ne’ebé deit. Tanba ne’e jornalista hotu-hotu tenki ba tuir eleisaun prezidensial tuir fatin ne’ebé mak sira resensia ba.

“Ita-nia hakarak iha meius oi-oin para atu  fasilita ema hotu-hotu atu labele lakon nia direitu, so que ita hatene katak  prosesu eleisaun ne’e la’o tuir nia regalias, nia prosedimentu sira  ne’ebé mak estabelese ona, nia kuadru  legal tantu lei rasik, tantu dekretu governu ne’ebé mak aprova  kona ba prosedimentus teknikus, kona ba prosesu eleisaun. Ha’u hanoin situasaun sira ne’e labele konsidera hotu iha prosesu alterasaun lei, ne’ebé tuir lei iha deit esepsaun ba ita-nia funsionariu sira ne’ebé presta hela servisu iha ambitu eleisaun nian,”Diretor STAE, Acilino Branco ba jornalista sira iha nia servisu fatin Caicoli-Dili, Tersa (14/3/2017), hodi hatan preokupasaun jornalista sira ne’ebé kartaun eleitoral  la’os Dili nian.

Alende funsionariu STAE nomos CNE, entidades seluk ne’ebé mak lei fo dalan hodi fo nia votus iha tempu eleisaun iha kualker fatin mak pasiente (Ema moras sira) nomos prijionaeiru sira inklui PNTL nomos F-FDTL ne’ebé hala’o nia knaar nu’udar seguransa ba estasaun votus no seluk tan.

“Media no estudante sira seluk la hatete iha dekretu lei ne’ebé mak iha,  portantu media nomos estudante hanoin katak tenki ezerse nia direitu hanesan mos  eleirtoral bai-bain ne’ebé mak tenki ba tuir eleisaun iha fatin ne’ebé  mak nia rejista ba,”dehan AcilinoBranco.

Maske media hotu iha ona kartaun kredensial atu partisipa eleisaun, maibe tuir Diretor STAE katak, karta kredensial ne’ebé mak jornalista kada media hetan la’os atu fasilita jornalista vota iha ne’ebé deit, maibe oinsa atu halo kobertura ba prosesu eleisaun iha fatin ne’ebé deit.ola

Jornal Nacional Diário

DESKONFIA MILITANTES KAPRES UZA LIAFUAN DIVIZIONISMU

$
0
0
Xefi bankada FRETILIN, Aniceto Guterres, informa katak, iha tempu kampaña eleisaun prezidensial periodu 2017-2022, deskonfia militantes kandidatu Prezidenti Republika (KAPRES) balun hahú fahe povu ‘uza liafuan divizionismu’ (Lorosa’e no Loro monu).

“Banhira ita akompaña kandidatu PR sira halo ninia kampaña komesa dia 3 mai to’o horiseik (horibainruak-red) iha informasaun barak tama liu-liu husi Distritu Ermera, Bobonaro ho Covalima ne’ebé ami konfirma informasaun sira ne’e konfirmadu se loron ruma presiza atu aprezenta faktus karik, ami aprezenta faktus katak, kandidatu balun uza isu lorosae no loromonu tama sai uma hodi hatete ba ema ida-idak no husu ba ema sira ne’e tenki vota ba kandidatu Loro monu nian, ami bele sita kandidatu nia naran, kandidatu mak Antonio da Conceição ‘Kalohan’ ninia ema halo kampaña hanesan ne’e husu ba ema atu vota ba kandidatu ida ne’e, tanba ne’e kandidatu ne’e Loromonu nian,”deklara Aniceto Guterres liu husi sesaun plenaria  iha PN, Tersa ( 14/3/17).

Xefi bankada FRETILIN ne’e salienta, iha konstitusaun RDTL hatete katak, Prezidenti Republika atu garante unidade nasional no unidade ba Estadu.

“Se Presidenti Republika nia knaar hanesan ne’e kandidatu ida atu sai PR nia uza fali asuntu hanesan ne’e halo kampanã diniziorismu ne’e atu sai xefe  Estadu Timor -Leste nian ka atu sai Xefe Estado ba loro monu ou Estado loro sae nian? Ha’u hanoin ema politiku hanesan ne’e ita tenki hatete  mos bazeia ba faktus sira ne’e, ema sira ne’e labele atu sai PR tuir konstitusaun Republika TL nian, la merese tanba sé kandidatu deit nia hanoin atu fahe povu la’os atu halibur povu tomak,”dehan Aniceto Guterres.

Konaba asuntu militantes kandidatu balun hahú hasai isu loro sae no loro monu iha tempu kampanã, Xefe bankada FRETILIN ne’e husu ba CNE ho órgaun independenti sira tenki buka investiga hodi aplika sansaun tuir regulamentu eleisaun ne’ebé mak vigora.

“Ha’u husu ba CNE ho orgaun independenti orgaun ne’ebé halo supervizaun eleitoral ba rai ida ne’e, tenki buka investiga aplika sansaun, no husu atu halo investigasaun klean tanba kampaña sira hanesan ne’e konsidera kampaña  krimi no presiza aplika lei kriminal atu fó sansaun ba ema sira ne’e,”subliña Aniceto Guterres.

Iha fatin hanesan  Deputadu Cesar Valente husi bankada CNRT, reforsa tan katak, deklarasaun ne’ebé mak Xefe bankada FRETILIN, Aniceto Guterres kestiona ne’e los duni. Tanba ne’e, husu ba CNE tenki servisu maka’as hodi haree poblema sira ne’e atu labele akontese. “Iha Media sosial mos ha’u lee sira lansa buat ne’e, por causa atu ba PR tenki rekore liu meius hotu-hotu. Loloos ne’e lei kondena maka’as, maibe sidadaun balu kontinua halo buat hirak ne’e, ha’u hanoin buat sira ne’e akontese duni maibe CNE tenki servisu makaas no fiar katak sidadaun sira ne’ebé mak la gosta halo buat hirak ne’e aprezenta keisa para bele prosesu,”dehan Cesar Valente.

Nune’e mos Deputadu Paulino Monteiro husi bankada Partidu Demokratiku (PD) halo defesa de honra hodi lamenta tebes ho deklarasaun ne’ebé mak hato’o husi bankada FRETILIN katak, iha kandidatu ida mak halo deklarasaun iha publiku sai ba media katak uza isu loro sae no loro monu.

“Ha’u hanoin ita bele dehan legal mas keta sira balu mak koalia iha kotuk, mas labele kondena kandidatu ne’e. Se ema koalia iha liur, ita bele kestiona. Mas ita kondena katak se kandidatu ne’e mak kolia sai  iha publiku ne’e ita hanoin sala. Ne’ebé ha’u husu ita hatene lei keta iha faktus ita lori ba tribunal. Mas ita kondena ema ne’e halo deklarasaun hau bele hatete kondena hau hanoin apoiantes balun halo ba ida ne’e, mas ha’u hanoin nasaun labele fahe ba rua, hili PR ba povu Timor laran tomak la’os ba loro sae loro monu,”afirma Paulino Monteiro.

Iha sorin seluk, Deputadu Leonel Marcal husi bankada FRETILIN mos foti kestaun katak, kuandu militantes balun mak koalia nafatin loro sae no loro monu, ne’e la hadomi nasaun ida ne’e.

“Ami nia preokupasaun bo’ot tebes hanesan atu diak ba povu husu para bele hamate lia fuan loro sae no loro monu, nune’e povu sira iha kraik mos bele ba vota, bele presta demokrasia ida ne’e ho kontenti. Tanba ne’e husu ba lider politiku sira atu koalia buat ruma ho liafuan ne’ebé mak eduka povu,”Leonel Marcal deklara.car

Jornal Nacional Diário

ELISAUN GERAL SAI HANESAN FATOR DETERMINASAUN POVU BA MORIS DIAK

$
0
0
Husi: Pelágio Belo Simões da Costa* (Hp 77402406) - opiniaun

(Artigu nee prefere liu ba iha elisaun Presidensial no Parlamentar)

Papel partidu politika importante tebes iha nasaun ne’ebe adopta sistema demokrasia, atu alkansa dezenvolvimentu ba nasaun no kore povu husi moris kiak presija iha partidu politiku tanba partidu politiku bele realiza povu nia esperansa ba moris diak liu husi ukun, los duni partidu politiku mak kaderiza nia intelektuais sira hodi servi no hamoris makina estadu iha orgaun soberanu laran no bele transforma povu nia moris. Iha ema barak fo nia pontu de vista partidu politiku mak dalan ida bele asegura dezenvolvimentu nasaun nian no hametin demokrasia, maibe iha parte seluk hanoin mai husi ema sira ne’ebe kritiku ezistensia partidu politika hanesan organizasaun politika ida ne’ebe favorese deit ba grupu elite hodi proveitu iha ukun atu hetan  previlejiu no haksolok iha sofrementu povu nian.

Hanesan ita hatene iha nasaun barak mak adopta sistema demokrasia, iha nasaun balun ezistensia demokrasia buras no fo poder tomak ba povu sai hanesan kontrolo social ba aktividade servisu orgaun soberanu sira no iha nasaun balun mos demokrasia buras iha deit tempu elisaun geral hodi fo kompetensia ba povu ezerse sira nia direitu hanesan eleitores atu eskolha no votu ba partidu politiku maibe liu tiha elisaun geral direitu sira ne’ebe mak estabelese iha konstituisaun lakon no iha deit mak dever hodi kumpri ukun nain nia orden, nee prova ida labele nega maske konseptu demokrasia la ses husi konseptu estadu de direitu no estadu de direitu hatu’ur a’as lei inan no lei oan sira, lei mak hanesan fondasi ida hodi estadu hamrik metin ezerse aktividade nasaun nian no papel orgaun soberanu define klean prinsipiu haketak poder ne’ebe preve orgaun soberania sira iha relasaun ba malu wainhira halao knar, tuir prinsipiu separasaun no interdependensia kbiit nian, maibe iha ezekusaun aktividade orgaun soberanu sira ladun efetivu no funsiona ho diak tanba iha lideransa autokrasia mak sei dumina ho nune’e  ukun laos ho lei maibe ho poder no sistema kontrolo, fiskalizasaun laos iha orgaun legislativu nia liman, orgaun yudikativu laos hanesan orgaun independente ida atu halo justisa maibe poder kontrola ba aktividade estadu tomak iha orgaun ezekutivu nia liman.

 Demokratikamente iha nasaun barak mak hala’o elisaun geral, hanesan mos Timor-leste sempre realiza dala ida iha tinan lima nia laran ba selebrasaun festa demokrasia tolu, festa ba dahuluk nian hanesan elisaun xefe suku ne’ebe orienta  povu atu eskolha nia autoridade lokal no festa ba daruak nian mak elisaun  Prezidensial, iha elisaun nee fo prioridade ba sidadaun maioridade sira atu hili no kandidata sira nia kandidatura bele kompete iha vaga Prezidente da republika hodi asumi kna’ar hanesan Xefe Estadu, simbulu garantia independensia nasional, unidade estadu nian no instituisaun demokratiku nia funsionamentu regular nomos asumi kna’ar hanesan komandante A’as liu iha forsas Armada nian. festa ba datoluk mak hanesan elisaun legislativu ne’ebe sidadaun hotu-hotu sei vota ba partidu politiku ne’ebe bele asegura povu nia esperansa no partidu politiku ne’ebe hakat liu bareira mak iha krebilidade hodi reprezenta aspirasaun povu iha uma fukun Parlamentu Nasional no iha kompetensia atu forma governasaun, ho eventu bo’ot tolu ne’ebe iha bele dehan nee festa demokrasia ida ba povu determina futuru ba moris diak. Hare ba prespektiva simplesmente bele dehan demokrasia ne’ebe mak ita iha fo fiar ba povu atu determina sira nia futuru liu husi elisaun geral no pasu pozitivu demokrasia Timor-leste hanesan modelu ezemplar ida ba iha nasaun dezenvolvidu sira, maske hanesan nasaun kiik maibe demokrasia ne’ebe mak ita opta fo liberdade ba sidadaun hotu-hotu atu partisipa iha vida politika no la diskrimina kona-ba seksu hodi asumi ba iha kargu politiku.

Demokrasia fo liberdade ba sidadaun hotu-hotu partisipa iha organizasaun ka partidu politiku ruma, elisaun geral hanesan dalan ida atu enkoraja povu uza poder politiku hodi avalia no julga partidu politiku ida ne’ebe mak merese duni priense iha orgaun Prezidensial no Parlamentar, votasaun ne’ebe livre, direita no sekretu nee sai hanesan fator determinante ida ba povu ho ne’e fiar katak povu iha dexernimentu atu eskolha kandidatura no Partidu politiku ne’ebe mak iha misaun, vizaun diak lori dezenvolvimentu ba povu no hasai povu husi moris pobreza nia laran. Ita hotu hatene Timor-leste hanesan nasaun ida foun maibe mosu partidu politiku oi-oin ne’ebe estruturadu iha idelogia, bandeira, figura no programa rasik maibe iha partidu politiku balun mos la iha programa, misaun no vizaun politika ne’ebe adekuadu inklui mos rekursu humanu ne’ebe sufisiente maibe iha mehi bo’ot ho intensaun hakarak hetan poder ne’ebe tuir konstitusional, ezemplu karik manan iha elisaun geral politika saida mak atu hala’o, sera que ema sira ne’ebe asumi kna’ar iha estrutura partidu nian barak mak iha kapasidade nivel edukasaun minimu no pior liu mak partidu politiku balun foti deit ema ne’ebe mak influensa iha baze hodi ba kaer kna’ar partidu nain, maibe atu dezenvolve nasaun ida laos hare deit ba iha bandeira partidu nian, laos hare deit ba ema ne’ebe mak influensa iha baze, necesariamente hare ba abilidade iha prestasaun servisu, kapasidade iha nivel edukasaun no tipu lideransa ne’ebe populista, iha responsabilidade moral ba kna’ar, atu nune’e bainhira iha diskusaun kona ba asuntu importante nasaun nian, diskute sobre orsamentu geral no lei ruma, reprezentante hirak nee labele hili dalan nonok no kaer ba filozofia ho termu (datang, duduk, dengar, diam, pulang asal tiap bulan terima gaji).

Realidade besik tama ba elisaun geral partidu politika sira sempre hakbesik an ba povu hato’o programa politika no realiza kompremisiu ho povu vota ba sira nia partidu maibe to’o iha ukun, partidu politika hirak ne’ebe mak hala’o komprimisiu nee ignora tiha povu nia lian no la iha vontade  realiza programa politika sira ne’ebe iha no la iha responsabilidade hanesan reprezentante iha parlamentu atu hala’o fiskalizasaun ba aktividade orgaun ezekutivu no iha parlamentu nasional mak la iha partidu opozisaun ida, nee signifika katak reprezentante sira la iha domin ba nasaun no loke espasu ba orgaun ezekutivu ho liberdade komete iha aktu korrupsaun, koluzaun no nepotismu.

Prosesu atu hakat ba iha elisaun geral kandidatu no partidu politiku sira sei liu husi faze ida mak hanesan kampanya politiku no kampanya politiku laos hanesan dalan ida lideransa politiku sira hamrik iha palku leten atu hato’o kompremisiu falsu no konta historia pasadu, ataka no soe lia ba adversariu politiku seluk la hatudu madureza politika iha povu nia oin, demagogia hodi kria konflitu entre militante, simpatezante partidu nian maibe objektivu husi kampanya politika hanesan dalan oportunidade ba partidu politiku sira atu hato’o edukasaun politika ne’ebe apropriadu ba militante no simpatezante sira, iha parte seluk kampanya politika hanesan meus ida fasilita lideransa no ekipa susesu partidu politiku nian atu hakbesik an ba povu hodi habelar programa politika, sosializa misaun, vizaun partidu nian no sai hanesan estrategia politika ida atu konvense konfiansa povu iha elisaun. Elisaun geral fo liberdade ba povu eskolha tuir maturidade politika atu vota ba partidu ne’ebe mak mai ho programa diak, vizaun no misaun ne’ebe klaru, partidu politiku ne’ebe manan maioria absoluta ka husi aliansa mak iha validade no lejitimidade forma governasaun, espera katak partidu ne’ebe mak forma governasaun bele ezekuta diak politika jeral nasaun nian ho  responsabilidade masimu ba iha interese nasional.

Objektivo husi elisaun geral laos atu hatene kandidatura ka partidu politiku ida ne’ebe manan no lakon, laos hatene partidu politiku ida ne’ebe mak hetan persentazen ho kuantidade bo’ot ka kiik  no elisaun geral laos atu hili figura partidu politiku ne’ebe ba kaer kna’ar iha palasiu Prezidente, Parlamentu nasional, Governu hodi hetan imunidade no prevelijiu ne’ebe favorese ba iha interese privadu maibe objektivu lolos husi elisaun geral hanesan mandatu responsabilidade ida husi povu ofrese ba iha kandidatura no partidu politiku sira ne’ebe mak sei asumi kna’ar iha orgaun soberanu hodi defende, garantia nasaun nia soberania, defende no promove sidadaun sira nia direitu liberdade fundamental, respeitu ba estadu nia prinsipiu direitu demokrasia, hatur justisa sosial ne’ebe justu inklui direitu, dever sira seluk ne’ebe mak preve iha konstituisaun, objektivu seluk husi elisaun geral mos hanesan sidadaun sira bele avalia hodi determina kandidatura no partidu politiku sira ne’ebe mak priense rekizitus sai servidor povu nian iha nasaun doben Timor-Leste.

Ho artigu badak ne’ebe mak esplika iha leten la iha intensaun atu prejudika lideransa ka partidu politiku nia personalidade ho nee hakerek nain prontu atu simu sujestaun no kritika ho modelu konstuktivu.  Obrigado e Bem Hazam

*Jornal Nacional Diário

Timoroan sira iha Koreia-Súl no Austrália haruka osan dolar millaun 25 ba Timor-Leste

$
0
0

Timoroan sira ne'ebé serbisu iha Koreia-Súl ho Austrália haruka ona ba Timor-Leste dolar millaun 25,69 entre tinan 2012 ho 2016, haktuir hosi informasaun ofisial ne'ebé fó sai iha loron-kuarta.

Informasaun hosi Sekretaria Estadu ba Polítika hosi Formasaun Profisional no Empregu Timor-Leste nian (SEPFOPE) hatudu katak entre tinan 2012 ho 2016 serbisu-na'in sira ne'ebé agora iha Koreia-Súl haruka ona ba Timor-Leste osan ho total dolar millaun 22,68.

Serbisu-na'in timoroan hamutuk na'in 2.000 resin hetan benefísiu hosi programa fomentu ba serbisu iha estranjeiru ba timoroan sira ho akordu hamutuk ho Koreia-Súl no ne'ebé halo hahú 2012.

Kona-ba programa serbisu relasionadu ho estasaun iha Austrália - ne'ebé fó ba ema na'in 300 iha tinan 2016 (liu 67, 4% iha tinan anterior) - haruka osan ne'e abranje dezde tinan 2014 (millaun 8,19 hosi Koreia-Súl no millaun 1,7 hosi Austrália).

Programa serbisu tuir estasaun iha Austrália halo ho baze hosi akordu tinan 2011 entre governu nasaun rua ne'e nian, ho SEPFOPE maka hili kandidatu timoroan sira, ho baze hosi lista ida hosi ema sira ne'ebé hakarak serbisu no ne'ebé maka empregador australianu sira iha asesu.

Kandidatu sira tenki liuhosi teste ida hodi haree kapasidade fízika no hatudu kompeténsia iha uzu lian inglés, hetan kolokasaun ba períudu ida ne'ebé bele to'o fulan neen, barak liu iha área hortikultura, iha explorasaun sereal sira, ai-fuan sira no modo-tahan sira nian.

SAPO TL ho Lusa

Governu fó loron rua ba toleránsia nian

$
0
0
Governu timoroan fó toleránsia ba funsionáriu públiku tomak iha loron 20 Marsu, loron eleisaun prezidensial nian, no loron 21 Marsu, hodi ema tomak bele halo viajen no vota iha fatin sira ne'ebé ema halo sira nia resenseamentu.

"Tanba ema sira ne'ebé vota barak halo resenseamentu iha sira nia munisípiu orijente, ne'ebé la'ós iha kazu barak, iha sira nia hela fatin, sei presiza atu sira halo viajen hodi bele ezerse sira nia direitu no dever polítiku no fila fali ba fatin rezidénsia", explika hosi nota ida Governu nian.

Desizaun, ne'ebé sei akompaña hosi instituisaun sira seluk iha Timor-Leste, bazeia iha lejislasaun ne'ebé hatete katak toleránsia pontu bele fó "ho motivu akontesimentu nasional, iha kazu partikular ne'e maka loron eleitoral ida".

Diretor hosi Eskola Portugeza Díli nian, Acácio Brito, konfirma ona ba ajénsia Lusa katak sentru eskolar ne'e sei taka mós iha inísiu findesemana oinmai, fó hanoin katak funsionáriu sira hanesan ema timoroan sira no barak sei la halo votasaun iha kapital.

Medida ne'e sei afeta mós banku sira, ne'ebé baibain tuir toleránsia pontu ne'ebé fó sai hosi Governu.

Diretor BNU nian, Fernando Torrão Alves, explika ona ba Lusa katak banku karik sei taka iha loron-segunda no loron-tersa, ho sede loke ba públiku espesialmente iha loron-sábadu tanba fahe hela kartaun foun sira ba kliente sira tanba alterasaun ida iha sistema.

Eleisaun sira loron 20 Marsu iha kandidatu na'in ualu, menus haat duké iha tinan 2012 no númeru hanesan duké iha tinan 2007.

Boletin votu nian hahú ho Antonio Maher Lopes, Fatuk Mutin, kandidatu apoia hosi Partidu Sosialista Timor nian (PST).

Francisco Guterres Lu-Olo (apoia hosi Fretilin no hosi CNRT) iha pozisaun daruak iha boletin, tuir kandidatu independente sira Amorim Vieira ho José Neves no José Luis Guterres, deputadu no eis-ministru Negósiu Estranjeiru nian (apoia hosi Frente Mudansa).

Iha pozisaun daneen boletin nian iha kandidatu feto úniku ba Prezidénsia, Ângela Freitas, prezidente hosi Partido Trabalhista (PT), iha pozisaun hitu iha kandidatu independente Luis Tilman no iha pozisaun ualu iha kandidatu ne'ebé apoia hosi Partidu Demokrátiku (PD), António da Conceição, ne'ebé suspende ona nia knaar nu'udar ministru Edukasaun to'o hakotu kampaña.

Kampaña eleitoral hotu iha loron-sesta ne'e ho debate ida ne'ebé sei partisipa hosi kandidatu na'in ualu.

Aleinde asaun hamutuk ne'e, kandidatu na'in haat hosi na'in ualu maka iha asaun previstu ba loron-sesta, liuliu Antonio Maher Lopes ho Francisco Guterres Lu-Olo, ho kampaña sira iha Díli, José Luis Guterres ho kampaña iha Baucau (sidade boot daruak iha nasaun) no António da Conceição, kampãna ida iha Liquiçá, iha oeste kapital nian.

Ângela Freitas iha nia kampaña ikus iha loron-kinta iha Pante Makasar, iha enklave Oecusse Ambeno, Luis Tilman hakotu kampaña iha loron hanesan iha Letefoho, distritu Ermera, iha súl Díli nian.

José Neves ho Amorim Vieira iha sira nia kampaña ikus iha loron-kuarta ne'e, iha illa Ataúro.

Ema hamutuk 747.252 ne'ebé hela iha Timor-Leste maka rejista ona hodi vota, na'in 853 hela iha Austrália no na'in 479 iha Portugal, haktuir hosi informasaun hosi Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitoral (STAE).

Eleisaun prezidensiais no lejislativu sira iha tinan ne'e hanesan votasaun dahuluk sira hosi timoroan nian iha estranjeiru, liuliu iha Portugal no iha Austrália, iha inisiativu ida ne'ebé Governu hakarak aumenta iha futuru.

Prezidensial sira sei iha meza votu hamutuk 941 iha sentru sira votasaun hamutuk 693, ne'ebé obriga kontrasaun ba funsionáriu rihun 10 resin hodi akompaña eleisaun. Kontrata ona 'brigadista' hamutuk na'in 693 - responsável ida ba sentru votasaun ida - no ofisial eleitoral sira hamutuk 9.410, na'in sanulu ba meza ida votu nian.

Prosesu eleitoral sira iha tinan ne'e iha orsamentu ida besik dolar millaun 10 ba STAE, tau hamutuk ho millaun 1,5 ba Forsa sira Defeza nian (F-FDTL) no millaun 2,5 ba polísia (PNTL).

SAPO TL ho Lusa

Prezensa banku estranjeiru sei fó ameasa ba BNCTL

$
0
0
DILI - Ohin loron iha ona banku rua hanesan Bank Rakyat Indonesia (BRI) ho Banku 3A Timor Sa maka submete ona ninia dokumentu ba Banku Central Timor-Leste hodi investe iha institusaun finanseiru iha Timor-Leste tanba ne’e sei lori kompetisaun maka’as nuene’e banku sira bele hatun jurus kreditu no bele hasa’e osan funan ba kliente sira ne’ebé halo poupansa iha banku.

Maibe governu mós tenke haree no halo investiemntu ne’ebé boot ba banku uniku ne’ebé nasaun foun ne’e nian hanesan Banku Nasional Komersiu Timor-Leste nune’e labele lakon bainhira kompete ho banku estrajeiru sira ne’ebé mai investe iha nasaun foun ne’e. Reitor Universidade da Paz UNPAZ Lucas da Costa hateten ho prezensa banku foun sei lori kompetisaun ne’ebé maka’as iha indústria bankária tanba ne’e governu presiza investe maka’as ba banku BNCTL tanba ohin loron haree ba infrastrutura, atendimentu no sistema banku nasionál ne’e nian sei kuran tebe-tebes.

“Tanba liu husi kompetisaun ne’ebé sira halo ba malu sira bele hasoru jurus kréditu no bele jurus debit maibé governu mós tenke atensaun labele husik BNCTL ne’e mate tanba banku BNCTL ne’e maka banku Timor nian,” dehan Reitor UNPAZ, Lucas da Costa ba jornalista Business Timor iha nia kna’ar fatin Tersa (7/03) bainhira husu ninia pontu devista kona-ba investimentu banku estranjeiru sira nian. Nia dehan BNCTL nu’udar banku nasionál ida maibé ohin loron infrastrutura sistema atendimentu banku ne’e nian sei la’o hakdasak tebes.

“Ko’alia kona ba banku BNCTL ita hotu laran triste tanba banku nasional ida mais nia instalasaun no edifisiu no insfrastutura la professional la nakloke ba merkadu, edifisiu ki’ik oan fasilidade uituan funsionarius uitoan entaun labele fo antendimentu di’ak ba publiku tomak ita ho laran triste hare BNCTL nia atendimentu ba públiku,” Lucas preokupa. “Dala ruma ita liu husi estrada ita haree ema ne’ebé forma atu ba simu osan iha BNCTL ne’e nakonu to’o mai estrada ibun ne’e la dun di’ak signifika governu la tau atensaun ba banku ne’ebé timor nian rasik,”dehan nia.

Reitor ne’e husu mós ba BCTL atu halo polítika ida hodi haree ba jurus kréditu ho jurus depózitu kliente sira nian ne’ebé ohin loron iha diferensia boot tebe-tebes. “Ita tau ita nia osan iha ita nia banku ruma ita hetan de’it jurus 1% aas liu mak ne’e de’it maibé kuandu ita ba deve ona osan banku ruma iha Timor ita selu jurus ne’e to’o 17% portantu nia spread ne’e 16% ne’e so iha Timor maka akontese iha rai seluk ne’e la akontese,” dehan tan Lucas.

Entretantu Dekanu Fakuldade Ekonomia no Gestaun Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) Fernando Anunu hateten ho prejensa banku foun ne’e sei hamosu kompetisaun nune’e bele muda situsaun hotu iha banku sira hanesan kreditu, poupansa no ba taxa no juru ne’ebé ohin loron banku sira aplika ba ninia kliente sira.

“Ejistensia banku hodi atrai kliente atu halo kreditu tamba ne’eba BNCTL presiza muda estratezia rasik uluk ho juru ne’ebé boot 15% ba leten bele muda to’o 5-8% ne’e mak hanaran kompetisaun,” Dehan Anunu dehan ba BT iha nia kna’ar fatin kampus Liseu (07/03). Tuir prezensa banku foun sira nian importante tebes atu ajuda banku hotu-hotu ne’ebé ejiste hamenus taxa juru ba kreditu no hasa’e taxa juru ba poupansa.

“Situsaun hotu depende ba estratezia merkadu liu-liu ba produtu finanseiru no produtu bankaria nian atu bele atrai kliente,”dehan nia. Maske nune’e doekanu ne’e husu mós atu asegura BNCTL tanba nu’udar banku uniku nasuan foun ne’e nian bainhira iha kompetisaun maka’as ho banku sira seluk. “Nu’udar timor-oan agora ne’e presiza asegura ita nia banku rasik hanesan BNCTL atu nune’e osan bele ejiste nafatin maibé, hanesan nasaun ida hakarak ka lakohi ita tenki simu kompetisaun,” dekanu ne’e relata.

Tuir nia iha tempu badak sei mosutan banku sira hanesan BRI ho banku A3 sei lor kompetisaun ne’ebé maka’as iha merkadu finanseira atu nune’e banku bele estabelese papel di’ak liu hodi atende kliente. “Ho ejistensia banku foun bele hadia ona sistema kreditu, taxa no juru ne’ebé durante ne’e banku seluk oferese ona, kondisaun ne’e obriga banku atu ejisti iha ona análiza ida hodi bele forma traballador husi nasaun oi-oin hodi habelar sanak ba nasaun seluk,”dehan nia.

Entretantu iha parte seluk bainhira BT konfirma asuntu investimentu ne’e ba BCTL, koordenadora BCTL Nur-Aini Alkatiri hatete banku 3A Timor ohin loron submete ona ninia dokumentu maibé sei iha prosesu avaliasaun. “Kona-ba banku 3A Timor ami simu tiha ona sira nia dokumentu no agora daudauk ami haree hela sira nia dokumentu kompletu ona ka seidauk no ami sei halo prosesu avaliasaun ba sira nia aplikasaun ne’ebé sira hatama mai iha banku Central,” dehan Nur-Aini Alkatiri, ba BT, Tersa (07/03).

Vise koordenadóra ne’e hatete, sira seidauk bele informa ba públiku kona-ba dokumentu refere bainhira banku ne’e rasik seidauk informa kona-ba sira nia investimentu. “Foin hatama sira nia proposta no prosesu ne’e sei naruk la’ós sira hatama sira nia aplikasaun fo kedas lisensa ne’e lae, tanba tuir lei ne’ebé iha ami sei iha loron 45 nia laran hodi haree sira nia dokumentu kompleta ona ka seidauk hafoin ida ne’e mak bele fo notifikasaun ba sira,” dehan nia.

Nia dehan, Banku sentrál mós sei iha loron 60 hodi reve sira nia aplikasaun depois sei aumenta tan loron 20 para se karik sei iha informasaun adisional banku sentral sei husu ba sira no nia prosesu hanesan mós ho banku sira seluk. Vise koordenadora BCTL ne’e informa mos kona-ba investimentu baku seluk hanesan BRI ne’ebé iha mós interese atu mai investe iha nasaun foun ne’e.

“Ba banku BRI ne’e ami fo lisensa ba nivel kiik ho nia kapital mak $4 milhoens, ne’e tuir regulamentu iha kategoria tolu mak hanesan nivel A kona $6 milhoen, nivel B $4 milhoens, nivel C ho montante kapital $2 milhoens” nia informa.

Tuir informasaun ne’eb’e ohin loron esplla iha públiku katak banku 3A Timor SA ne’ebé ninia na’in mai husi rai Arabica, Asia no Africa ne’e bainhira investe iha nasaun foun ne’e sei fó epasu kréditu ba setór privadu sira atu halo investimentu. Oras ne’e daudauk banku ne’ebé eziste iha Timor-Leste mak, BNU mai husi Portugal, ANZ mai husi Australia no Nova Zelándia , BNCTL nu’udar Banku úniku Timór nian. (BT)

Business Timor

Eleisaun ba Prezidente Republika iha tinan 2017 - 2017 Presidential Election

$
0
0
La'o Hamutuk publika informasaun iha ne'e kona ba Eleisaun Prezidensial, atu fahe ba ema hotu. Ami pronto atu simu informasaun tan. Obrigadu.

Ami fahe ona broxura ida ne’e ba populasaun sira balun, ami mós lori ona ba fahe iha fatin kampaña sira, hein katak votante sira bele lee no husu pergunta balun ba nia lider sira ne’ebé fiar katak sei sai prezidente Repúblika ba Povu tomak.

Ami mós fahe ona pergunta ka kestionáriu ba kandidatu prezidente Repúblika, entre sira balun hatán ona, balun seidauk, hein katak sira hotu bele fó resposta hodi ita fahe ba populasaun sira nune’e povu iha informasaun adekuadu antes sira ba vota.

Ami mós lori kada kandidatu Prezidente ba iha Televizaun edukasaun hodi halo entrevista esklusivu, ema balun mai haree direta iha studio TVE, balun haree iha televizaun no balun haree liu husi live streaming iha facebook https://web.facebook.com/maubere.gusmao, kandidatu balun mai halo ona entrevista balun seidauk no https://web.facebook.com/marta.dasilva.3998?fref=ts . La’o Hamutuk mós fahe ona lian sira ba povu ho forma programa radio ida, sei toka iha radio komunidade sira.

La’o Hamutuk mós fornese informasaun sira balun iha website;  http://www.laohamutuk.org/Justice/2017/PresElec/17PresElec.htm

Hein katak informasaun hirak ne’e, sei bele ajuda ita nia sidadaun sira hodi deside sira nia votu di’ak liu ba sira nia futuru. Ita hotu hein entre kandidatu sira, ida husi sira sei prezidente ba ita nia ba povu tomak. Ami hein ita-boot sira nia sujestaun no idea konstrutivu atu ajuda mai nia servisu no ajuda ita nia povu ita prosesu tomak ita nia rai nia dezenvolvimentu. 

Lee iha La’o Hamutuk:

- La'o Hamutuk kria pamfletu ida ho asuntu important ba votante sira atu husu pergunta ba kada kandidatu.

- Materiais husi La'o Hamutuk (tetun)

- Programa Radio Igualdade inklui intervista ho kandidatu nain ualu (8 MB podcast, 12 Marsu 2017)

Materials from La'o Hamutuk (inglez)

- List of questions sent to Presidential candidates
- Radio Igualdade program includes Tetum interviews with all eight candidates (8 MB podcast, 12 March 2017)


CAMPANHA ELEITORAL QUASE A TERMINAR, CUMPRIR A LEI – INFORMAÇÕES ÚTEIS

$
0
0

AOS LEITORES E AMIGOS

Solicitamos a atenção dos leitores e amigos do Timor Agora, assim como os usuários de Timor Agora no Tweeter, Google + ou Facebook (página ou grupo) para o facto de não aceitarmos publicação de propaganda eleitoral a partir das 00.00 horas (em Timor-Leste) do próximo sábado – 18 de Março de 2017. Também a partir das 15.00 horas em Portugal continental de sexta-feira, 17 de Março de 2017 (00.00 horas em TL), cumpriremos o mesmo procedimento. Tal facto deve-se ao cumprimento do período legal para reflexão às eleições a realizar na segunda-feira, 20 de Março de 2017, que marca o final da campanha eleitoral timorense para as Presidenciais.

Todos as postagens que se considerem violadoras do disposto serão por nós excluídas das nossas páginas no Tweeter, Google + ou Facebook caso as detetemos. Os referidos espaços só serão preenchidos por notícias que não violem o disposto na lei eleitoral de Timor-Leste.

Pedimos a vossa compreensão e colaboração.

Feliz e excelente festa eleitoral para todos os eleitores e população timorense. (Redação TA)

INFORMAÇÕES ELEITORAIS ÚTEIS

Mais de 747 mil timorenses estão recenseados para votar nas eleições presidenciais e legislativas deste ano em Timor-Leste, segundo dados oficiais divulgados pelas autoridades eleitorais. Estão registados para votar 747.252 pessoas residentes em Timor-Leste, 853 residentes na Austrália e 479 residentes em Portugal, segundo informações fornecidas pelo Secretariado Técnico da Administração Eleitoral (STAE).

Os atos eleitorais deste ano serão os primeiros com votação de timorenses na diáspora, nomeadamente em Portugal e na Austrália, numa iniciativa que o Governo quer alargar no futuro.

Os dados oficiais, que foram apresentados ao Conselho de Ministros, detalham a divisão de eleitores por municípios, confirmando que o maior número de votantes está em Díli (156.934), seguindo-se Baucau (85.284) e Ermera (74.290).

O período da campanha para o voto presidencial decorre entre 03 e 17 de março, a votação a 20 de março e o escrutínio provisório dos resultados deverá estar concluído entre 23 e 25 de março. Haverá depois um período de apresentação de eventuais recursos contra o resultado nacional que será depois publicado no Jornal da República a 2 de abril.
Caso nenhum dos candidatos tenha mais de 50% dos votos haverá uma segunda volta, a 20 de abril, com a campanha a decorrer entre 3 e 17 de abril e o apuramento dos resultados a ser realizado entre 23 e 25 de abril.

O Tribunal de Recurso deverá publicar o acórdão com o resultado final do voto a 3 de maio permitindo a tomada de posse do novo chefe de Estado a 20 de maio, dia em que se comemorará o 15º aniversário da restauração da independência de Timor-Leste.

OS CANDIDATOS ELEITORAIS A PRESIDENTE DA RDTL

1 – António Maher Lopes

2 – Francisco Guterres Lú-Olo

3 – Amorim Vieira

4 – José António de Jesus das Neves

5 – José Luís Guterres

6 – Maria Ângela Freitas da Silva

7 – Luís Alves Tilman

8 – António da Conceição

PUBLICAÇÕES ÚTEIS




*Foto em site da STAE, manipulada por TA

Governo timorense aceitou maioria das recomendações sobre direitos humanos feitas pela ONU

$
0
0
O Relatório do Grupo de Trabalho sobre a Revisão Periódica Universal foi tornado público a propósito da 34.ª sessão do Conselho dos Direitos Humanos, que decorre em Genebra até 24 de março.

O ministro da Justiça, Ivo Valente, chefiou a delegação que se deslocou no início de novembro de 2016 a Genebra para a "avaliação do segundo ciclo do mecanismo de Revisão Periódica Universal (RPU)" da situação do respeito pelos direitos humanos no país.

O Governo timorense reiterou o seu empenho no exercício e na promoção dos Direitos Humanos, tendo aceitado 146 das recomendações, das quais 14 já tinham sido aplicadas e 118 estão em fase de implementação.

Nas respostas que apresentou, refere que "todas as recomendações foram cuidadosamente examinadas pelo Governo de Timor-Leste, de acordo com o regime jurídico existente, as principais políticas e programas do Governo, a capacidade de as instituições relevantes as implementarem e também os fatores e perspetivas socioculturais relevantes da sociedade timorense".

Por exemplo, o ministro mostrou preocupação com os direitos das pessoas com deficiências e reiterou o compromisso de finalizar a ratificação da Convenção dos Direitos das Pessoas com Deficiência e de implementar as obrigações que tal implica.

Ivo Valente manifestou também empenho no combate à violência de género, recordando que a discriminação com base no género sexual é proibida por lei, e ao uso excessivo de força policial e consequente violação dos direitos humanos, e reconheceu a importância do registo de nascimento, o qual quer garantir a todas as crianças do país.

O ministro assumiu também o compromisso para a promoção dos direitos da mulher e da igualdade de género e o combate à violência contra as mulheres, mesmo reconhecendo existirem obstáculos.

"Embora a promoção e proteção dos direitos das mulheres represente um grande desafio para a sociedade timorense, também continua a ser uma prioridade e o Governo está a fazer um grande esforço para evidenciar a contribuição para o desenvolvimento nacional e político, investindo particularmente nas áreas da educação, economia e participação política", disse, no documento.

O Governo timorense reconheceu ainda que o acesso à justiça é algo que "enfrenta uma série de desafios, incluindo a falta de mecanismos de assistência jurídica, a falta de sensibilização para os direitos e a falta de conhecimento sobre as ferramentas que estão acessíveis para ter acesso à justiça".

Quanto às oito recomendações de que tomou nota, algumas das quais incentivavam a ratificação de algumas convenções e acordos internacionais, respondeu não poder assumir o compromisso de o fazer no curto-prazo.

Outras quatro recomendações foram rejeitadas, nomeadamente a da elevação da idade mínima legal para o casamento de 18 anos para ambos rapazes e raparigas e a sugestão feita pelo Haiti para que seja introduzido um rendimento mínimo garantido para todos os timorenses adultos financiado pelos rendimentos da exploração do petróleo.

"Estas são recomendações que Timor-Leste não pode comprometer-se a implementar atualmente, porque não estão de acordo com as perspetivas da sociedade timorense", justificou o executivo.

Foi a segunda vez que o país foi submetido a esta análise - a primeira foi em outubro de 2011 -, que visa avaliar o cumprimento por parte de Timor-Leste das obrigações e compromissos internacionais assumidos em matéria de direitos humanos.

BM (ASP) // VM // LUSA

Governu La Iha Seriedade Implementa Desentralizasaun

$
0
0
DILI - Sosiadade sivil balun konsidera governu laiha seriedade hodi implementa planu no programa desentralizasaun, tamba la fo oportunidade ba iha munisipiu hodi implementa programa ho rajaun menus rekursu umanu.

Programa Dili Demokrasi Forum (DDF) nudar programa ida neebe konvida entidade hotu hodi halo diskusaun, konaba asuntu importante balun prosesu dezenvolvimentu iha Timor Leste. Aprezentador ba programa nee rasik mak Chairman ho Ceo STL Coorporation Salvador J. Ximenes Soares, Topiku ba Edisaun ohin koalia kona ba implementasaun Desentralizasuan iha Timor leste.

Orador ba programa nee mak hanesan Direitur Ezekutivu Fongtil Arseino Perriera, Observador Politika atual Dosente UNPAZ Joao Antonio Soares, Jurtista Manuel Tilman no Ministru Administrasaun estatal Dionisio Babo maibe la marka prezensa tamba iha serivus seluk.

Tuir Diretur Ezekutivu Fongtil Arseino Pereira katak Konstitusaun RDTL fo dalan hodi parlamentu kria lei nunee governu impementa desentralizasaun maibe governu mak laiha seridade.

Ita nia governu laiha seridedade hodi implementa desentralizasuan tamba governu komu hela buat hotu iha sentral nunee la fo poder no portuninidade ba munisipiu ho rejaun rekursu umanu nee ladun los,” dehan Arseino liu husi Programa debate Publiku DDF iha Estudiu STL TV, Kinta (16/03/2017), iha Surikmas Fatumeta.

Nia hatete rekursu umanu laos problema fundamentu tamba Timor iha esprensia barak oras nee rekursu umanu mos barak maibe la fo oportunidade hodi kaer tan nee fo rajaun oin-oin.

Iha fatin hanesan Observador politiku no Dosente iha UNPAZ Joao Antonio Soares hatete rekursu umanu importante tebes kuandu iha mekanismu no planu neebe mak diak maibe laiha rekursu umanu susar hodi implementa. Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

TL Iha Direitu Hametin Demokrasia No Hamenus Risku Korupsaun

$
0
0
DILI – Povu Timor Leste (TL) iha direitu asesu ba informasaun hodi hametin demokrasia no hamenus risku korupsaun, tanba durante nee lider no ukun nain sira subar informasaun barak, nee duni afeita sistema demokrasia no korupsaun kontinua aumenta.

Turi Diretor CEPAD Joao Boavida katak loron mundial liberdade asesu informasaun, sei selebra iha semana ida nee, hanesan parte husi Sentru Estudus ba Dame no Dezenvolvimentu (CEPAD) nia, kampania advokasia atu hasae kuinesementu publiku konba sira nia direitu kostitusional atu hatene husu no simu informasaun husi institusaun estadu nia.

Direitu ba informasaun nee importante tebes atu hametin prosesu demokrasia, efikasia, integridade iha brokrasianune mos bele kontribui ba hamenus risku korupsaun,”hateten Boavida, liu husi konfrensia imprensia iha UNTL, Dili, kinta (16/03/2017).

Diretor CEPAD nee aumenta tan katak Relasiona ho loron mundial asesu ba informasaun CEPAD sei partisipa hodi dada lia iha Radio metro FM, iha kuarta feira, dia 15 marsu hodi selebra no promove loron nee.

Iha parte seluk Observador Justisa Andre do Santos hateten konba informasaun publiku loron-loron sempre akompania, tanba fo sai husi media imprimi, Radio no TV, maibe la masimu, tanba ukun nain sira subar informasaun barak liu. Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Adopta Merkadu Livre, Estranjeriu Domina

$
0
0
DILI - TL adopta merkadu livre, ema estranjeriu domina loke loja one dolar iha rai laran, no Timor oan labele hanoin atu duni sai ema, tanba duni ema importante tenke servisu makas atu Kompete ho ema seluk.

Tuir reprejentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), Deputadu Domingos de Carvalho katak, Governu esforsu hela TL adere ba Asean, signifika ema husi Nasaun neebe deit bele mai halo atividade negosiu, nia mai atu loke One dolar ka mai atu halo negosiu saida deit nee, konforme tanba TL adopta ona merkadu livre.

Hau hanoin solusaun mak nee, Timor oan hotu tenke servisu badinas halo esforsu oinsa bele, halo negosiu hodi kompete ho ema estranjeriu no Timor oan labele hare deit, estranjeiru mai loke ita sai penonton maibe buka atu kompete,”dehan nia.

Iha fatin hanesan Deputadu Joeo Adriano mos hateten,  ema estranjeriu domina loke loja one dolar iha rai laran, bele hamate atividade  negosiu Timor oan sira nian, tanba nee husu ba governu tenke kontrola, atu nunee fo oportunidade ba Timor oan sira.

Nunee Diretur CCI-TL Nuno Trindade hateten, ema estranjeriu domina halo atividade negosiu iha rai laran liu liu, loke loja one dolar nee, governu tenke kontrola lisensia negosiu, tanba ema hetan lisensia negosiu husi governu ka lae, tanba tuir lei ema estranjeriu mai halo investimentu laos halo negosiu. Madalena Horta

Suara Timor Lorosae

TL Depende Ba Fundu Minarai, Kuidadu Impresta Osan

$
0
0
DILI – Timor Leste (TL) durante ukun aan too mai agora depende makas ba fundu minarai no impresta osan mos makas husi ADB, Banku Munmdial no Jica, tanba agora governu tenke kudadu ona atu imperesta tan osan, se lae bele hamate futuru jersaun foun sira nia.

Lia hirak nee hatoo husi Ekonomista Jacinto Cardozo, ba STL iha nia knar fatin, Campun Baru, Comoro, Dili, kinta (16/03/2017).

Ita nia governu impresta osan husi doadores sira hanesan Jica, banku mundial no ADB hodi hadia Estrada Dili ba tibar, liquisa, tibar ba gleno, maubara karimbala, too agora tusan sei sae ita, seidauk selu remata governu hanoin tan atu impresta osan husi nasaun balun hodi hadia Aero Portu Nicolau Lobato, nee hatudu katak jersaun tuan sira hakarak hamate duni jersaun foun sira iha futuru mai, tanba ita nia osan fundu minarai nia hela deit ona billaun 15 resin maka iha banku, tanba nee ita tenke kuidadu ona impresta osan husi nasaun seluk,”hateten Jacinto.

Ekonomista nee mos aumenta tan katak sistema governasaun husi primeiru governu too mai agora, nunka tau atensaun ba agrikultura, peska no turismu, tanba depende deit ba osan fundu minarai nia hodi halo dezenvolvimentu, neduni agora ba oin jesaun foun maka sei selu tusan sira nee.

Reprezentante povu iha uma fukun parlamentu nasional Vise Prezidente Komisaun E Deputadu Manuel Castro hatete, Uza osan imprestimu hadia Estrada tenke halo estudo viabilidade atu nunee ezekuta projetu garantia kualidade.

Iha parte Seluk Dirijente husi Area Petroliu Abilo Alves hatete, Governu ho politika imprestimu osan husi doador banku mundial, Jica, Asian development bank (ADB) hodi halo dezenvolvimentu iha rai laran, maibe ida halo tusan ba jerasaun foun sira, tanba TL depende reseitas husi minarai, agora produsaun mina menus. Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

CNE: Situasaun "kalma ho iha normalidade" iha tempu ikus kampaña nian

$
0
0
Situasaun iha Timor-Leste hanesan "kalma no normal" iha tempu ikus kampaña nian ba prezidensial sira iha loron 20 Marsu, ho kandidatu sira renova promesa sira hodi la permiti asaun violénsia sira, hatete hosi responsável eleitoral ida iha loron-kinta ne'e.

"Responsável aas sira hosi ekipa eleitoral sira kontinua iha loron-kinta ne'e bolu atensaun ba sira nia apoiante sira no insisti iha kompromisu hodi halo esforsu maka'as hodi evita insidente ruma violénsia nian", hatete hosi prezidente Komisaun Nasional ba Eleisaun nian (CNE), Alcino de Araújo Baris.

"Situasaun hanesan kalma ho normal. Dalaruma ema sira maka la senti laran-metin. Ne'e depende hosi ema ida-idak maibé iha jeral situasaun hanesan kalma ho konsensu hosi ema tomak hodi evita violénsia", nia konsidera.

Baris ko'alia iha enkontru ida ho jornalista sira iha sentru imprensa ne'ebé instala iha CNE no ne'ebé, iha loron-segunda, sei akompaña kontajen ba votu sira iha eleisaun prezidensial sira, ne'ebé sei haruka iha tempu real hosi munisípiu 13 iha nasaun nian.

Responsável hosi CNE fó hanoin katak to'o agora iha de'it insidente todan ida, ne'ebé envolve apoiante na'in haat hosi kandidatura António da Conceição ne'ebé tuda elementu sira hosi kampaña Francisco Guterres Lu-Olo nian iha loron dahuluk kampaña nian.

"Hafoin intervensaun hosi parte rua, esforsu sira hosi CNE no asaun hosi autoridade sira, iha ona kompromisu ida katak sei la repete violénsia no sei la tolera violénsia. Sé maka envolve iha asaun violentu sira sei hatán tuir dalan krimi nian", nia hatete.

Kona-bá avizu ho rekomendasaun sira seguransa nian ne'ebé fó sai hosi ONU iha Timor-Leste no hosi embaixada sira Austrália no Portugal nian iha Díli, Alcino Baris hatete katak "di'ak liu prevene duké kura", maibé nia hatete fali katak buat hotu hakmatek hela.

Iha planu hodi garanti atu mantén normalidade iha loron ikus kampaña nian, polísia no forsa sira defeza timoroan nian sei monta operasaun espesial ida sentradu, liuliu, iha Tasitolu, iha zona orienta kapital nian, no iha lokalidade Liquiçá.

Operasaun hataka evita insidente ruma entre apoiante sira hosi Lu-Olo - kalkula katak sei halibur ema rihun 75 resin iha Tasitolu - no apoiante sira hosi António da Conceição nian ne'ebé tenki liuhosi zona ne'e hodi halo kampaña ne'ebé ajenda ona iha Liquiçá.

Baris felisita katak ne'e hanesan eleisaun dahuluk sira ne'ebé maka halo de'it hosi autoridade timoroan sira, lahó intervensaun ka asisténsia sira hosi ONU no ne'ebé, ho baze iha experiénsia iha pasadu "buat hotu la'o hela ho dalan pozitivu".

Kandidatu na'in ualu aprezenta ona ba eleisaun prezidensial sira. Fatin votu sira sei loke entre tuku 07:00 to'o tuku 15:00 oras lokal.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ António Dasiparu  /EPA

Partidu lima apela votu iha Francisco Guterres (Lu-Olo)

$
0
0
Reprezentante sira hosi partidu polítiku timoroan lima: CNRT, Fretilin, CASDT, UNDERTIM ho PEP, apela ona iha loron-kinta ne'e votu iha kandidatu prezidensial Francisco Guterres Lu-Olo, destaka nia "lealdade, preseveransa, rezisténsia ho konsensu" iha deklarasaun hamutuk ida.

Deklarasaun apoiu nian le ona iha loron-kinta ne'e durante ekontru ida ho imprensa ne'ebé halo iha Lu-Olo nia sede kampaña iha Díli no ne'ebé partisipa hosi reprezentante sira partidu ne'ebé nia prezidi, Fretilin, no mós hosi partidu sira seluk ne'ebé apoia nia kandidatura tuir dalan formal.

Aleinde José Reis, sekretáriu-jeral adjuntu Fretilin nian, enkontru ne'e partisipa mós hosi Vergílio Smith, visi-prezidente CNRT nian nian (partidu boot timoroan nian), Gil Alves, sekretáriu-jeral hosi CASDT, Francisco Rubilari, sekretáriu-jeral hosi UNDERTIM no Emanuel Gusmão, prezidente PEP nian.

Iha textu hamutuk, reprezentante partidáriu sira destaka Lu-Olo hanesan "estadista ida ne'ebé koñese di'ak Estadu" no konstituisaun no ne'ebé sei serbisu hodi garanti funsionamentu normal nasaun nian, no bele reprezenta ekilibriu, iha estranjeiru no iha Timor-Leste.

Sira konsidera mós katak Lu-Olo, bainhira eleitu, sei hatene kopera ho Governu Timor-Leste nian no ajuda nasaun hetan benefísiu máximu hosi partisipasaun iha Komunidade hosi Nasaun sira ho Lian Portugeza, promove "diálogu entre instituisaun sira Estadu nian" nune'e mós ho instituisaun sira no organizasaun privadu sira no sosiedade sivil.

"Lu-Olo bele garanti tranzisaun liderasaun nasaun nian, hanesan ema ida ne'ebé komprende di'ak nesesidade povu nian no líder ida ho valor família nian, sosial nian, kultural no relijozu", refere hosi deklarasaun ne'ebé le hosi Francisco Vasconcelos, Lu-Olo nia porta-vós.

Sira konsidera katak kandidatu prezidensial "luta ba inkluzaun sosial no ekonómiku hosi povu Timor-Leste nian", sei fó atensaun ba kestaun sira jéneru nian no labarik sira nian no sei luta "ba juventude nia partisipasaun iha aspetu sira dezenvolvimentu" nasaun nian.

"Ami fiar katak ho kualidade sira ne'e Lu-Olo sei sai nu'udar Prezidente Repúblika ida loloos no ne'ebé maka nasaun presiza", refere hosi textu ne'e.

"Ami apela ba militante sira, simpatizante sira hosi partidu sira no ba povu Timor-Leste nian atu hotu hamutuk vota iha Lu-Olo nu'udar Prezidente Repúblika", hatete.

Reprezentante sira hosi partidu sira ne'e hafoin ne'e halo intervensaun sira ba apelu votu nian.

Kampaña eleitoral ba eleisaun prezidensial sira loron-segunda nian hotu iha loron-sesta ne'e.

SAPO TL ho Lusa

CNRT sei iha forsa maka'as iha kampaña ikus hosi kandidatu Fretilin nian

$
0
0
Partidu boot timoroan nian, CNRT, prepara hela prezensa ida boot iha kampaña ikus, iha loron-sesta iha Díli, hosi Francisco Guterres Lu-Olo, Fretilin nia prezidente, nia kampaña ba prezidensial.

Responsável sira Congresso Nacional para a Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) iha loron-kinta ne'e halibur ho kordenador munisipal no lokal sira hosi partidu hodi hakotu preparativu sira ba kampaña ne'ebé sei halo iha loron-sesta loraik iha Tasitolu, iha saída osidental Díli nian.

Lu-Olo, atual prezidente hosi Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin), sai hanesan favoritu ba eleisaun prezidensial sira iha loron-segunda no konta ho apoiu hosi partidu polítiku lima, inklui partidu boot rua hosi nasaun, Fretilin ho CNRT.

CNRT ho Fretilin hamutuk hetan ona, iha eleisaun lejislativu sira tinan 2012, kuaze 67% hosi votu, nune'e asumi favoritizmu iha votu.

Lu-Olo, ne'ebé kandidatu ba dala tolu (iha tinan 2007 no 2012 manán ba dala uluk, maibé lakon iha votasaun daruak), hatudu fiar ba vitória iha votasaun dahuluk votasaun nian.

Iha enkontru ida ho jornalista sira, Dionísio Babo, sekretáriu-jeral CNRT nian, le ona deklarasaun apoiu "unánime" ida hosi estrutura tomak lideransa nian ba Lu-Olo nia kandidatura, "hametin nune'e pozisaun hosi irmaun Xanana Gusmão, prezidente partidu nian".

"Prezidente partidu nian foti ona desizaun ne'e iha inísiu no partidu CNRT iha loron-kinta ne'e, ho estrutura tomak lideransa nian, responsável sira iha nível nasional, órgaun sira partidu nian, desidi ho lian ida de'it katak membru tomak, kuadru sira, militante sira no simpatizante sira iha loron 20 Marsu vota iha kandidatu ne'ebé maka Prezidente partidu nian hili", nia explika ba Lusa.

"Ami fiar tebes atu sira sei halo no fiar katak kandidatu Lu-Olo sei manán iha votasaun dahuluk", nia afirma.

Francisco Kalbuadi, prezidente hosi Komisaun Polítika Nasional CNRT nian, hatete ba Lusa katak "estrutura lideransa tomak" partidu nian, hahú hosi prezidente Xanana Gusmão to'o elementu sira seluk importante partidu nian, "sei partisipa iha kampaña loron-sesta nian".
"Ami kalkula katak sei iha militante hamutuk rihun lima hosi CNRT ho farda no simpatizante rihun 20 ka 30", nia explika.

Iha deklarasaun ne'e le iha loron-kinta ne'e, CNRT felisita forma "demokrátiku no pasífiku" ne'ebé akontese kampaña, hatudu "orgullu" tanba iha kandidatu na'in ualu ne'ebé disponível hodi serbí nasaun no felisita hahalok hosi organizador sira hosi kandidatura nian no povu tomak.

Nia explika katak apoiu ba Lu-Olo akontese tanba "interese nasional, ba kestaun unidade nasional nian" no ba vontade katak "prosesu tranzisaun interjerasional halo ho dalan pasífiku".

Partidu organiza hela enkontru iha fatin oioin ba militante sira ne'ebé sei tuir ho grupu ba Tasitolu, ne'ebé polísia sei monta operasaun espesial ida tanba kalkula katak sei hanesan kampaña boot ida.

Operasaun sei haree mós ba militante no simpatizante sira hosi António da Conceição, kandidatu hosi Partidu Demokrátiku (PD), ne'ebé halo nia kampaña ikus iha Liquiçá, iha oeste Díli nian ne'ebé sei liuhosi zona Tasitolu.

Conceição, ministru Edukasaun no rival prinsipal Lu-Olo nian, hetan apoia hosi forsa polítika sira seluk, inklui hosi elementu sira Partidu Libertasaun ba Povu (PLPL) no hosi KHUNTO (Partidu Kmanek Haburas Unidade Timor Oan).

Durante kampaña, ne'ebé hotu iha loron-sesta ho debate ida entre kandidatu prezidensial na'in ualu, kampaña boot sira iha nasaun nian halo ona hosi parte Lu-Olo nian no hosi António da Conceição.

SAPO TL ho Lusa

Governu timoroan aprova akordu serbisu aéreu sira ho Austrália

$
0
0
Iha semana ne'e, governu Timor-Leste aprova ona akordu ida ba serbisu aéreu sira ho Austrália ne'ebé defini baze sira ba promosaun hosi ligasaun aéreu sira entre nasaun rua, explika hosi ministru Kordenador ba Asuntu Ekonómiku nian ba Lusa.

"Hanesan akordu jeral ida hanesan ho akordu ne'ebé asina ona ho Singapura no ne'ebé permiti, entre aspetu sira seluk, posibilidade hodi iha operador sira seluk hosi aviasaun sivil nian", Estanislau da Silva explika iha deklarasaun sira ba Lusa.

Governu fó hanoin katak ezekutivu tenki hahú funsiona, dezde tinan liubá, komisaun interministerial ida ne'ebé estuda hela posibilidade atu Timor-Leste iha liña ida aéreu nasional nian.

"Agora daudaun laiha kalendáriu ida atu akontese", nia explika.

Iha komunikadu, ezekutivu explika katak akordu ho Austrália iha "ho hanoin atu nasaun rua promove sistema ida aviasaun internasional ida konkorénsia nian entre empreza sira transporte aéreu nian iha merkadu, ho serbisu komeptitivu sira, inovador no seguru".

Agora daudaun, Timor-Leste iha ligasaun aéreu sira ho Darwin, Northern Territory Austrália nian, Singapura ho Denpasa, illa indonézia Bali nian.

SAPO TL ho Lusa

Governu timoroan kria empreza nasional mineira Murak-rai Timor-Leste

$
0
0
Governu timoroan aprova ona kriasaun ba empreza nasional mineiru nian ho naran Murak-rai Timor-Leste, ne'ebé sei haree ba interese sira Estadu nian iha atividade tomak explorasaun ba rekursu mineral sira nasaun nian, hatete hosi ministru ba Lusa. 

"Hanesan empreza ida ho modelu sosiedade anónimu, sosiedade komersial ida ho direitu privadu no kapital ne'ebé integralmente públiku, ne'ebé sei iha funsaun sira ne'ebé hanesan ho Timor Gap iha parte setór petrolíferu hosi área rekursu mineral sira no gás natural nian", hatete hosi ministru Petróleu no Rekursu Mineral, Alfredo Pires, ba Lusa.

"Hanesan empreza ida ne'ebé sei reprezenta Estadu nia interese, hanesan ezemplu, iha joint ventures, no ne'ebé sei envolve iha autorizasaun ba lisensa mineral sira nian", nia refere no hatutan katak proposta ne'e agora tenki promulga hosi xefe Estadu.

Estudu sira ne'ebé halo antes hatudu katak Timor-Leste iha kondisaun ba sondajen mineral metáliku sira - hanesan manganéziu, osan-mean, osan-mutin no riti-modok - no material la'ós metáliku sira - kalkáriu, mármore, fatuk-jesu, rai-henek no fatuk-rahun sira.

Tuir komunikadu hosi Konsellu Ministru nian, kriasaun ba Murak-rai Timor-Leste halo parte "iha estratéjia hosi Governu hodi harii instituisaun importante sira hodi garanti dezenvolvimentu hosi área ekonómiku ida ho potensial boot no kontribui ba diversifikasaun ekonomia nian, importante ba nasaun".

Antes atu hetan lisensa sira empreza tenki formaliza planu sira negósiu nian no formaliza estudu sira viabilidade kona-ba projetu sira.

Hanesan akontese ho Timor Gap ne'ebé identifika ona, ba explorasaun ruma, bolu ida iha rai (iha zona Suai nian) no ida seluk iha Tasi Timor ne'ebé bele halo atividade sira explorasaun nian.

"Halo daudaun kontaktu sira ho empreza on-shore oioin hodi estuda potensial, no halo ona ho off-shore sira peskiza jeofízika ida iha 3D ne'ebé analiza hela", nia explika.

Iha fulan-Agostu tinan liubá, ezekutivu aprova ona kódigu mineiru foun ne'ebé iha objetivu regula atividade sira ne'ebé potensiadu ba explorasaun ruma mineral metáliku sira nian no la'ós metáliku sira iha Timor-Leste.

Diploma ne'e regula atividade mineiru tomak, liuliu "rekoñesimentu, peskiza, avaliasaun, dezenvolvimentu, explorasaun, prosesamentu, refinasaun no komersializasaun mineral sira" iha nasaun.

Iha fulan-Fevereiru 2016, ezekutivu aprova tiha ona kriasaun ba Autoridade Nasional Petróleu no Mineral sira nian (ANPM), ne'ebé nia tarefa inklui garanti kumprimentu hosi Kósigu Mineiru ne'ebé aprova agora.

Iha análize ida ba diploma, eskritóriu hosi advogadu sira Miranda & Associados, destaka faktu ida katak lejislasaun konsidera atu rekursu mineral sira hotu, iha rai públiku ka privadu, sai hanesan propriedade Estadu nain, Estadu bele halo hasai ema hosi propriedade privadu bainhira Estadu konsidera hanesan nesesáriu.

Kódigu permiti atu fó autorizasaun sira hosi estudu tékniku sira, hodi determina katak presiza hetan autorizasaun no explorasaun antes kontratu ida hodi explora.

Iha 'royaltie sira' no taxa sira ne'ebé sei aplika entre 2% no 20% ka entre séntimu 50 to'o dolar 10, depende hosi rekursu mineral ne'e, ho taxa superfísie ida hahú hosi dolar 25 tuir kilómetru kuadradu.

SAPO TL ho Lusa

ONU rekomenda ba nia funsionáriu sira hodi hakmatek iha uma

$
0
0
Eskritóriu ONU nian iha Timor-Leste rekomenda ona ba nia funsionáriu sira katak, karik bele, hela hakmatek iha uma durante tempu ikus kampaña nian ba eleisaun prezidensial sira iha loron-segunda, hodi evita konsentrasaun hosi militante sira partidu nian.

Rekomendasaun halo parte hosi avizu seguransa ida ne'ebé fahe iha parte internu hos kuadru ONU nia iha Timor-Leste hosi Departamentu Seguransa no Protesaun Nasaun sira nian (UNDSS, sigla iha lian inglés) no ne'ebé maka Lusa hetan asesu.

"Hahú loron-sesta no to'o eleisaun remata, bainhira la halo deslokasaun iha nasaun laran, tenki hela iha uma to'o prosesu eleitoral remata", rekomenda hosi UNDSS, iha textu ne'ebé haruka ona ba organizasaun internasional sira iha Timor-Leste.

UNDSS rekomenda mós atu evita "kampaña sira no grupu boot sira ne'ebé mosu espontáneu", la'o iha zona balun iha sidade - liuliu iha Tasitolu (ne'ebé iha loron-sesta sei iha kampaña final sira), Bekora, Beto ho Bebonuk. Rekomenda mós evita halo viajen entre tuku 12:00 no 18:00 entre Díli ho vila Liquiçá, oeste kapital nian, ne'ebé sei iha mós kampaña ikus ida.

Embaixador Portugal nian iha Díli, Manuel Gonçalves de Jesus, hasai mós email badak ida iha loron-kinta ne'e, hodi rekomenda ba sidadaun portugés sira "prudénsia balun iha loron-sesta loraik" tanba "iha kampaña eleitoral rua iha Díli".

"Ikusmai no sei iha ámbitu hosi eleisaun prezidensial sira, ami hakarak rekomenda kontensaun ruma bainhira sai hosi sidade Díli iha findesemana loron 18 no loron 19 oinmai", hakotu hosi e-mail ne'ebé inklui mós folletu ida ho informasaun útil sira.

Avizu hanesan fó sai mós hosi embaixada australianu iha Díli, ne'ebé refere katak iha "violénsia ne'ebé iha ligasaun ho kampaña sira iha Díli" no konsidera katak "karik bele mosu tan violénsia".

Kampaña eleitoral, ne'ebé hotu iha loron-sesta, halo dalabarak lahó insidente sira, ho de'it rejistu ba kazu ida iha loron dahuluk nian.

Insidente ne'e envolve apoiante na'in haat hosi kampaña António da Conceição nian (ne'ebé apoia hosi Partidu Demokrátiku), ne'ebé tuda karreta sira hosi militante Fretilin sira nian ne'ebé foin fila hosi kampaña ida. Laiha vítima ida.

Ema australianu sira rekomenda atu evita enkontru espontáneu sira, demonstrasaun sira no protestu sira "tanba situasaun seguransa nian bele sai aat lahó avizu ruma".

Maski kampaña hotu iha loron-sesta no iha loron rua ba períudu reflesaun nian, embaixada hatete katak bele "aumenta kampaña sira iha findesemana loron 17 to'o 20 Marsu".

Kandidatu na'in ualu aprezenta ona ba eleisaun loron 20 Marsu.

Meza sira votu nian sei loke entre tuku 07:00 to'o tuku 15:00, oras lokal.

Governu fó toleránsia loron rua, iha loron-segunda no loron-tersa, parajen ne'ebé halo mós hosi área privadu. Banku ho eskola portugeza iha Díli sei taka.

Toleránsia sira hakarak permiti atu eleitor sira bele halo viajen ba fatin sira ne'ebé sira halo rejistu hodi bele vota, iha kazu barak, no tanba kondisaun sira estrada nian, halo viajen sira demora oras barak.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ António Dasiparu /EPA
Viewing all 15944 articles
Browse latest View live