Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 15965 articles
Browse latest View live

Campanha das eleições presidenciais timorenses arranca na sexta-feira

$
0
0
Díli, 02 mar (Lusa) - Os oito candidatos às eleições presidenciais de 20 de março em Timor-Leste participam na sexta-feira, em vários pontos do país, em comícios e encontros que marcam o arranque da campanha eleitoral que decorre até 17 de março.

Uma campanha que a maioria dos candidatos terminará com comícios em Díli onde decorre, também a 17 de março o único debate da campanha, a oito, que será transmitido pela televisão nacional, a RTTL.

Antonio Maher Lopes, Fatuk Mutin, candidato apoiado pelo Partido Socialista de Timor (PST) arranca a sua campanha com um comício a 110 quilómetros a sul da capital, no campo de futebol de Ainaro, de onde é natural o pai e onde diz contar com maior apoio.


Ermera, a 70 quilómetros a sudoeste de Díli, é um dos distritos onde as atenções se vão concentrar no primeiro dia, já que é ali que começa a sua campanha o candidato favorito, Francisco Guterres Lu-Olo (apoiado pela Fretilin), antecipando-se a presença no comício de Xanana Gusmão, líder do CNRT.

Terceira em número de eleitores, a região de Ermera é especialmente importante porque acaba por ter influência em várias candidaturas, nomeadamente a de António da Conceição, apoiado pelo Partido Democrático (PD), que tem ali a sua grande base de apoio eleitoral, e a de José Neves, que é natural dessa zona.

António da Conceição, que suspende a partir de hoje e até ao fim da campanha o seu cargo como ministro da Educação, começa a sua campanha nem Lospalos, na ponta leste, região onde estará Luis Tilman que tem previsto visitar sexta-feira Lautem e Baucau, a segunda cidade do país.

Amorim Vieira também optou por começar a campanha em Baucau, 125 quilómetros leste da capital.

Angela Freitas, presidente do Partido Trabalhista (PT) e única mulher candidata, e José Luis Guterres, deputado e ex-ministro dos Negócios Estrangeiros (que é apoiado pela Frente Mudança) são os únicos que arrancam a campanha em Díli.

Angela Freitas estará de manhã num comício em Campo Alor, no centro da cidade e José Luis Guterres participa em vários encontros com a população em vários pontos da capital.

O período da campanha para o voto presidencial decorre até 17 de março, a votação decorre a 20 de março e o escrutínio provisório dos resultados deverá estar concluído entre 23 e 25 de março.

Estão registados para votar 747.252 pessoas residentes em Timor-Leste, 853 residentes na Austrália e 479 residentes em Portugal, segundo informações fornecidas aos jornalistas pelo Secretariado Técnico da Administração Eleitoral (STAE).

Os atos eleitorais deste ano serão os primeiros com votação de timorenses na diáspora, nomeadamente em Portugal e na Austrália, numa iniciativa que o Governo quer alargar no futuro.

As eleições presidenciais deverão ter 941 mesas de voto em 693 centros de votação, o que obrigará à contração de mais de 10 mil funcionários para acompanhamento eleitoral.

Para o ato eleitoral são contratados 693 'brigadistas' - um responsável por cada um dos centros de votação - e 9.410 oficiais eleitorais, dez por cada uma das mesas de voto.

Os processos eleitorais deste ano têm um orçamento de cerca de 10 milhões de dólares para o STAE, a que se somam 1,5 milhões para as Forças de Defesa (F-FDTL) e 2,5 milhões para a polícia (PNTL).

ASP // VM

Regulamentu ikus ba prezidensia timoroan hahú implementa ona

$
0
0
Regulamentu ikus ne’ebé nesesáriu ba eleisaun  prezidensiál loron 20 marsu iha Timor-Leste, inkluire gulamnetu  ba  kampaña eleitoral durante loron  15, sei hahú implementa  semana ne’e, hafoin aprovasaun iha Konsellu  Ministru. 

Textu ne’e hetan aprovadu liuhosi  reuniaun estraordináriu Konsellu Ministru iha  sesta-feira liubá no  inklue, badahuluk, prosedimentu tékniku atu eleitor  timor oan sira ne’ebé  rejista iha  Portugál no iha  Austrália bele vota.

Foi igualmente aprovado o decreto do Governo que regula os 15 dias da campanha eleitoral, que começa numa sexta-feira e termina a 18 de março, dois dias antes do voto, e o texto que regulamenta a observação eleitoral.

Aprovadu moos dekretu Governu ne’ebé  regula organizasaun no funsionamentu sentru votasaun no  estasaun votu no prosedimentu votasaun, kontajen votu no apuramentu rezultadu.


Atu  garante kumprimentu ba justisa eleitoral, aprova moos dekretu Governu ida kona-ba fiskalizasaun prosesu eleitoral, nomós ba kobertura jornalístiku.

Konsellu Ministru aprova moos  dekretu kona-ba votasaun iha ospitál no estabelesimentu prizionál no kona-ba prezensa, títulu esesionál, efetivu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha  sentru votasaun, hodi  garante seguransa ba ema hotu ne’ebé  partisipa iha prosesu eleitoral.

Kandidatu na’in ualu  aprezenta ba eleisaun prezidensiál iha loron  20 marsu.

SAPO TL ho Lusa

Ana Gomes, Marisa Matias no Nuno Melo observadór UE ba prezidensiál iha Timor

$
0
0
Eurodeputadu portugés Ana Gomes, Marisa Martins no Nuno Melo integra iha  grupu observadór eleitorál kolokadu hosi Uniaun Europeia, pedidu Governu timoraon nian, atu  akompaña eleisaun prezidensiál 20 marsu iha Timor-Leste.

Aléinde  portugés sira, lista ne’e kompostu hosi británika Neena Gill, españól Javier Nart, italianu Ignazio Corrao no letã Ines Vaidere, ne’ebé hamutuk ho xefe misaun  observadór, baska Izaskun Bilbao Barandica, tuir informasaun ne’ebé fó ba ajénsia Lusa hosi membru ekipa misaun observasaun.

Observadór  sira, ne’ebé sei hein iha semana molok votsaun, hamutuk ekipa ida ho observadór  na'in 16 ne’ebé hahú iha loron  24 fevereiru ba hela ona iha munisípiu ualu Timor-Leste nian, hodi  akompaña iha fulan hirak tuir mai eleisaun prezidensiál no lejislativu nasaun nian.

Aléinde observadór sira, iha ona Timor-Leste moos ekipa ida ho espesialista eleitorál hitu ne’ebé  akompaña sei iha  Díli aspetu oioin iha prosesu eleitorál hotu.

Hafoin, eleisaun lejislativu (prevé ba inisiu jullu) sei to’o tan iha  Timor-Leste observadór  na’in 10, Aumenta númeru espesialista ba 50  no observadór ne’ebé koloka  ba prosesu eleitorál rua.

Kandidatu na’in ualu  aprezenta ona ba eleisaun prezidensiál ne’ebé sei hala’o iha 20 marsu, ho períodu kampaña sei hala’o iha entre 03 no 17  fulan- marsu, loron ida ne’ebé marka ba úniku debate televizivu kampaña nian  ne’ebé sei partisipa kandidatu hotu.

SAPO TL ho Lusa

DOM VIRGÍLIO: MATENEK SIRA ESPLORA EMA KI’IK NO KIAK

$
0
0
Bispu Diocese Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SBD haklaken, ohin loron ne’e ema matenek sira kontinua hamrook ba poder, buka domina ema seluk, hodi esplora, na’ok no hanehan, ema ki’ik no kiak sira.

“Ema sira ne’e ho sira nia matenek la’os atu ajuda maibé buka atu hanehan fali ema seluk, sira preokupa de’it ho buat ne’ebé isin nian hodi halibur buat barak ba sira nia-an, liuhusi esplora no naok ema kiik no kiak sira, tamba ema balun moris de’it ba poder, moris matenek ka moris ba riku”, esplika Dom Virgílio iha homilia, wainhira prezide selebrasaun Eukarístia, Kuarta feira sínzas, iha Paroquia Catedral Nossa Senhora Imaculada da Conceição, Vila Verde Díli, Kuarta (1/3).


Konaba selebrasaun Kuarta feira sínzas, Dom Vígilio esplika katak, hanesan hafanun sarani sira hodi hanoin fila fali sira nia-an katak, ema moris husi rai sei fila fali ba rai.

“Wainhira amu lulik ka madre sira kose ahi kudesan iha ita nia rentos nia dehan, hanoin ba, ó mai husi rai sei fila ba rai, ida seluk mak, hakribit ó nia sala no fiar iha evanjellu. Ahi kudesan fó hanoin mai ita konaba ita nia frakeza, frakeza espirituál nune’e mós material ka isin nian. Ema nia natureza ne’e fraku, nune’e mós ita nia moris badak, maibé dalabrak ita rona no haree ohin loron saida mak mosu, ema hamrok ba poder no buka nafatin atu domina ema seluk,” tennik Dom Virgílio.

Maibé Bispu Diocese Díli ne’e fundamenta katak, iha realidade moris nian, buat ne’ebé mosu mak wainhira tinan liu no tempu to’o mai, poder, matenek no riku mós sei mate mohu hanesan ema ne’ebé kiak no kiik. Karik ema iha posibilidade bele loke sira nia rate, sira sei haree katak laiha diferénsia entre ida ne’ebé riku no ida ne’ebé kiak, buat ne’ebé ema bele haree mak isin no ruin ne’ebé nakfilak tiha ona ba rai-rahun.

“Ahi kudesan fó hanoin mai ita katak, ita ema fraku iha espiritualmente, basa ita hotu mesak ema sala na’in no nafatin monu ba sala, ahi kudesan ne’ebé kose iha ita nia rentos atu dehan ema ne’e sala na’in, ha’u ne’e sala na’in,”haklaken Dom Virgílio.

Tanba ne’e, Dom Virgílio dehan, ho Kuarta feira sínzas ne’e, sarani katólika hahú ona no tempu ona sira nia jejeun ka kuaresma.

“Hahú tempu koaresma Santa Kreda hakarak ita atu rekoñese katak ita ema sala na’in, ida ne’e mak primeiru pasu atu ita bele sai husi sala atu hetan Na’i Maromak nia perdaun. Wainhira ita ida-idak konsiente katak loos duni ha’u ema ne’ebé sala na’in, ha’u presiza Nai Maromak nia tulun,”reforsa Bispu Diocese Díli.

Dom Virgílio fundamenta katak, ahi kudesan ne’ebé kose iha sarani sira nia rentos ne’e mós nu’udar sinal esperansa, konvite ida ba moris foun.

“Ida ne’e mak ita foin rona situasaun povu Israelita nian, hanesan profeta Joel iha nia primeira leitura eskreve situasaun povu ida ne’ebé moris iha situasaun ne’ebé miséria, hamlaha sei monu ba iha povu ida ne’e, depois de dezastre naturais ne’ebé monu ba povu ida ne’e sei nakfilak ba nakukun boot ida,”Dom Virgílio haktuir.

Maibé tenik Dom Virgílio, Maromak liuhusi nia profeta bolu povu ida ne’e atu hakkribi nia sala, husu ba povu ida ne’e atu fila fali ba Maromak ho fuan ho laran tomak, hodi halo jéjum, tanis no terus ba nia sala sira. Profeta dezafia povu ne’e atu fila fali ba Maromak, ho jestu ida ne’e de’it mak sira bele hetan ka simu hikas fali Nai Maromak ninia bensaun.

“Ho jestu ida ne’e mós urjente i jestu ida ne’e mós la exklui ema ida, konvida ema hotu ba konversaun, buat hotu mosu tamba ita ema nia sala. Ne’eduni maluk doben sira agora tempu ba hakribi sala nian, tempu konversaun nian hodi halo penitensia, mortifikasaun no jéjum, mudansa iha mundu hahú iha ema ida-idak nia konsiensia rasik, hakarak atu muda ninia an no nia mundu rasik,”esplika Dom Virgílio.

“Ohin mós profeta ida ne’e konvida ita atu fila fali ba ita nia an, basa ha’u nia salvasaun depende ba ha’u nia an rasik, hanesan Santo Agostinho dehan, wainhira Maromak kria ha’u, Nia la presiza ha’u, maibé atu salva, nai Maromak presiza ha’u nia partisipasaun,”reforsa Dom Virgílio iha nia esplikasaun.

Dom Virgílio hatutan, iha antigu testamentu, hatudu ba ema dalan atu haraik an iha nai Maromak nia futar oin, tama iha komuñaun ho Maromak. Ho jéjum lori ema esperiensia Maromak besik liutan, wainhira ema koko iha tempu koaresma ne’e nia laran atu hamenus ka hatun volume kuantidade hahan ne’ebé sira konsume lor-loron iha sira nia moris.

“Han buat ne’ebé simples, kontra ita nia gostu, ita nia kan isin ninian dalan atu hamamuk ita nia an mak ita bele buras, fó fatin atu haraik an mós bele buras iha ita nia moris. Jéjum ita asosia ho orasaun no obra de karidade, sé laiha buat hirak ne’e, sei la folin buat ida ba ita. No karidade ne’e buat ne’ebé real no efetivu wainhira marka ho haraik an no fiar,”esplika Dom Virgílio.

maibé Dom Virgílio haklaken, Jéjum ne’ebé la tulun ema atu haraik an ba malu no lori ema besik liu ba Maromak, ida ne’e la’os jéjum ne’ebé loos. Orasaun no jéjum ho liafuan seluk lori ema atu hatene haraik an no ho ida ne’e mak karidade bele hetan fatin iha ema nia fuan. Virtude haraik an ninian mak obriga ema atu buka Maromak ne’ebé diak hotu nia hun, nune’e mós orienta ema hotu ba konversaun.

“Ne’eduni, orasaun, penitensia no karidade mak dalan ba santidade ninian, maibé evanjellu bolu ita nia atensaun ba partikularidade ida, la’os de’it tenki halo saida, maibé atitudi saida mak presiza hakiak, la’os de’it saida, maibé oinsa. Evanjellu ohin inagura perkursu liturjia nian ida ne’e ba renovamentu ispiritual ne’ebé bolu ema ida-idak nia atensaun,”haklakel Dom Virgílio.

“Liu-liu wainhira koalia konaba karidade ne’ebé loos, karidade ida ne’ebé mai husi haraik-an, nune’e mós mortifikasaun ne’ebé lori ba fiar, hanesan ohin ita rona iha evanjellu, São Mateus dehan, ema sé halo diak atu ema seluk hahi nia, i imi sei la halo diak atu ema seluk hahi imi, imi halo di’ak karik atu ema seluk hahi imi, aman Maromak sei la haraik prémiu ba imi iha lalehan, ó nia liman karuk lalika hatene ó nia liman loos halo saida,”esplika Dom Virgílio konaba forma halo diak ba ema seluk tuir evanjellu nia hanorin.

Hanesan uluk Jesus bolu Fariseu no Eskriba sira nia atensaun, ohin mós Nia fó hanoin mai “ita prinsipiu prátika fiar ninian ne’ebé ita halo atu hahi Maromak, la’os ho ita nia reputasaun pesoal. Hahalok diak ne’ebé ita halo, haka’as an atu halo ho attitude ne’ebé loos, Jesus rasik wainhira Fariseu sira ne’ebé buka halo diak atu ema haree, Nia bolu sira hipokrita ka laran makerek,”esplika Dom Virgílio.

Tamba ne’e Bispu Diocese Díli reforsa, tempu koaresma momentu ida furak ba ema hotu atu haree fila fali no hatene nia obrigasaun, buka hatene no observa sira nia obrigasaun, nune’e mós buka atu oinsa mak atu hametin sira nia relasaun ho Maromak, la’os hatene de’it saida mak tenki halo, maibé oinsa mak tenki halo.

Bispu Diocese Díli mós hatutan katak, osan ema hotu presiza iha moris hodi bele moris ho dignidade, hanesan São Paulo rasih dehan, se mak la serbisu labele han. Maibé osan mós iha ninia perigu ba sira ne’ebé iha osan, wainhira osan mak kontrola fali sira, ho osan impede sira atu bele haree ema seluk, liu-liu atu haree ba sira ne’ebé kiak, kiik iha sosiedade lara.

“Ne’eduni oinsa mak ha’u bele uza didiak buat diak ne’ebé nai Maromak haraik mai ha’u, ha’u bele partilla buat diak ne’ebé nai Maromak haraik mai ha’u ho ha’u nia maluk sira ne’ebé presiza liu-liu iha tempu koaresma ne’e nia laran?,”termina Dom Virgílio iha nia homília.ías

Jornal Nacional Diário

FM TUN BA U$ 15 BILLIOENS, GOVERNU TENKI GASTA OSAN HO KUIDADU

$
0
0
Peskijador Lao Hamutuk (LH), Juvinal Dias, hateten,  orsamentu Fundu Minarai (FM) iha tinan 2016 sae ba 16 billoens, maibe iha 2017 ne’e   tun ba U$ 15 bilioens, tanba ne’e husu Governu tenki gasta ho kuidadu orsamentu refere.

“ita hala’o balansu iha tinan 2017 osan minarai tun ba U$ 15 bilioens, kompara ho tinan 2016 U$ 16 bilioens,”esplika Juvinal Dias, ba JN-Diário, Tersa (28/02/2017)  iha JL-Villa Dili.

Nia hatutan, Governu tenki antisipa gasta osan minarai ho didiak,  no Governu tenki buka osan hodi substitui rendimentu minarai hodi   investe maka’as iha projetu ne’ebé fo retornu.

“Se karik Governu kontinua foti osan minarai ba orsamentu Estadu, maibe rendimentu minarai tun, reseitas não minarai mós tun, prova fundu minarai bele hotu lalais, bainhira Bayu Undan besik maran, bainhira mós sunrise la dezenvolve, entaun Governu tenki investe  iha agrikultura parte ekonomia diak,  investe  iha edukasaun no saúde. Ita la investe  iha rekursu humanus, Timor-Leste ninia futuru  la klaru,”haktuir Juvinal. avi

Jornal Nacional Diário

SARANI KATÓLIKA HAHU TEMPO JEJUN…!!!

$
0
0
Jornal Nacional Diário, editorial

Sarani Katólika iha Mundo tomak iha kuarta feira nee selebra misa ekuaristia kuarta feira sínzas. Selebrasaun misa Kuarta feira sínzas  nudar inisiu tempo jejun ka tempo kuaresma ninian.

Tempo kuaresma nudar tempo ida arepedementu ninia, hamoos ita nia fuan no laran, liu husi sakrifisiu han oituan no labele han naan  hodi prepara ita nia an simu Nai Jesus Kristu nian moris hias husi mate tamba ita ema sala nain.

Agora duvida mak nee, tamba sa iha kuarta feira sínzas, tau sinal krus iha ita nia rentos? Kuarta feira sínzas nee akontese kleur ona , molok Jesus Kristu.

Ahi kudesan nudar simbolu arependementu, tan nee amo Pius Parsch iha ninia livru hakerek “ the church’s Year of Grace” nebe hatete katak ‘ Kuarta feira sínzas primeira akontese iha Taman Eden hafoin Adão ho Eva halo sala.


Maromak fo hanoin ba sira katak sira mai husi ahi kudesan no sei fila fali ba ahi kudesan, tamba nee  diakono sira tau sinal krus ba iha ita nia rentos hodi hatete, lembra, ita nee ahikudesan no sei fila fali ba ahi kudesan.

Ahi kudesan nee mai husi ai tahan ramos nebe hetan ona bensaun iha domingo ramos, tinan ida antes nebe sunu tiha ona, depois de le injil no homilia hodi fo bensaun ahi kudesan.

Seleberasaun misa kuarta feira sínzas iha Timor Leste, ba tinan ida nee  diferentia ho tinan sira liu tiha ba ona. durante nee governu fo toleransia de ponto loron metade servisu, hodio fo uportunidade ba sarani tomak simu sinal kruz ho ahi kudesan. Maibe ba tinan nee, governu fo toleransai pontos loron ida ka ferias hodui nunee sarani sira hotu partispam misa ekuraistia.

“Ho jestu ida ne’e mós urjente i jestu ida ne’e mós la exklui ema ida, konvida ema hotu ba konversaun, buat hotu mosu tamba ita ema nia sala. Ne’eduni maluk doben sira agora tempu ba hakribi sala nian, tempu konversaun nian hodi halo penitensia, mortifikasaun no jéjum, mudansa iha mundu hahú iha ema ida-idak nia konsiensia rasik, hakarak atu muda ninia an no nia mundu rasik,” Dom Virgílio.

Los duni amo Bispo, tempo kuaresma tempo atu halo penitensia, han hahan oituan no labele han naan iha Kurtafeira no Sesta feira,  jejum, han hahan oituan no proibi han naan.

Iha tempo kuaresma nee koesidensia ho festa demokrasia, eleisau presidensial 20 Marsu tan nee tempo kuaresma tenki sakrifika ita nia an hodi kumpri regras jejun ninian nudar parte ida fé nian.
Nunee iha tempo kampaiña presidensial ninian, sidadaun hotu hotu tenki kontribui ba ambiente paz no hakmatek,  domin ho dame nia laran atu nunee festa demokrasia nee bele lao ho susesu.*

LEI LA “PROIBI” PARPOL HARII MÍDIA

$
0
0
Durante ne’e mosu diskusaun no preokupasaun maka’as kona-ba partidu politiku (Parpol) sira ne’ebe komesa harii rasik ona sira nia media, hanesan buletim, online, radio no televizaun. Barak mai ho sira nia rajaun katak, parpol nebe harii media kontra prinsipiu demokrasia, tanba media parpol nian bele fo risku rasik ba demokrasia wainhira monu ba iha orientasaun ‘propaganda’ partidu nian.

Seluk fali argumenta katak, media parpol ‘garantidu’ sei la imparsial no independensia, tanba publikasaun nebe iha tendensiozu liu ba papol nia interese atu oinsa maka bele hetan konfiansa husi eleitor ka publiku.

Liu husi seminariu ‘Dezafiu no Kompetensia Orgaun Regulador Komunikasaun Social’ nebe halao iha Hotel Timor, Dili, Segunda (27/2/2017),  Prezidenti Komisaun A Parlamentu Nasional (PN), Carmeita Caetano Moniz, nudar oradora iha seminariu ne’e, klarifika katak, wainhira PN halo debate ba lei Comunikasaun Social, mosu duni diskusaun maka’as entre sira kona-ba ‘proibi’ tiha parpol sira harii media. Maibe, haree fali mos ba parpol sira nia objetivu mak atu fo kontribuisaun entermus positivu ba dezenvolvimentu nasional. Tanba ne’e, parpol mos presiza fo informasaun ba publiku nebe la’os atu halo ‘ajitasaun’.

“Se media parpol nian, loron-kalan produs nia notisias ou editoriais ho hanoin halo ajitasaun politika entermus negativa ba konstrusaun nasaun nian, ne’e la bele. Maibe parpol mos iha nia obrigasaun atu fo informasaun ba publiku,” esklarese Deputada Carmelita Caetano Moniz, hodi  responde ba preokupasaun Conselhero Conselho de Imprensa (CI), Jose Ximenes nian, kona-ba lei nebe la proibi parpol sira harii media nebe refere liu ba Radio no Televizaun Maubere (RTM).

Deputada Carmelita esklarese katak, parpol sira harii radio ou televizaun atu halo transformasaun ba publiku kona-ba politika no lalaok partidu refere nian hodi fo mos kontribuisaun positivamente ba prosesu konstrusaun Estadu.

“Wainhira ami diskuti Lei Komunikasaun Social iha PN,  ami halo diskusaun naruk kona-ba ida ne’e, maibe hau atu hateten deit katak, parpol mos nudar organizasaun legal ida, hanesan organizasuan sira seluk nebe ejiste, maibe papol ne’e organizasaun politiku ida nebe iha estrutura no objetivu politika tanba ne’e mak PN la konsege halo lei atu proibi parpol harii media, tanba parpol mos iha obrigasaun atu fo informasaun liu husi media no kanal sira legal nain,” esplika Deputada Carmelita.

Nia sublinha tan, importante maka media parpol ne’e fo informasaun ida los ho objetividade, katak media parpol la’os atu kria agitasaun ou propaganda falsa hodi hamosu krizi ou hamosu perturbasaun ordem publiku.

“Ita la bele proebi partidu politiku atu harii sira nia media rasik,” hateten Carmelita Caetano Moniz.

Liu husi seminariu ne’e, Secretariu Estadu Komuniksaun Sosial (SEKOMS), Nelio Isaac Sarmento, hato’o uluk nia preokupasaun nebe nia konsidera sai dezafiu ba media sira ohin loron mak poder politiku sira hahuu domina ona parte hotu-hotu, inklui mos iha area media komunikasaun social, tanba ne’e, Sekretariu Estadu Nelio Isaac Sarmento, husu ba orgaun reguladores das komunikasaun social hanesan Conselho Imprensa (CI) presiza asegura servisu sira media komunikasaun social nian ho baze legal sira.

Nelio Isaac Sarmento aprofunda katak, papol nebe harii media la bele iha poder politiku hodi domina servisu orgaun komunikasaun social nian, tanba ne’e, media sira tenki hadia sira nia produtu jornalistiku hodi garante kualidade informasaun, objetividade no independenti.

Secretariu Estadu Nelio Isaac enkoraja jornalista Timor oan hotu atu la bele tauk hakrek notisias hodi fo informasaun nebe los atu publiku bele hetan lia los.

Ba orgaun regulador komunikasoens nian, Nelio Isaac husu atu regula parpol nebe harii media, liu-liu fo nia frekuensia sira la bele dominante. Tanba ne’e, Autoridade Nacional das Comunicasões (ANC)  ho CI presiza asegura servisu media komunikasaun social sira nian ho baze legal.

Prezidenti ANC, Antonio Brigido Coreia, nebe sai mos orador iha seminariu ne’e, klariifk katak, seidauk iha lei ida nebe fo kompetensia ba ANC atu limiti no la bele fo lisensa spectrum (linha) ba parpol nebe harii sira nia radio ho televizaun.

“Ami halao knar no kompetensia tuir lei nebe aprova iha PN no Conselho Ministrus, no to’o agora, seidauk iha lei nebe bandu parpol sira la bele hetan lisesan spectrum atu harii sira nia radio ho televizaun,” esklarese Antonio Brigido Coreia.mia

Jornal Nacional Diário

L-7 HO JORGE ALVES APOIA LUGU

$
0
0
Veteranos, Cornelio Gama ‘L7’ ho Jorge Alves deklara fo apoia ba kandidatu Prezidenti Republika (PR) independente, José Luis Guterres ‘Lugu’.

“Hau mai husi frente klandestina no frente armada fo apoiu masimu ba kandidatura independente Jose Luis Guterres ‘Lugu’, atu eleva identidade hotu-hotu hodi asegura estabilidade rai ida ne’e nian,”  hateten Jorga Alves, ba jornalista sira iha Sede kampanha nasional kandidatu PR Jose Luis Guterres “Lugu” iha Vila Verde, Dili, Kuarta (1/3/2017).

Lugu peromete katak, wainhira nia hetan fiar husi povu ida ne’e hodi ba tuur iha Palacio Aitarak Laran, nia sei harii Gabineti Veteranus nian iha Palacio Presidensial hodi bele akomoda interese no valores veteranus hotu nian.


“Pesoalmente hau hanesan mos ema rezistensia ba iha prosesu independensia, hau la lori organizasaun, maibe hanesan pesoal hakarak fo apoiu ho konsiensia ho moral ne’ebe mak iha,” afirma Jorge Alves.

Eis Komandante FALINTIL,  L7 mos fo apoiu masimu ba kandidatura Lugu, tanba kandidatu ne’e uluk hanesan membru Comite Central Fretilin (CCF).

Lugu orgulhu tebes ho prejensa veteranus sira nian ne’ebe mak ho sira nia apoiu ba ninia kandidatura. “Ami simu ema lubuk ida mai husi partidu seluk no mos veteranus mai husi frente klandestina, ami ho laran ksolok simu sira, no ami realsa bei-beik katak kandidatura ne’e independente, tanba atu sai prezidente ne’e ba ema hotu, ukun ba ema hotu,” hateten kandidatu Lugu.

Kampanha kandidatu Lugu nian sei prezide husi veteranu Jorge Alves ne’ebe indikadu ona nudar koordenador ba kampanha nian.

“Ita nia komandante L7 fo hanoin barak saida los maka atu halo no atu halo ba oin, ne’ebe laran ksolok teb-tebes ba veteranus sira ne’ebe mak koalia ho hau, sira barak publiku mak ladun hatene, maibe sira nia maluk hanesan ema rezistensia nian hatene malu,” hateten Lugu.mia

Jornal Nacional Diário

PAPÉL PARLAMENTO NASIONAL HODI PROMOVE LIBERDADE DE IMPRENSA NO LIBERDADE EXPRESAUN

$
0
0
Mundo tomak rekoñese katak media importante ba boa-governasaun no demokrasia. Demokrasia atu funsiona ho diak presiza sidadaun no sosiedade bem informadu.

Media nia knar mak atu informa sidadaun no sosiedade tomak, hodi sidadaun bele hetan participasaun sívica ne’ebe ativu no ho kualidade, nune’e bele kontribui ba boa-governasaunu no demokrasia.

Hodi media bele hala’o ninia knar atu informa sidadaun no sosiedade, nasaun ida presiza assegura metin prinsípio de liberdade de imprensa no liberdade expresaun. Grau de liberdade no protesaun ne’ebe media hetan ne’e determinante tebes ba nia performance hodi responde ba nia papel iha contexto boa-governasaun no demokrasia. Ba ida-ne’e, PARLAMENTO IHA PAPÉL IMPORTANTE LIU IHA AREA IDA-NE’E, LIU HUSI KRIASAUN DE AMBIENTE POLÍTIKU NO LEGAL NE’EBE DIAK, HODI PUBLIKU BELE HETAN INFORMASAUN HOTU NE’EBE PRESIZA HODI FOTI DESIZAUN NO ESKOLHA NE’EBE FUNDAMENTADU.


Knar Parlamentu ita bele fahe ba parte rua: REGULAR/ LEGISLAR no MONITORAR.

LEGISLAR ka REGULAR

Tamba sa tenki lejisla?

Lejisla hodi assegura kumprimentu prinsípius internacionais no konstitusionais konaba liberdade de imprensa no liberdade de expresaun, ne’ebe konsagradu liu-liu iha:

Artigo 19 da Declaração Universal dos Direitos do Homem;

Artigo 19 da Pacto Internacional dos Direitos Civis e Políticos;

Constituição da República

Lejisla atu assegura mos independénsia no funsionamentu efikáz autoridade reguladora ba komunikasaun sosial:

Wainhira Parlamentu lejisla ba matéria ida-ne’e, liu-liu husi lei da comunikasaun sosial, Parlamentu Nasional buka atu aseguara katak lei ne’e bele lori mai kuadru legal ida ne’ebe adekuadu no eficaz hodi implementa iha prática liberdade de de expresaun, liberdade de imprensa no direito ba informasaun. Ne’e inklui buat barak, nomeadamente prinsípius ka regras tuir mai ne’e, ne’ebe ami iha Parlamentu Nasional buka atu hatama iha lei ne’e:

- Direitu atu hatene / direitu ba informasaun husi públiku:

Ne’ebe buka assegura liu husi dever media sira atu fó informasaun ho kualidade no objetiva. Ba ida ne’e ita buka atu impõe iha lei padraun minimu de qualidade jornalístika no padraun mínimo de qualidade no kadeia ka hierarkia de responsabilizasaun redasionál ba órgaun media sira.

Perspetiva lei ne’e katak liberdade de imprensa la bele sai hanesan liberdade jornalistas, editores no média-nain de’it, maibe tenki inklui mos públiku nia direitu

- Equilibriu entre direito ba informasaun no direito ba privacidade

Tenki iha ekilíbriu entre públiku nia direitu ba infrmasaun no indivíduo nia direito ba privasidade, mesmu que ema famosu nia vida privadu tenki sakrifika tamba vizibilidade husi nia knar públiku. Atu determina ekilíbriu ne’e entre direitu lejítimu públiku nia atu hetan informasaun no simples kuriosidade públiku nia, ne’e responsabilidade média uluk kedas, maibe no fim, se karik presiza, n’ee judisiáriu ida independente nia responsabilidade

- Liberdade de expresaun:

Ne’ebe assegura liu husi evita atu impõe restrisaun, a-naun-ser restrisaun sira ne’ebe rekoñesidu no admitidu iha lei internacional, liu-liu artigo 19 Deklarasaun Universal Direitos do Homem

Asegura mos liu husi rekoñese media nia direitu atu kritika, expresa nia opiniaun no fo sai notísia, sein reseiu ba perseguisaun nem kastigu.

Tambá ne’e mak Parlamentu Nasional la kriminaliza difamasaun, hodi labele lori jornalista no redasaun media sira atu auto-sensura, tamba tauk consequensia kriminál. Maibé ida-ne’e la hamenos ezijénsia de responsabalidade jornalista no órgaun média sira hodi kaer metin prinsípio objetividade no verdade

- Pluralismo:

Asegura pluralismo de imprensa, katak média ne’e, média ida ne’ebe variada ka diversificada, hodi garanti asesu ba ator social no politiku sira hotu, no mos garanti espasu ka asesu ba diferentes pontus-de-vista no opiniaun

- Regulasaun:

Étika no disciplina no aspetu sira seluk konaba regulasaun exersísio jornalismo entrega ba orgaun independente hodi evita interferénsia poder polítiku nian liu husi Konselho de Imprensa.

- Lisensiamentu:

Lisensiamenti no rejisto órgaun média sira la bele sai fali meios hodi Governu ka Estadu atu influensia ka sensura média. Maibé idane´e mos atu assegura controle Estado liu husi Órgaun independente ida nebe´e ita hanaran Konselho de Imprensa atu hare konaba kumprimento de rekizitus hotu iha kriasaun no funsionamentu imprensa tuir lei, hodi garante kualidade informasaun no kualidade media nian.

- Propriedade meios de comunikasaun social:

Média nais sira tenki rekoñese katak sira nia dever ka kometimentu atu informa ho kualidade tenki pelumenus hanesan sira nia nesesidade manan osan/lukru husi investimentu

Invetimentu internasionál iha area media nian bele diak, maibe la bele sai perigu ba pluralismo de conteúdu, liu-liu ba konteudu lokál.

Tenki iha transparénsia konaba órgaun media sira, hodi fo sai informasaun ba públiku konaba nain sira no liña editorial

Medidas sira-ne’e no medidas sila seluk iha lei Komunikasaun social funsiona ka lae? Eficaz ka lae? Ita nia lei sei foun hela, ita seidauk iha elementus suficiente hodi identifica problemas de implementasuan iha terreno hodi komesa hanoin konaba medidas atu hadia lei ne’e.

Hodi buka komprende efikásia lei ne’e Parlamentu tenki halo akompanhamentu lei nia implementasaun, inklui diploma regulamentar sira, funsionamentu Consellu Imprensa, etc.

Halonusa mak Parlamentu bele halao knar ida-ne’e? Maneira efikáz liu, tuir ami nia haré, liu husi kolaborasaun no diálogu ho Governu no associasaun jornalista no media sira no representante públiku consumidor. Ne´e to´o agora seidauk akontese.

MONITORAR (através da sua Comissão especializada)

Monitorizasaun ida-ne’e nia finalidade mak saída? Monitoriza tamba-sa?

Monitoriza hodi haré katak:

- Princípios no regras tuir Lei Komunikasaun Social kumpri hela ka lae?

- Obstakulus saída mak iha?

- Medidas koretivas saída mak presiza?

- Lei ne’ebe vigora hela konsegue cumpre nia funsaun hodi assegura liberdade de imprensa, hodi halo com que média bele kumpri nia knar de promosaun da boa-governasaun e transparênsia? Ou será ke falta buat ruma

Parlamento iha mos knar importante particular konaba média públiku sira.

Iha área ida-ne’e importante liu atu garante katak órgaun komunikasaun social públikujornalistka no editorialmente independente, la sofre influénsia nem interferénsia polítika. Né’e ita konsegue liu husi:

- Nomeasaun dirijente no konsellu administrasaun média públiku sira tenke baseia ba kritérius transparentes, baseia ba méritu, profesionalismu e experiénsia indikutível, integridade no independénsia.

- Dirijente sira-ne’e tenke hetan seguransa jurídika konaba nia mandatu, katak labele hapara sira de repenti tamba de’it vontade polítika ukun-na’in sira;

Halonusa mak Parlamentu bele halo knar monitorizasaun?

Liu husi akompañamentu, apoio no enkorajamentu atividade organizasaun sira ne’ebe dedika an ba monitorizasaun liberdade de imprensa no expresaun. Né inklui Consellu de Imprensa no Assosiasaun jornalista sira no asosiasaun média nain sira. Parlamento tenke kria kanal de diálogu regular ho organizasaun sira-ne’e, hodi simu sira-nia pontu de vista no opiniaun konaba problemas no solusaun.

Ne´e mak hau nia lia fuan badak kona ba tema PAPEL PARLAMENTO NASIONAL HODI PROMOVE LIBERDADE DE IMPRENSA NO LIBERDADE DE EXPRESAUN.

Hau hein katak, ita hotu bele kontinua hafahe informasaun kona ba liberdade de imprensa liberdade de expresaun atu habelar no haforsa demokrasia ba bebeik iha ita nia rai.

OBRIGADA BARAK

A Presidente da Comissão A do Parlamento Nacional:

Deputada Carmelita Caetano Moniz

Rezultadu Eleisaun Prezidensial Uza Sistema Tabulasaun

$
0
0
DILI - Rezultadu eleisaun Prezidensial no Parlamentar, Sekretariadu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE) uza sistema tabulasaun hodi garante rezultadu justu.

Tuir Prezidente Komisaun Nasional Eleisaun (CNE), Alcino Baris, wainhira halao vizita ba edifisiu STAE, Caicoli-Dili, (02/03/2017), hodi observa direita sistema tabulasaun nee.

Sistema tabulasaun nee mak sei akontese iha 2017, ba eleisaun prezidensial no sei projeta mos ba eleisaun parlamentar,” dehan Prezidente Komisaun Nasional Eleisaun (CNE), Alcino ba jornalista hafoin remata enkontru ho Diretor Jeral STAE iha edifisiu STAE, Caicoli-Dili, Kinta (02/03/2017).


Prezidente CNE, haktuir, Komisaun Nasional Eleisaun (CNE) nia prezensa iha STAE atu husu STAE hatudu sistema tabulasaun neebe mak STAE uza ba iha rezultadu eleisaun prezidensial no parlamentar.

Nunee mos, Diretor Jeral STAE, Acilino Manuel Branco esplika, STAE hanesan orgaun teknika tanba nee, atu garante rezultadu eleisaun ho diak, STAE kria hela sistema tabulasaun.

Entertantu, Reprezentante Programa Oficer AJAR, Inocencio Xavier esplika, sistema tabulasaun neebe mak STAE kria nee importante tebes atu bele garante transparansia rezultadu eleisaun nee ho diak. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

CNE Apela Kanpres Labele Uza Linguajen “Hatun Malu”

$
0
0

DILI - Komisaun Nasional Eleisaun (CNE) husu ba Kandidatura Prezidente (Kanpres) nain 8 hanesan Antonio Maher Lopes, Francisco Guterres Lu-Olo, Amorim Vieirra, Jose Neves Samalarua, Jose Luis Guterres Lugu, Maria Angela Freitas, Luis Tilman, no Antonio da Conceição Kalohan labele hatun malu.

Tuir Prezidente Komisaun Nasional Eleisaun (CNE), Alcino Baris hatete katak, kandidatura nain 8 iha direitu tomak atu koalia maibe, tenke uza linguajen neebe diak.

Hau nia apelu mak nee, durante kampania kandidatura sira tenke sukat, liu-liu linguajen labele hatun malu,” dehan Prezidente CNE, Alcino ba jornalista hafoin remata enkontru ho Diretor Jeral STAE iha edifisiu STAE, Caicoli-Dili, Kinta (02/03/2017).

Prezidente CNE, Alcino haktuir, objetivu kandidatura 8 atu labele uza linguajen hatun malu tanba laiha valor ba povu, importante mak koalia vizaun no misaun. Alcino sublina, CNE aprova ona kalendariu kampania no ohin (Orsehik-red) kandidatura sira komesa halo ona kampania tuir idak-idak nia kalendariu neebe mak iha.

Iha fatin ketak, Observador Politika-UNTL, Victor Soares dehan, kampania eleitoral nee importante tebes ba kandidatura sira atu bele hatoo programa, vizaun no misaun ba povu. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Prezidenti PN Luova Maturidade Povu Iha Pra-Kampaña

$
0
0
DILI (ANTIL)—Prezidenti Parlamentu Nasionál (PN), Aderito Hugo da Costa louva maturidade polítika povu Timor-Leste nian iha ikus-ikus ne’e tanba realidade hatudu katak hela loron ida tama ba kampaña maibé tensaun polítika enjeral hakmatek, la hanesan elisaun sira iha tinan hirak liu ba.

“Se ita kompara ho elisaun tinan 2007 no 2012, situasaun agora ne’e saudavel los maske ita besik ona ba faze kampaña, ida ne’e di’ak teb-tebes,” Aderito Hugo da Costa informa ba ANTIL nia sala konfrensia Parlamentu Nasionál, foin lalais ne’e.

Nia observa katak, situasaun kalma iha pra-kampana hatudu katak, povu timor hahú iha maturidade polítika, nune’e mós polítiku nain sira ho instituisaun Demokratiko sira.

“Esperensia pasadu nian lori ita komesa tama ona iha nivel ida maduru teb-tebes ona intermos de polítiku tanba ne’e ha’u apresia situasaun ohin loron nian, ita hein katak kandidatu sira ne’ebé atu kompete kontinua preserva situasaun ida ne’e, iha faze kampaña to’o rejultadu final entre kandidatu sira se mak eleito ba Prezidenti da Repúblika,” Aderito Hugo fó hanoin.

Entertantu entre kandidatu nain ualu ne’ebé mak atu kompete tuir orariu ne’ebé determina iha aban (03/03/2017).

Kandidatu no 2 Francisco Guterres Luolo, aktual Prezidenti Partidu FRETILIN sei halo kampaña iha Municipiu Ermera, oras 13:00 otl.

Kandidatu numeru 1, Antonio maher Lopes sei hahu nia kampaña iha Ainaro, (2) Francico Guterres “Lu-Olo” iha Gleno, Ermera, (3) Amorin Viera iha Baucau, (4) Jose Neves iha Same, Manufahi no AInaro, (5) Jose Luis Guterres iha Dili, (6) Maria Angela Freitas iha Dili, (7) Luis Alves Tilman iha Lautem  ho Laga, Baucau, ikus (8) Antonio da Conceicao “Kalohan” iha Lautem. (Jornalista: Manuel Pinto / Editor: Gantry Meilana)

Foto: Aderito Hugo da Costa, Prezidenti Parlamentu Nasional

Susesu Eleisaun Responsabilidade Mútua Iha Governu

$
0
0
DILI (ANTIL)—Prezidenti Parlamentu Nasionál, Aderito Hugo da Costa afirma katak eleisaun Prezidensial no parlamentar ne’ebé mak akontese iha tinan ida ne’e nia susesu determina hosi responsabilidade Governu nian.

“Susesu elisaun ida ne’e nia responsabilidade importante liu mak governu, STAE ho CNE halo de’it implementasaun ho supervizaun,” Aderito Hugo da Costa informa ba ANTIL iha sala konfrensia Parlamentu Nasionál (PN) foin lalais ne’e.

Nu’udar Prezidenti PN nia hein katak orgaun sira ne’ebé mak tutela ba elisaun bele funsiona ho efisiensia no efektivu atu nune’e elisaun ne’ebé agora akontese bele finaliza ho rejultadu ida ne’ebé di’ak ba ema hotu nia hakarak hanesan rejultadu ne’ebé kredibel basa iha elisaun ne’e tau matan mós hosi observador internasionál sira.

Nune’e tuir Aderito Hugo bainhira rejultadu elisaun kredibel sei hamorin mós timor nia kapasidade intermo de organiza elisaun iha mundu internasionál.

Ho ida ne’e mak Aderito husu ba STAE, CNE, Polísia Nasionál Timor-Leste ho Tribunál atu asegura elisaun liuhosi meus familiar ho lei ne;ebé mak iha atu nune’e iha akontesimentu ruma ne’ebé ita la espera bele halo atuasaun bazeia ba regras mediatamente.

Hodi nune’e iha elisaun ne’ebé mak sei mai la bele akontese tan informasaun balun ne’ebé antes ne’e serkula ona katak rezultadu eleisaun la kredivel tanba makina STAE nia halo jogu.

“Informasaun ne’e ladun di’ak, la fó valor ba servisu STAE nian, ita de’it la valoriza ona ema seluk oinsa,” Aderito Hugu hakotu lia. (Jornalista: Manuel Pinto / Editor: Gantry Meilana)

Kandidata Ângela Freitas Tau Prioridade 4 iha Nia Programa

$
0
0
DÍLI, (ANTIL) — Kandidatu Prezidente Repúblika ba périodu 2017-2022, Ângela Freitas informa katak bainhira eleitu sai prezidente, sei tau prioridade iha setór haat (4) hanesan ekonomia (agrikultura, peska no pekuaria), edukasaun no saúde (sosiál) inklui infrastrutura tanba setór sira ne’e importante.

“Iha kampaña, ha’u foka liu ba setór agrikultura tanba iha setór ne’e importante tebes ba povu enjerál,” hateten kandidata Ângela Freitas hodi responde pergunta ANTIL kona-ba nia planu prioridade ba kampaña prezidensiál, iha nia rezidénzia Bairo Formosa, Díli, Kinta (02/02/2017) semana ne’e.

Kandidata ho númeru neen ne’e esplika katak ita ko’alia kona-ba agrikultura, ita refere ba pekuária nomós peska. Setór ne’e, ligasaun entre ida ba ida, importante tebes oinsa mak ita bele kapasita ita-nia joven sira, ita-nia feto maluk sira atu bele partisipa ho másimu ba setór ba refere tanba setór ne’e mak hatama rendimentu ba família alende rendimentu ba nasaun.

Tuir mai setór edukasaun tanba setór ne’e sei hasoru problema ne’ebé komplikadu liliu haree ba kualidade. “Ita haree katak ohin loron, ita hasoru problema ne’ebé komplikadu tebes. Parte edukasaun barak, ita haree univesridade sira, eskola sira ne’ebé la iha kualidade tanba ne’e duni ita presiza hadi’a, atu nune’e fasilita ita-nia oan sira, atu bele kapasita ita-nia oan sira atu nune’e bele hetan prosesu ensinu ne’ebé iha kualidade,” nia akresenta.

Kandidata Ângela Freitas hatutan, alende setór rua ne’e, setór seluk ne’ebé sai mós nia prioridade mak setór saúde, tanba tuir nia, ohin loron, ajénsia internasionál sira deteta katak rai Timor, 82% mak mal nutrisaun.

“Ne’e duni, setór ida ne’e, presiza fó atensaun maka’as atu ita hotu, povu tomak hotu hetan kondisaun ne’ebé saudável atu prepara sira-nia oan sira atu nune’e bele eduka sira-nia oan sira atu bele asesu ba edukasaun,” realsa kandidata ne’e.

“Tanba ne’e duni, ha’u hanoin alimentasaun importante tebes ba povu tomak enjerál. Ne’e duni, hanesan inan ida, ha’u mós atu servi, la’ós atu ukun maibé atu serbi oan sira ne’ebé mak durante ne’e la iha atensaun husi estadu,” nia hatutan.

Kandidata nu’udar feto únika entre kandidatu na’in ualu ne’e mós hateten, estadu rasik mós laduun kria kondisaun ne’ebé hetan partisipasaun másima joven sira iha prosesu dezenvolvimentu liliu ita-nia feto maluk sira ne’ebé hetan diskrimasaun iha Timor-Leste.

“Ha’u hanoin ida ne’e, tenke rona. Partisipasaun feto importante tebes atu bele enkaixa feto sira iha nível, husi leten to’o iha karaik atu nune’e sira rasik bele espresa sira-nia talentu, sira-nia matenek atu bele dezenvolve nasaun ida ne’e ba oin,” nia haklaken.

Husu kona-ba oinsa nia esperansa ba eleisaun prezidensiál ne’e, kandidata Ângela Freitas hateten katak ida ne’e diretu ida, direitu jéneru. “Ita tenke promove duni, igualidade jéneru. Igualidade jéneru oinsa mak ita ko’alia, enkuantu ita la partisipa másimu ita-nia feto maluk sira iha palku polítika. Ita ko’alia kona-ba palku polítika la’ós de’it ita ema sira ne’ebé envolve iha partidu polítiku maibé ita-nia moris lorloron ida ne’e mak polítika,” nia esplika.

Kandidata ho númeru neen ne’e reforsa, polítika, sistema ladi’ak, aumenta ita-nia moris la di’ak. “Tanba ida ne’e duni, ha’u hanesan inan ida, hamriik hanesan inan ida ne’ebé mak haree nesesidade oan sira ne’ebé durante ne’e la konsege estadu ne’e fó atensaun i bainhira ha’u hanesan inan ida atu fó protesaun, seguransa ida atu nune’e ita labele hetan fali oan sira diskriminadu iha país ida ne’e nia laran,” konklui kandidata ne’e.

Vizaun kandidata prezidente, Ângela Freitas mak serbisu hamutuk kaer-metin soberania, reunifika unidade nasionál, moris ho dignidade no prospriedade. Nia misaun mak hametin soberania no identidade nasaun ne’ebé forte, realiza no hametin ekonomia nasionál, realiza estadu ne’ebé forte no efetivu nomós hadi’a ekonomia povu nian.

Ajenda kampaña ba kandidata prezidente repúblika périodu 2017-2022, Ângela Freitas, sei hahú iha kapitál Díli no sei termina iha Oecuse no fila mai Díli hodi termina loloos nia kampaña. Tipu kampaña ba kandidata ne’e mak komisiu, fahe brosur nomós fahe estiker.

Kandidata prezidente repúblika périodu 2017-2022, Maria Ângela Freitas da Silva moris iha Baucau (Bahu), 10 Novembru 1969 husi aifuan domin Paulo Freitas da Silva, husi Viqueue no Zizina Maria Tchon husi Baucau, Tirilolo.

Kandidata ne’e nia abilitasaun literária, pré-primária iha Ossu-Viqueque (1974-1975), primária iha eskola primária VII, Balide-Díli (1976-1982), pre-sekundária iha Liceu, Díli (1982-1985) no sekundária iha Sekola Menengah Atas (SMA) I, Díli (1985-1988).

Tuir mai, ensinu superiór, kandidata ne’e kontinua nia estudu iha Universidade Atma Jaya, Jakarta hodi foti Fakuldade Medisina (1988-1991) ho tan Universidade Gadja Mada (UGM), Jogjakarta foti Fakuldade Petróleo.

Seluk, kandidata Ângela Freitas hasai mós nia grau akadémiku iha Austrália liliu iha Griffith University hodi foti Political Science no hetan diploma (1992-1995), tuir mai, gradua mós iha Medical Practitioner iha universidade ne’ebé hanesan iha 1992-1997 nomós gradua iha Fakuldade Direitu, iha universidade ne’ebé hanesan mós (1993-1996).

Atualmente, alende kandidata aan ba prezidente repúblika ba périodu 2017-2022, kandidata Ângela Freitas mós asume hela kargu nu’udar Prezidente Partidu Trabalhista. Antes asume kargu ne’e, iha 2000-2005, nia asume uluk kargu nu’udar vise-prezidente ba Partidu Trabalhistane’e rasik.

Bainhira asume kargu rua ne’e, kandidata Ângela Freitas mós partisipa iha eventu nasionál nomós internasionál oioin hanesan  partisipa iha estabelesimentu partidu polítika hodi fasilita fundasaun ne’ebé forte ba futuru, dezenvolvimentu no prosperidade nasaun foun Timor-Leste.

Haree ba esperiénsia no kualidade pesoál kandidatu prezidente feto únika ne’e, iha 2000-2001, nu’udar membru parlamentu (Konsellu Nasionál) iha governu tranzisaun hodi elabora esbosu lejislasaun governu ne’ebé focus liu ba proteje viabilidade ekonómika iha futuru no seguransa sosiál nasaun nian.

Iha 1998, nu’udar Chief Liason Officer iha Instutu Direitu Umanu nomós iha 1997-1998, nu’udar Medical Officer iha Mater Misericordi Hospital and Royal Brisbane Hospital. Seluk tan mak iha 1990-1995, nu’udar Medical Officer/Interpreter Darwin, NT,  iha Australian Navy Australian Natural Conservation Agents.

Nune’e mós, iha 1993-1994, nu’udar Konselleiru ba kombate droga no alkool iha Misaun Katólika. Iha 1990, nu’udar jestora ida iha Yayasan Timber nomós iha 1980, kandidata ne’e hanesan Sekretaria ba Direitu Umanu no Amnestia Internasionál Haji Prince and Merry Robinson, Austrália.

Kandidatura ho númeru neen ne’e, iha koñesimentu no kapasidade hodi halo komunikasaun iha lian Inglés, Portugés, Bahasa Indonézia, Tetun nomós España. Karakter kandidata Ângela Freitas ne’e nu’udar, ema ne’ebé determinada, dedikada, enerjétiku no entuziastiku.

Nune’e mós, ekselente iha komunikasaun, iha abilidade hakerek no konversa, iha abilidade hakerek relatóriu no dokumentu seluk ne’ebé ligadu ho paperwork, iha komprensaun kona-ba polítika no terminalojia medikál nian iha dalen oioin. Inklui mós, iha abilidade no konfortavel ho povu husi kultura oioin no antesedente língua ne’ebé la hanesan mós no halo relasaun di’ak ho povu sira ne’ebé ho kondisaun difísil.

Kandidata Ângela Freitas nia lema ba kampaña prezidensiál, périodu 2017-2022 mak: “Hamutuk Salva Nasaun no Povu Antes ke Tarde”.(Jornalista: Rafy Belo / Editor: Gantry Meilana)

Foto: Kandidata Espanduk Ângela Freitas nia espanduk ba kampaña prezidensiál, périodu 2017-2022. Foto ANTIL: Rafy Belo

José “Samala Rua : Ema preokupa maibé dalaruma lafoti medida

$
0
0
DILI, (ANTIL)-Tempu to’o ona, Korajen no Prontidaun, ida ne’e mak lema husi kandidatu Prezidente Repúblika (PR) ba períodu 2017-2022, José António das Neves “Samala Rua” iha nia kompromisu ba dahuluk iha abertura kampanya ptezidensial.

“Tanba saída mak nia preokupa mas nia la bá. Tanba nia laiha korajen no nia la prontu”, José subliña.

Entaun, presiza motiva atu preokupa maibé iha korajen atu hakat no prontu atu hasoru situasaun saída de’it. Liafuan rua iha sentidu prátika, “ita tenke hatudu kuandu haree ladi’ak, tenke hatudu, halo saída no halo husi ne’ebé no tenke deside ha’u prontu atu halo, ha’u brani atu halo sé nunka halo signifika laprontu, laiha korazen. Tanba liafuan rua ne’e atu provoka ”, José dehan.

Kandidatu ne’e esplika, prontidaun signifika buat lubuk ida mak halo ema prontu mak preparasaun hanesan bá eskola ho sériu aprende buat di’ak, sai lideransa kaer ukun ho di’ak no aban-bainrua prontu atu kandidata-an.

“Prontidaun ne’e desizaun ikus maibé buat lubuk la’o tiha ona mak to’o ikus fó korajen atu brani hatete prontu”, nia dehan iha Palapasu.

Korajen signifika, obstákulu saída mak hasoru ne’e sei bá frekua no ba nafatin. Tanba ne’e iha sentidu prátika, preparasaun, envolvimentu, konsisténsia (bebeik), presisténsia ka problema iha maibé buka sees no la’o nafatin larende ba problema. (Jornalista : Maria Auxiliadora/Editor: Alberto Alves)

Foto: Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) ba períodu 2017-2022, José António das Neves “Samala Rua”. Foto, Espesiál.

LUGU: Igreja no Estadu Tenki Hamutuk

$
0
0
DILI, (ANTIL) – Kandidatu Prezidenti Repúblika ba periodu 2017 to’o 2022, José Luis Guterres, Sesta, (3/3) iha Bidau Lecidere bainhira hasoru malu ho Bispu Diozese Dili, Don Virgilio do Carmo Guterres, SDB, husu atu igreja no estadu hamutuk hodi haree ba kestaun sira hanesan jogu ilegais, prostituisaun no krime organizadu sira.

”Tanba valor morál, estadu no igreja tenke hamutuk maske iha separasaun. Estadu tenki eduka beibeik povu liuhosi igreja”, Luis Guterres hatete iha ninia hasoru malu ho ulun bo’ot Diozese Dili.

Hasoru malu ne’e, kandidatu aprejenta ninia preokupasaun kona-ba limitasaun kampu servisu ba joven sira nomos kestaun sira seluk ne’ebé povu no nasaun ne’e hasoru.

Entretantu iha intervista ho ANTIL, eis Vise Primeiru Ministru ne’e konfesa, situasaun rai laran nomos rai liur mak enkoraja nia atu kandidata-án ba dala rua.

Tuir eis Ministru Negosiu Estranjeiru no Koperasaun nia observasaun, foin sa’e lubun balun seidauk iha kampu servisu no povu nia moris kontinua hasoru difikuldade sira.

Buat ne’ebé benefisia direitamente ba povu hanesan bee, uma no laiha servisu hosi joven sira kontinua sai preokupasaun, katak atuál deputadu hosi bankada Frente Mudansa ne’e.

Haree ba problema sira ne’e, ho esperensia iha nível governu nomos diplomata. Atuál prezidenti partidu Frente Mudansa ne’e dehan, eleisaun hanesan tempu oportunu atu husu povu ninia disponibilidade hili nia oinsá bele fó kontribuisaun ba nasaun  no povu ninia moris di’ak.

Seluk mak rai ida ne’e ninia direitu internasionál, liliu tasi Timor, karik eleitu hanesan xefi estadu, kandidatu ne’ebé moris iha Luka, munisípiu Viqueque ne’e dehan, sei fó laran tomak atu apoiu prosesu negosiasaun ne’ebé lidera hosi Kay Rala Xanana Gusmão.

Mesmu situasaun internasionalmente difísil maibé Timor-Leste hatene ninia pozisaun atu la’o oinsá, katak tan eis membru Comite Centrál da Fretilin.

Atu atrai povu nia votu, ninia ekipa sei halo kampaña hosi uma ba uma (door to door) hodi esplika programa polítika nomos halo dialogu ho populasaun.

Atividade loron dahuluk hosi kandidatu ne’e mak halo misa iha semináriu maior Balide Dili hodi agradese ba hanorin nain sira hanesan eis seminarista, hasoru malu ho Bispu Diozese Dili, halo dialogu ho komunidade Metinaru no planu sei halo mos dialogu ho komunidade iha área Bekora. (jornalista: Rita Almeida/Editor: Alberto Alves)

Foto: Kandidatu Prezidenti Repúblika ba periodu 2017 to’o 2022, José Luis Guterres, Sesta, (3/3) iha Bidau Lecidere esplika ninia vizaun ba Bispu Diozese Dili, Don Virgilio do Carmo Guterres, SDB. Foto ANTL/Rita Almeida

António Kalohan Konsidera Sai Prezidenti Repúblika La´ós Oportunidade

$
0
0
LOSPALOS (ANTIL)—Kandidatu Prezidenti Repúblika periodu 2017-2022, António da Conceição “Kalohan” konsidera katak prezidenti repúblika la´ós hanesan oportunidade ida ba nia maibé hakarak hola responsabilidade nasaun nian hodi halo reprezentasaun ba ema hotu-hotu iha Timor.

“Ha´u hakarak sai reprezentasaun polítika ba jerasaun foun sira no ba partidu polítiku sira hotu,” Kalohan hato´o asuntu ne´e iha nia abertura kampaña kandidau prezidenti repúblika periodu 2017-2022 iha Kampu Futeból Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautém, Sesta (3/3).

Nia informa, nia mai la´ós atu haketak timoroan maibé atu halibur timoroan sira, hametin unidade nasionál, haboot no hametin soberania nasionál nomós atu hatutan fundadór nasaun sira nia mehi.

“Ha´u hakarak atu fó garantia ida ne´e ba Aman nasaun sira hanesan Maun Xanana, Maun Marí no Maun Ramos Horta katak ita jerasaun foun maske ita nia otas sei nurak no laiha esperiénsia ne´ebé maka boot liu hanesan Maun sira, maibé responsabilidade nu´udar timoroan kontinua defende soberania Timor-Leste,” nia esplika.

“Ita ukun án tiha ona maibé seidauk kompletu tanba sei iha problema ne´ebé ita hasoru hela maka fronteira marítima. Ida ne´e la´ós problema partidu ida nian no la´ós Aman sira nian de´it maibé problema ida ne´e ita hotu-hotu ninian. Tanba ne´e maka ha´u hamriik hanesan kandidatu atu garantia ida ne´e ba sira (Aman fundadór nasaun), fó konfiansa ida ne´e ba sira hodi dehan katak ha´u sei hatutan saida maka Maun sira preokupa hela,” Kalohan salienta.

Nia afirma, prepara jerasaun foun la´ós buat hotu-hotu prepara tiha ona iha bandeiza laran depois entrega ba jerasaun foun sira. Tuir nia katak poder labele simu de´it hanesan prezenti. Poder ba ukun tenkiser ba konkista, tenkiser ba halo no buka rasik hodi bele hetan. Bainhira ba buka rasik atu hetan, nia tenik, maka depois kaer poder ne´e hodi senti duni katak ha´u tenkiser responsabilidade ba poder ida ne´ebé maka povu fó tiha ona ba ha´u.

Nia hateten, ninia komprimísiu prinsipál ida maka sei promove diálogu nasionál entre instituisaun órgaun soberania no promove unidade nasionál entre timoroan sira. “Ha´u nia vizaun maka Timor ne´e ba timoroan hotu-hotu, defende rikusoin ba timoroan sira hotu no sai advogadu ba populasaun sira ne´ebé maka laiha lian,” atuál Sekretáriu Jerál Partidu Demokrátiku ne´e esklarese.

Kampaña ba loron da-uluk ne´e hahú iha tuku 13:00-15:00. Partisipa iha kampaña ne´e maka hanesan Prezidenti Partidu Demokrátiku (PD), Mariano Assanami Sabibo ho nia estrutura, Sekretáriu Jerál Partidu KHUNTO ho nia estrutura no militante sira, reprezentante partidu PDN, PUDD, PLP, Frenti-Mudança nomós apoiante Kalohan rihun ida resin. Kampaña daruak nia sei hala´o iha Baucau, Sábadu aban. (Jornalista: Xisto Freitas/Alberto Alves)

Foto: Kandidatu Prezidenti Repúblika, António Kalohan halo orasaun (orasi) iha nia abertura kampaña iha Lospalos. Foto ANTIL/Xisto Freitas

Xanana Gusmao “Garante” Kargu Prezidenti Republika ba Lu-Olo

$
0
0
GLENO (ANTIL) – Prezidenti Partidu Congresso Nasional Rekontrusaun Timorense (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmao iha kampanye abertura kandidatura prezidenti republika, Francisco “Lu-Olo” Guterres “garantia” ona kargu prezidenti republika ba kandidatura numeru rua ne’e hodi tuur iha Palasiu Aitarak Laran nu’udar Prezidenti Republika periodu 2017-2022.

Hamutuk ho Partidu CNRT, Xanana Gusmao deklara Lu-Olo sei manan iha primeira ronde.

“Lu-Olo sei manan primeira ronde, laiha tan segunda ronde,” hakilar Xanana Gusmao wainhira hato’o nia intervensaun iha kampana kandidatura hosi Partidu FRETILIN ne’e, Sexta (03/03/2017), iha Gleno, Autoridade Munisipal Ermera.

Tamba ne’e laos deit CNRT ho FRETILIN, husu mos ba militante CASDT, UNDERTIM, PEP no povu tomak atu vota Lu-Olo iha loron eleisaun prezidensial nian ne’ebe sei realiza iha 20 marsu 2017.

Nune’e mos Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri iha nia intervensaun husu ba povu tomak hodi hili kandidatura Lu-Olo nune’e bele sai prezidenti republika ba povu tomak.

“Ita hotu sei vota ba Lu-Olo hodi lori nia ba Palasiu Aitarak Laran nudar prezidenti republika,” hakilar Mari Alkatiri.

Nia esplika katak, kandidatura Lu-Olo hili Ermera, tuir Mari Alkatiri nia pensamentu atu hatudu deit sinal Timor ema ida deit, laiha loro-monu laiha loro-sa’e.

Saudozu Nino Conis Santana maski mai hosi rai Tutuala (Lautem), maibe iha luta ba libertasaun rai ne’e nian, nia mate iha Ermera tamba deit defende prinsipiu luta ba ukun rasik an.

Ho istoria hirak ne’e, Marii Alkatiri dehan Lu-Olo ohin hahu loke prosesu foun ida no istoria foun ida atu hatudu ba Timoroan tomak katak demokrasia laos atu fahe ema, maibe demokrasia atu fo ba Timoroan tomak iha liberdade atu hanoin no liberdade atu halibur.

“Agora ita tenki hamutuk para lori rai ne’e ba oin. Lu-Olo sai simbolu ba ida ne’e,” Mari Alkatiri haklaken lia unidade nasional.

Hodi konvida Timoroan tomak, espesial povu Ermera atu hamutuk dala ida tan iha tempu ida ne’e hodi lori Lu-Olo ba Palasiu Aitarak Laran nu’udar prezidenti republika ba periodu 2017-2022 tamba Lu-Olo sei loke prosesu foun ida no istoria foun ba futuru Timor-Leste iha ambitu unidade nasional.

Iha nia intervensaun ne’e mos, sekretariu jeral Partidu FRETILIN ne’e mos hato’o lia fuan deskulpa, “Atu hahu’u hau lori FRETILIN nia naran husu kedan deskulpa tamb abuat ruma lao ladun diak iha organizasaun ida ne’e”.

Alende ida ne’e, lori partidu FRETILIN nia naran, CNRT, UNDERTIM, CASDT nia naran Alkatiri fo obrigado ba partisipante kampana tomak ne’ebe fo ona nia tempu atu halibur malu iha kampana dahuluk kandidatura Lu-Olo nian. (Jornalista: Manuel Pinto / Editor: Gantry Meilana)

ONG husu ba ONU atu investiga abuzu hosi ezérsitu Birmánia nian hasoru minoria rohingya

$
0
0
Organizasaun hamutuk 13, inklui Amnistia Internasional, insisti iha loron-sesta ne'e Konsellu Direitu Ema sira nian hosi ONU hodi harii komisaun ida hodi investiga abuzu sira ne'ebé halo hosi ezérsitu Birmánia nian hasoru minoria musulmanu rohingya iha oeste nasaun nian.

Besik ema rihun resin maka mate ona no ema rihun 97 resin sai hosi sira nia uma iha norte estadu Rakhine tanba ofensivu ne'ebé ezérsitu lansa hafoin atake armadu iha loron 09 Outubru hasoru postu fronteira tolu ne'ebé duun hasoru membru sira hosi minoria musulmanu.

Pelumenus ema rohingya 73.000 halai ona ba Bangladexe tanba operasaun sira ne'ebé militar sira halo ona abuzu oioin hasoru populasaun sivil, inklui oho no violasaun sira, haktuir hosi organizasaun oioin ne'ebé la'ós governu nian.

"Estabelesimentu hosi komisaun ida ho mandatu hosi ONU ka hosi mekanizmu ida hanesan hanesan rekizitu mínimu hodi garanti katak halo duni justisa", afirma hosi organizasaun hamutuk 13 iha karta ida ne'ebé haruka ba reprezentante sira hosi Konsellu, ne'ebé iha sede iha Jenebra.

"Bele kontribui maka'as mós hodi evita atu mosu tan hahalok aat sira hasoru ema rohingya no minoria sira seluk ne'ebé iha situasaun risku nian", hakerek hosi karta ne'ebé asina mós hosi Amnistia Internasional no hosi Human Rights Watch (HRW).

Iha karta, organizasaun sira hatudu mós nia apoiu ba relatora espesial ONU nian ba direitu ema sira nian iha Birmánia, Yanghee Lee, ne'ebé husu ona, iha semana ne'e, "medida urjente sira" hafoin vizita ida ba akampamentu sira refujiadu sira nian iha viziñu Bangladexe.

Relatora espesial, ne'ebé sei aprezenta relatóriu ida hosi nia vizita ba Konsellu iha loron 13 Marsu, afirma ona katak magnitude violénsia nian ne'ebé família sira hasoru hanesan jeneralizadu tebes duké hanoin ida ne'ebé mosu antes.

Subdiretor hosi HRW ba Ázia, Phil Robertson, hatudu mós nia apoiu ba relatora ONU nian no fó sai ona pasividade ne'ebé to'o agora hatudu hosi komunidade internasional.

"To'o ona, hanesan tempu hodi halo asaun", nia afirma, iha komunikadu, hodi defende katak ONU no Estadu-membru sira tenki hamriik hasoru asaun brutal sira ne'ebé ezérsitu no polísia Birmánia sira halo hasoru populasaun rohingya, minoria musulmanu ne'ebé laiha nasionalidade ne'ebé ONU konsidera hanesan grupu ida ne'ebé hetan liu perseguisaun iha mundu.

Agora daudaun, ema rohingya millaun ida resin moris iha estadu Rakhine, iha oeste nasaun nian, ne'ebé hasoru diskriminasaun maka'as hahú hosi epidemia violénsia sektária nian iha tinan 2012 ne'ebé halo ona pelumenus ema na'in 162 mate no halo ona konfinadu hamutuk rihun 120 no akampamentu hamutuk 67.

Iha inísiu Fevereiru, ONU rasik iha dúvida ba kredibilidade hosi investigasaun ne'ebé halo hosi komisaun governamental birmaneza ida ba violénsia hasoru minoria ne'e, hodi fó sai katak asaun sira hosi forsa sira seguransa nian hanesan pasível hodi konsidera hanesan "limpeza étniku".

SAPO TL ho Lusa

FAO: Hamlaha ameasa nasaun 37 iha Mundu maski iha kolleita barak sereal sira nian

$
0
0
Hamlaha ameasa nasaun hamutuk 37 ne'ebé depende hosi ajuda hahán estranjeiru tanba konflitu no tanba rai-maran, maski iha kolleita barak iha nível mundial, indika hosi relatóriu ida hosi organizasaun ONU nian ba alimentasaun no ba agrikultura. 

Relatóriu foun hosi FAO (sigla iha lian inglés ba Organizasaun ONU nian ba Alimentasaun no Agrikultura), ne'ebé depende ba perspetiva sia hosi kolleita no situasaun alimentar, hatete katak nasaun hamutuk 28 hosi nasaun 37 ne'ebé depende ba exterior situa iha kontinente afrikanu, ne'ebé iha tinan liubá rai-maran relasionadu ho fenómenu El Niño kontinua estraga nafatin.

Konflitu naruk sira aumenta mós númeru hosi ema deslokadu sira ne'ebé terus hamlaha, nune'e halo aumenta númeru hosi emerjénsia sira tanba inseguransa alimentar.

Diretór-jeral adjuntu FAO nian, Kostas Stamoulis, hatete ona iha komunikadu katak mundu iha daudaun situasaun ida "ne'ebé nunka akontese", ho ameasa haat hamlaha nian [bainhira nasaun ida ka rejiaun la prodús ka laiha hahán sufisiente hodi fó hahán ba nia populasaun] iha nasaun oioin iha tempu hanesan.

Iha zona balun iha Sudaun-Súl deklara ona hamlaha iha semana liubá, ne'ebé kalkula katak sei afeta ema rihun 100. Iha nasaun tomak, kalkula katak ema sudanés sira hosi súl hamutuk millaun 4,9 resin presiza asisténsia hahán urjente.

Iha Iémen, funu no falta hahán halo ema millaun 17 terus hamlaha, metade hosi ema sira ne'e presiza ajuda emerjénsia. Tanba ne'e, ONU hatete, risku hodi deklara hamlaha iha nasaun "hanesan aas tebes".

Iha norte Nijéria nian iha ema millaun 8,1 hasoru situasaun inseguransa hahán maka'as, tanba asaun sira hosi grupu ‘jihadista’ Boko Haram.

Iha Somalia hamutuk ema millaun 2,9 afetadu hosi terorizmu hosi Al Shabab no rai-maran maka'as ne'ebé hamenus ona produsaun hahán nian ba 70% hosi parte nasaun nian. Rezerva hahán sira agora besik hotu ona.

Afeganistaun, Burundi, Repúblika Sentru-Afrikanu, Repúblika Demokrátiku Kongo, Irake, Birmánia ho Síria hanesan nasaun sira seluk ne'ebé kombate sira no distúrbiu sira hamosu nafatin risku hahán ba ema millaun resin, iha efeitu iha Estadu viziñu sira ne'ebé tenki simu sira nia refujiadu.

Iha parte seluk, FAO nia relatóriu hatudu katak produsaun sereal sira rekupera ona iha Amérika Sentral iha 2016 no aumenta maka'as iha Ázia, Europa ho Amérika-Norte.

Tinan ne'e produsaun mundial trigu nian bele aumenta ba tonelada millaun 775, besik 1,8% hosi produsaun tinan liubá, ne'ebé rejista ona nível istóriku sira. Maski nune'e, exedente sira ne'ebé hamosu situasaun "di'ak ida" iha nível global.

Ba tinan ne'e kalkula ba produsaun agríkola di'ak ida iha súl Áfrika nian, ne'ebé antes tuun tanba impaktu hosi El Niño, maski praga ida lagarta sira nian no inundasaun iha Mosambike, Zámbia ho Zimbabué bele limita nia kresimentu.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ Mak Remissa/EPA
Viewing all 15965 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>