Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live

Promulga OJE 2017, Tinan Elisaun Orsamentu Boot Demais

$
0
0
DILI - Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2017 hetan ona promulgasaun husi Prezidente Republika Taur Matan Ruak, maibe Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta konsidera orsamentu boot tebes tamba tinan oin tama elisaun zeral.

Tuir Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta katak kuandu iha konsensu husi Parlamentu neebe mai husi partidu boot sira konkorda Prezidente, maibe orsamentu ba 2017 boot demais.

Hau hare orsamentu ba 2017 boot demais liu-liu 2017 iha elisaun tamba mandate governu nian too deit iha iha juinu tan nee atu implementa no ejekuta orsamentu 2017,” dehan Horta ba Jornalista Kinta (29/12/2016) iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Prioridade neebe boot liu ba nasaun Tuir Horta katak prioridade liu mak edukasaun, saude, Agrikultura, Seguransa alimentar maske Estrada bobot sira importante, maibe nasaun kiik la presiza Estrada boot.

Iha fatin hanesan Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo katak aproveita halao enkontru ho Prezidente Republika hodi agradese Prezidente, tamba promulga ona orsamentu jeral estadu 2017. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (30/12/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Estranjeiru Uza Visa Turista Sai Sidadania Timor

$
0
0
DILI - Governu liu husi Ministeiru Interior presiza kontrola ema estranjeiru neebe maka tama mai iha rai laran uja visa turista, tamba ema sira nee uja visa turista bele sai fali sidadania Timor oan.

Vise Prezidente Komisaun D (PN) neebe trata asuntu Ekonomia e Dezenvolvimentu, Domingos Carvalho de Araujo  sempre kestiona ema estranjeiru sira neebe maka mai iha rai laran ho visa turista, depois sai fali sidadania Timor oan no balu hola tan feto Timor oan sira iha rai laran.

Hau sempre kestiona ema estranjeiru sira neebe maka mai iha rai laran ho visa turista, depois sai tiha sidadania Timor oan, depois hola ona ita nia oan feto sira no bolu malu, mai nakonu iha Timor laran tomak, aban bain rua ita sei sai aburizin hela iha foho leten,” dehan deputadu Domingos ba STL, iha PN, Dili, Kinta (29/12/2016).

Reprezentante povu husi bankada CNRT nee mos sempre fo hanoin ba iha Ministeiru Interior konaba problema Imigrasaun, tamba ema bele koalia konaba ema estranjeiru, maibee Imigrasaun fraku, entaun ema nee tama firme, atu sai nian laiha.

Iha fatin hanesan membru PN husi Komisaun C, asuntu Finasas Publika, deputadu Cristovao Barros hatete, Ministeiru Interior liu husi Imigrasaun presiza hare ema estranjeiru neebe maka mai iha rai laran uja visa turista ka visa negosiu nian. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (30/12/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Deskonfia Taur Matan Ruak Involve PLP, Guntur Deskorda Deklarasaun Horta

$
0
0
DILI - Deskonfia Taur Matan Ruak neebe oras nee asumi kargu Nudar Prezidente Republika involve aan iha Partidu Libertasaun Popular (PLP), maibe lideransa PLP deskorda Informasaun nee seidauk los.

Tuir Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta katak tinan oin Xanana ho CNRT, Lu-olo no Alkatiri ho Fretilin, Taur Matan Ruak ho PLP nee laos segredu ona publiku hotu hatene ona.

Iha 2017 ita hatene kandidatu Boot tolu maun Xanana ho ninia CNRT, Lu-olo ho Alkatiri iha Fretilin, Taur Matan Ruak ho PLP nee laos segredu ona Partidu Libertasaun Povu nee Taur Matan Ruak nian,” dehan Horta ba Jornalita Kinta (29/12/2016) iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato, hafoin Hafoin hasoru malu ho Prezidente Republika Taur Matan Ruak.

Nia hatete Figura tolu neebe mak iha boot, historiku ho kredibilidade tan nee bele fo konfiansa ba sira ho figura historiku neebe boot tebes, hodi fo kontribusaun makas iha dame no estabilidade.

Hatan ba Deklasaun nee Vice Prezidente Interinu PLP Sabino Guntur liu husi Via kontaktu deskorda deklarasaun eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta, tamba oras nee Taur Matan Ruak sei asumi hela kargu nudar Xefi Estadu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (30/12/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Rai-nakdoko ho magnitude 6,2 eskala Richter iha Indonézia

$
0
0
Rai-nakdoko ho magnitude 6,2 eskala Richter rejista sesta-feira iha parte oriental Indonézia, refere ajénsia jeolójika Estadus Unidus.

Tuir ajénsia jeolójika, rai-nakdoko komesa iha 06:30 oras likál sesta-feira nian iha rejiaun Sumbawa.

Episentru besik kilómetru 30 hosi sul Tolotangga no profundidade kilómetru 72.
Laiha relatus ba vítima ka estragu ruma.

Iha 07 dezembru, provínsia indonézia Aceh atinji rai-nakdoko ho magnitude 6,5 eskala Richter ne’ebé provoka ema liu 100 maka mate.

SAPO TL ho Lusa

Donald Trump akuza Obama halo difikulta tranzisaun

$
0
0
Prezidente eleitu Estadu Unidus, Donald Trump, akuza horisehik ba xefe Estadu norte-amerikanu, Barack Obama, halo deklarasaun “inflamatória” no difikulta prosessu transferénsia ba poder.

“Hau halo buat ne’ebé di’ak liu hodi ignora obstákulu barak no deklarasaun inflamatóriu hosi Prezidente [Barack Obama]. Ha’u hanoin katak tanzisaun sei la’o di’ak. Maibé lae!”, hakerek Prezidente eleitu iha nia konta rede sosiál Twitter, sein espesifika jéneru obstákulu saida, nein refere deklarasaun hosi Obama.

Donald Trump, manán na’in ba eleisaun iha loron 08 novembru liubá, sei hetan pose  iha loron 20 janeiru 2017, liuhosi  seremonia públiku hamutuk iha edifisiu Capitólio, iha Washington.

Loron rua hafoin eleisaun, trump no Obama hasoru-malu iha Sala Oval, eskritóriu prezidensial Casa Branca nian, no tenta koloka iha sorin diverjénsia no atake sira durante  fulan naruk iha kampaña eleitoral ida agressiva no moruk. Iha tempu  hanesan, na’in rua hato’o sira nia dezeju atu hala’o  tranzisaun ida pasífika.

Iha segunda-feira liubá, durante entrevista ida, Obama afirma ho fiar-an katak sei reeleitu ba mandatu datoluk kazu Konstituisaun norte-amerikana permite ninia kandidatura.

Prezidente eleitu utiliza moos rede sosial Twitter hodi hatan ba Obama: “Lahanoin!”.

Nune’e mos liu hosi Twitter, Trump manifesta dala ida tan ninia apoiu ba Israel, hafoin Konsellu Seguransa Nasoins Unidas vota iha sesta-feira liubá rezulusaun ida ne’ebé ezije atu hakotu “lalais” polítika kolonatu israelita iha Jerusalém-leste, nomós territoru sira ne’ebé  okupa iha Cisjordânia.

Estadus Unidus latama iha votasaun ba resolusaun ne’e, pozisaun ne’ebé hamosu kontrovérsia no ba Telavive, tamba Israel sempre hetan ho apoiu hosi Washington ba dossie sensivel ne’e. Pozisaun norte-amerikanu, ne’ebé akontese ba dahuluk dezde 1979, permite adopta resolusaun ne’e, aprova hosi membru 14 seluk hosi Konsellu Seguransa.

 “Ami labele kontinua husik hela Israel tratadu ho totál desprezu no desrespeitu hirak ne’e”, hakerek multimilionário.

 “Ami abituadu atu iha amigo bo’ot ida iha Estadu Unidus, maibé laós kazu ne’e.
Inísiu ho ikus maka akordu orrível ho Iraun [kona-ba programa nuklear iranianu] no agora (iha ONU)! Mantein forte Israel, iha loron 20 janeiru mai”, hatutan Trump.

SAPO TL ho Lusa

Polisia Australia Prende Cocaina Tonelada 1,1

$
0
0
(salvioonline.com) – Polisia husi Australia fo sai anunsiu katak konsegue destroi redi Cocaina no prende aimoruk droga nee ho total tonelada 1.1, liu husi operasaun konjunta ho Tahiti.

Tuir fonte husi Polisia katak, Cocaina kilograma 600 hatama liu husi tasi ba Tahiti, no kilograma 500 seluk iha Sudney duranti loron Natal, no mos Heroina kilograma 32 iha Fiji.

Aimoruk droga ho kuantidade boot ida nee nia destinu mak merkadu Australia nian.

Valor merkadu husi Cocaina nebe haruka husi America Sul nee tuir estimasaun hamutuk euro milhaun 248,2.

Investigasaun ba redi boot husi aimoruk droga Cocaina ida nee hahu desde tinan rua liu ba hafoin polisia simu informasaun, no foin agora mak hetan rejultadu.

Operasaun konjunta ida nee konsegue kaer sidadaun Australia hamutuk 14 no sidadaun Nova Zelandia nain 1.

Polisia Kaptura tan Na’in Ida Kazu Oho Aderito

$
0
0
DILI - Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) kaptura tan suspeitu na’in ida ho inisial R ne’ebé hamutuk ho nia maluk na’in haat seluk inklui inisiál E ne’ebé kapturadu hafoin oho vítima ho naran Adérito iha Becora, iha loron Tersa 20/12.

Inisial E bainhira ba tuir primeiru interogatóriu iha tribunál, Kuarta (27/12), deklara katak nia hamutuk ho nia kolega sira inisial R, I, A ho M maka oho Adérito, tanba gas motor lian maka’as iha sira nia oin. 

Segundu Komandante PNTL Munisípiu  Dili, Superintendenti Assistenti Euclides Belo dehan, PNTL horisehik (horibairua) kaptura tan suspeitu ida ho naran inisial R ne’e agora detein hela iha sela.

“Ita kaptura tan ona suspeitu na’in ida ho naran inisial R no agora detein hela iha ami nia sela durante 72 oras hodi hein prosesu tuir mai,”dehan Euclides ba Jornalista sira iha Kuartel PNTL, Kaikoli, Kuarta, (28/12).

Nia hatutan, suspeitu balun ne’ebé mak seidauk kaptura husu para atu intrega án duke polísia mak ba buka tuir mak foin kaptura ne’e nia prosedimentu todan tan, tanba sira iha ona mandadu kapturasaun.

“Di’ak  liu ha’u husu para sira intrega an de’it hodi submete ba prosesu tanba sira iha ona mandadu kapturasaun,”dehan Euclides.

Nia hatutan, polísia nafatin buka tuir sira tanba mandadu iha ona sedu ou tarde sei kaptura hotu, kazu sira hanesan ne’e bainhira liu ona 12 oras de tempu polísia tenke hein mandadu hodi bele kaptura suspeitu, mais fragantu de leitu polísia kaptura kedas.

Suspeitu ne’ebé mak seidauk kaptura mak ho naran inisial hanesan I, A ho M, kazu ne’e akontese iha loron 21 fulan ida ne’e iha area sabraka laran Bekora.

TDD kansela Desizaun

Entretantu Tribunál Distrital Dili (TDD), Kuarta, (28/12), adia desizaun final ba suspeitu na’in 9 ne’ebé deskonfia envolve mos kazu oho Adérito iha Becora.

Julgamentu primeiru interogatóriu hodi deside destinu suspeitu sira ne’e tenke kansela tiha ba loron 30 Dezembru, tuku 4:30h otl, tanba juis ne’ebé toma konta ba kazu ne’e la marka prezensa.

“Ita bo’ot sira agora fila-fali ba fatin no julgamentu ne’e labele kontinua tanba juis ne’ebé maka ka’er  prosesu ne’e nia família  mate, tanba ne’e maka tribunál adia hikas kazu ne’e ba loron 30 tuku 4 lorokraik,” informa Ofisial Justica ida iha tribunál, Kuarta, (28/12).

Suspeitu na’in 9 ne’ebé deskonfia envolve iha kazu omesidu hasoru vítima Adérito ho inisial JV, FM, JX, AP, JP, SA, SS, UC, no EO.

Iha prosesu audénsia  julgamentu investigasaun ba arguidu na’in 9 ne’e, iha arguidu na’in 8 maka rejeita envolve iha kazu ne’e, so na’in ida maka rekoñese sai autor prinsipal ba kazu ne’e.

Aktus ne’ebé suspeitu sira komete tama iha kategória  krime homesidu agravadu tuir lei artigu 139 kodigu penal. Suspeitu sira bele ameasadu kadeia tinan 12 to’o 25. 

Entretantu antes ne’e, Tuir deklarasaun suspeitu JV katak, momentu akontese problema ne’e nia rasik laiha fatin akontesementu tanba toba hela iha uma, bainhira nia rona vítima hetan sona, nia rasik halai ba atu salva maibé tanba de’it vítima mate iha nia oin maka polísia sira mai kaptura fali maka nia.

“Problema ne’e ha’u la hatene, ha’u mos antar hela subrinha ida ba krisma iha prijaun, enatun fila mai ha’u mos ba toba iha uma, to’o iha uma ha’u  rona problema tun mai ema baku malu rame tiha ona, enatun ha’u tama ba sorin tiha maibé la konsege primu ne’e mai mate los iha ami nia oin lolos ne’e la’ós  ami maka oho,”haktuir JV iha tribunál antes tama ba julgamentu, Tersa, (27/12).

Iha parte seluk bainhira remata audénsia  julgamentu, diáriu  ne’e konfirma ba arguidu EO rasik deklara katak, nia hamutuk ho arguidu na’in 4 kompostu hosi I, A, R no M maibé arguidu sira ne’e seidauk hetan kapturasaun.

“Kolega na’in ualu ne’e la’e, ami na’in 5 ha’u  ho ha’u nia kolega I, A, R no M mak konsege baku vítima ne’e  to’o mate,”dehan Estaqui.

Iha sikun seluk Tuir Defeza ba Tribunál katak arguidu na’in 8 la envolve iha kazu ne’e, so ida suspeitu EO maka envolve diretamente. Tanba ne’e autor lolos ba kazu ne’e seidauk hetan kapturasaun hosi polísia.

Depois de rona deklarasaun hosi prosesu julgamentu interogativu ne’e, parte Ministeriu Públiku liu hosi Prokurador José Ello husu ba tribunál atu aplika pena prijaun preventiva ba arguidu na’in sia rajaun tanba vítima  mate.

Maibé iha parte seluk, defeza liuhosi defensor Públiku Estaqui Goterres husu ba Tribunla atu aplika TIR ba arguidu na’in ualu no aplika de’it prijaun prevetiva ba arguidu prinsipál, tanba tuir deklarasaun suspeitu nia rasik hamutuk ho arguidu na’in haat seluk maka sai autór prinsipal oho vítima.

Tuir kronologia data akontesementu kazu iha, loron 20 Dezembru madrugada iha fatin Bekora Sabraka laran, Tanba de’it  vítima  ho motor liuhosi festa nia oin gas motor, rajaun ne’e maka halo arguidu sira nervozu tida vítima to’o hakotu tan vítima nia vida.  (way)

Timor Post

PNTL ho KAK Investiga Kazu Karreta Soke Moru

$
0
0
DILI — Polísia Nasionál Timor-Leste servisu hamutuk ho Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) investiga hela karreta ne’ebé soke moru iha kampu pramuka.

“Ami servisu hamutuk ho Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) hodi bele hala’o investigasaun ba kazu ne’e no kondutór nia kondisaun di’ak hela, nia submete ba prosesu,” Segundu Komandante PNTL Munisípiu Dili, Superintendente Asistente Euclides Belo informa ba jornalista sira iha Kuartél PNTL munisípiu Dili, Kuarta (28/12).

Nia dehan, kazu antigu sira mós sei servisu hamutuk ho KAK, nune’e bele prosesu hotu ba Ministériu Públiku (MP), nune’e bele promove ba tribunál.

Purtantu,Komandu Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) munisípiu Dili orienta ona Seksaun Investigasaun tránzitu tau ona Polísia Line ba karreta ne’ebé deskonfia hosi ministériu Edukasaun (ME) nian  soke parede iha kampu pramuka.

Euclides Belo dehan, polísia identifika ona karreta refere iha ofisina balun iha kapitál Dili.

“Ita identifika no orienta ona seksaun investigasaun tránzitu nian tau ona polísia line no dehan ba ofisina ne’e atu labele hadi’a lai karreta ne’e,” dehan Euclides Belo.

Nia hatutan, karreta ne’e klaru hosi governu nian, polísia seidauk bele fó sai hosi munisitériu ne’ebé nian.

Tanba sei iha hela investigasaun nia laran, no ofisina mós seidauk bele fó sai ba públiku.

Maske parte polísia seidauk fó sai, maibé dadus ne’ebé mak Timor Post hetan katak karreta ne’e deskonfia hosi Ministériu Edukasaun ho xapa-matríkula 04.329 G soke parede kampu Pramuka nian iha loron 24 lorokraik.

Antes ne’e, Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) buka tuir hela karreta estadu nian ne’ebé mak soke iha área kampu Pramuka ka Xanana Sport Center nian ne’ebé deskonfia hosi Ministériu Edukasaun (ME) nian.

Segundu Komandante PNTL munisípiu Dili, Superintendente asistente Euclides Belo dehan, PNTL sei buka tuir hela karreta estadu ne’ebé soke parede iha kampu Pramuka nian.

“Ami buka para lori mai iha ne’e, tanba karreta estadu sirkula iha loron 24 ho 25 (loron feriadu) nia la’o depois soke ne’e kondutór iha problema,” dehan Euclides. (way)

Timor Post

Selebra Tinan Foun, PM Rui Husu Povu Hametin Estabilidade

$
0
0
DILI – Selebra Tinan foun 2017, Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo husu povu Timor Leste tomak atu hametin estabilidade no kontribui ba prosesu dezenvolvimentu Nasional ho optimista.

Tuir Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo katak Selebra Tinan foun husu ba povu atu optimista nafatin, tamba Timor Leste iha futuru neebe diak maibe tenki servisu makas liu tan.

Ita foun husu ba povu optimis nafatin, ita iha future neebe mak diak tenki servisu makas liu tan, hakas Aan atu partisipa no kotribui liu-liu ba seguransa no estabilidade hodi kontribui ba Dezenvovlimentu Timor nian,” dehan Rui ba Jornalista Kinta (29/12/2016) iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Nia hatete publiku hatene durante tinan 2016 iha dezafiu barak maibe konsege ultrapasa no sei iha problema barak hanesan nasaun neebe seidauk rezolve prosesu konstrukasaun estadu ou nasaun.

Nunee mos Ativista Aniceto da Costa Belo hatete Loron boot natal Timor oan hotu hatudu maturidade diak hodi hametin paz no estabilidade tan nee laiha akontesementu ruma neebe afeita ba estabilidade.

Observador Politika Antonio Belo da Costa hatete Situasaun neebe hakmatek mak Timor oan hotu nia hakarak tamba nee hotu-hotu iha hanoin sei kontribui ba prosesu hametin paz no dame iha Timor. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/12/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Governu Orgullu- Apresia Performance Maria Vitoria

$
0
0
DILI - Sestu governu Konstitusional senti orgoilu no apresia Performance artista Timor oan Maria Vitoria iha Dangdut Akademi Asia 2 neebe halao iha Indonesia, tamba konsege hetan Kuartu Lugar.

Tuir Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo katak Timor oan hotu senti orgoilu no apresia buat neebe mak Maria Vitoria halao no hetan, presiza fo apresiasaun maibe ba oin familia sira mak disidi.

Ita hotu orgoliu ba Timor oan sira neebe mak konsege atinji ita fo apresiasaun ida nee ba ita nia sidadaun ida maibe ba oin nia (Maria-Red) rasik ho Familia mak disidi,” dehan Rui ba Jornalista Kinta (29/12/2016) iha Palasiu Prezidente Republika.

Iha fatin ketak Xefi Bankada PD Maria Lurdes Bessa hatete Maria Vitoria partisipa iha Dangdut Akademi 2 reprezenta Timor Leste konsege tama iha 4 besar neebe orgoilu boot ba Timor oan hotu.

Nia hatete Maria Vitoria konsege hamorin Timor leste nia naran iha musika dangdut tan nee Timor oan hotu senti orgoilu tan nee hotu-hotu fo apoiu ba sira.

Nunee mos Xefi Bankada Frente Mudansa Jose Luis Guterres hatete nia parte senti kontente maske ladun hare barak maibe iha Maria neebe reprezenta Timor senti orgoilu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/12/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Tribunal Husik Emilia Halai Ba Liur

$
0
0
DILI – Direitor Kompania Junior LDA, Alarico Daitula hateten, Kazu bar barak lori ba Tribunal neeba, larejolve to ohin loron, depois kaer Emilia Pires husik halai sai tiha ba rai liur.

Kazu bar barak lori ba Tribunal neeba, hau hanoin Juis Timor oan sira iha neeba uluk familia lakoi ukun aan nee maka agora kria hela buat ida intabilidade, kaer korupsaun ba sira rasik maka fasilita ema sira nee agora halai tan tiha ba rai liur ona ,” dehan Alarico, bainhira dada lia ho STL, iha Hudi laran, Dili, Sesta (30/12/2016).

Nia dehan, Juis sira maka halo konsiparasaun ho Ministru sira nee tun sae, iha kotuk kotuk para haruka koruptor sira nee halai sai ba liur.

Sira tuir Alarico katak, atu hetan previleziu husi poder nee para atu goza hateten sira nian aan sira nee maka dotour, sira nee maka juis, sira nee maka halo lei no sira maka kontrola buat hotu hotu iha rai ida nee.

Iha parte seluk observador Fransisco Mausoro katak, kuandu ema ida viola ona lei nia tenke tuir prosesu ka desijaun neebe mak mai husi tribunal no hau hare mak Ministeriu Publiku no tribunal aplika ka lae no labele ba ema kiik deit no kaundu ema kiik mak viola no kaer kedas tuir prosedimentu legal hodi hatan ba iha tribunal.

Nia hatutan, povu Timor Leste tau konfiansa ba iha autoridade justisa tamba bele fo justisa ba ema. Maibe, hare katak Emilia Pires halimar ho estadu liu-liu ba iha Tribunal tamba nee bele dehan katak bele halimar mos lei Timor Leste nian ida nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/12/2016). Carme Ximenes/ Josefa do Santo

Suara Timor Lorosae

Tempu Badak, Horta Sei Deklara Kandidata Aan Ba PR

$
0
0
DILI - Eis prezidente Republika Jose Ramos Horta sei deklara kandidata Aan ho Independente ba Prezidente Republika Periode 2017-2022, hodi kompete ho kandidatura sira seluk iha elisaun prezidensial.

Tuir Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta katak nasaun nee Prezidente Republika tenke iha ema ida neebe la iha partidu liu-liu iha 2017, ema nain tolu sei infrenta malu tan nee tenke iha Prezidente ida neebe mak koalia hotu-hotu rona.

Hau ba oin, Hau hatene tempu komesa besik ona, tenki halo desizaun duni, Hau hanoin masimu semana ida tan hau sei komonika kadidatu Aan ou lae ba publiku,” dehan Horta ba Jornalista Kinta hafoin Hasoru malu ho Prezidente Republika Taur Matan Ruak iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Nia hatete maske reflesaun seidauk remata no sei halo reflesaun nafatin, no konsege koalia ho Prezidente Republika kona ba ninia kandidatura, tamba konsege asimu ona kargu Prezidente Republika, maibe Prezidente Taur apoiu no hakarak Horta kandidata aan ba Prezidente.

Iha fatin ketak Tuir Observador Politika Carlito de Deus hatete, nia parte rona Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta kandidata aan fila fali nee diak tebes, tamba iha ona esperensia kaer kargu nudar prezidente republika.

Bazea ba dadus neebe mak STL Konsege rejista sidadaun Timor oan neebe mak konsege deklara ona ba publiku hodi kandidata Aan ba Prezidente Republika mak hanesan Jose Neves, Amorin Viera, Antonio Fatuk Mutin, Francisco Guterres Lu-Olo no Flavio. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/12/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Feto Tenke Brani Kompete Ho Mane Iha Eleisaun

$
0
0

DILI – Feto tenke brani no hatudu kapasidade, hodi bele kompete ho mane sira ihe eleisaun jeral neebe mak sei halao iha 2017.

Tuir dekanu fakuldade ekonomia IOB, Agostinho Coelho, hatete, feto ho mane ninia direitu nee hanesan, maibe fo korajen nafatin ba feto sira atu nunee bele compete iha eleisaun. Oinsa feto sira kontinua kapasita aan, liu-liu governu liu husi SEM, presiza fo formasaun no korazen nafatin inan feton sira.

Hau hanoin ita nia inan feton sira hahu prepara aan ona, hodi bele kompete ho mane sira iha eleisaun, ita hotu espera kataka, sira mos iha kapasidade neebe mak diak, no sira hatudu sira nia koinesementu katak, sira mos pronto atu kompete ho mane sira, tanba kada partidu ida sei reprejta mos inan feton sira,” hatete Coelho ba STL liu husi via-telefone, Tersa (27/12/2016).

Iha parte seluk, xefi suku Caicoli, Hipolito Marques Sarmento hatete, feto ho mane iha direitu hanesan, hodi bele kompete ho mane sira iha eleisaun jeral, tanba feto mos iha direitu hanesan ho mane sira, maibe oinsa mak feto sira nia preparasaun hodi bele tama iha eleisaun jeral 2017.

Nunee mos iha fatin seluk, deputadu husi bankada PD, Adriano Joao, liu husi via-telefone, hatete, tenke fo korazen nafatin ba inan feton sira, tanba 2017 Timor oan hotu sei halo eleisaun jeral ba Prezidente no  Parlamentu, neebe iha fulan ida nee nia laran sei halo  eleisaun ba xefi suku no xefi aldeia. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (30/12/2016). Jacinta Sequeira

Suara Timor Lorosae

2017. FELIZ ANO NOVO PARA TODA A HUMANIDADE!

$
0
0

Ás doze badaladas, em qualquer parte do mundo inicia-se um novo ano para todo o mundo. O novo ano começa primeiro a nascente, acompanhando o movimento solar. Em Timor-Leste e em todos os fusos horários a nascente já é há algumas horas 2017, Ásia mais a ocidente, África e Europa são as próximas a ser visitadas pelo sol num novo dia, de um novo ano. Depois, atravessando o Oceano Atlântico chega a vez do continente americano e algumas ilhas do Pacífico. E por ali vai findando o primeiro dia de Janeiro de 2017. Para todos, primeiro, têm de soar as 12 badaladas, a meia-noite, o novo ano.

Efusivamente, os humanos, festejam e formulam desejos que gostariam de ver concretizados. Uns bons desejos, de carácter pessoal e coletivo, outros nem por isso - a ganância e a maldade nem os deixa ver os parceiros mesmo a seu lado, muito menos a população mundial, os povos que buscam a paz, a sua libertação, independência, justiça, democracia de facto.

Num mundo tão conturbado, já no inverno da vida porque a idade não perdoa, muitos desejam somente um mundo melhor, apesar de terem por sabedoria que os líderes atuais deste mundo (grandes potências e governantes lacaios) são indivíduos maquiavélicos e deformados que têm demonstrado marginalizar a humanidade em prol das ganâncias que estão a assumir proporções gigantescas nas suas personalidades.

Por tudo isso, por tal descalabro, a realidade é que ao desejarmos um bom ano 2017 e a paz no mundo acompanhada de solidariedade, honestidade e bondade, manifestamos um voto que já não passa de ser somente um tique da humanidade, porque no mais recôndito de nós sabemos que assim não acontecerá, infelizmente. Sabemos que o mundo caminha para a destruição e que a esperança de um mundo melhor para todos é cada vez menor.

Apesar de quase tal certeza tão derrotista usemos o tique: FELIZ ANO NOVO PARA TODA A HUMANIDADE! 

Neste cenário tão pessimista resta somente uma alternativa: a luta contra os gananciosos. Os 1% e os que lhes servem de lacaios. Tal significa que a luta continuará. Por um mundo melhor. Muito melhor.

(AV)

- Na imagem e som: as doze badaladas do Big Ben, Londres.

HORTA & TMR NEED TO SAVE TIMOR LESTE

$
0
0
By Ted McDonnell

Timor Leste needs a saviour. Its economy is in ruin; unemployment rising; poverty rampant and corruption continues as the elderly dictators continue to destroy a great tiny nation.

Enter Jose Ramos Horta. Whilst Horta’s has declared he will not run for President if ‘Lu’Olo’ runs the Timorese need him to step up… again.

Since leaving the Presidency in 2011, Horta has displayed to the world he is not only a great diplomat, but also a leader of world standing. 

Horta is not like Xanana Gusmao, who has spent the past 10 years in high office feathering the beds and pockets of relatives; he is not like Mari Alkatiri who in recent years has joined with Gusmao to sell out the Timorese for thirty pieces of silver; nor is he like current PM Rui Maria de Araújo he became Gusmao’s “puppet” abandoning all that he stood for when he was a key Fretilin member.

Timor Leste is in serious trouble. Ties to the US dollar its oil wealth has plummeted.

The latest Global Edge report is very sad reading for Timor Leste. Country risk is now an “E” - "the highest-risk political and economic situation and the most difficult business environment. Corporate default is highly likely.”

Global Edge points to the following factors that have not been addressed by governments over the past decade:

- Vulnerability to natural disasters (landslides, strong winds, flooding)

- Underdeveloped infrastructures

- Shortage of human capital

- Heavy dependence on oil income (98% of exports)

- Nearly half of the population living below the poverty threshold

- High youth unemployment rate (40 %)

- Weak bank intermediation

Current PM Araújo is not up to the task as he has shown no independence or break away from the abominable Gusmao years of government.

PM Araújo is like a TV Comedy series. Araújo has had the same impact on Timor Leste. He has knocked the economy for a six through inaction. Every move PM Araújo makes he must report back to his master and puppeteer Xanana Gusmao. A comedy but no one is laughing...

That's no way to run a country and hence the ratings agencies view on Timor Leste being a third world country sliding into further disaster.

The state of Timor Leste's finances lays at the feet of several Gusmao government's and his hand picked finance minister Emilia Pires. Gusmao made this critical decision by appointing Pires and it has proven to be a complete failure. Timor Leste’s wealth has gone backwards as corruption and nepotism has reigned supreme. It must also be remembered that between 2007 to now Pires and Gusmao solely controlled the purse strings of Timor Leste. The pair signed off on contracts that made both their families incredibly rich. It is solely the fault of Pires and Gusmao, and their bevy of cronies who have ensured Timor Leste languishes as a third world nation. 

In recent weeks Gusmao's favourite girl Emilia has been convicted of corruption and sentenced to jail. However, in typical Timor Leste fashion Pires has flown the coup. She was allowed to flee the country before sentencing thanks to the current Araújo government. I'm sure she sent a Xmas card or two to her old cronies for allowing her to escape the courts wrath. The reason she was allowed to escape is that she has the evidence that would convict other former corrupt politicians. She must fear for her safety?

Thank you PM Araújo. Thank you Xanana - great leader of a starving nation; thank you Emilia Pires and all the other despot cronies who have lied to and mislead the Timor Leste people since independence. 

For Timor Leste to have a future former President Jose Ramos Horta must step up again as he has done in the past for the nation and people he loves so much.

Horta must again for become President to put things right and ensure Timor Leste does not fall off the edge as Nauru did when their fortunes where squandered by incompetent and thieving leaders. 

Current Timor Leste President Taur Matan Ruak. is an honest man. He has been a good President and has fought the wrongs of Gusmao and Alkatiri comparing them to thieving Indonesian leaders like Suharto.

TMR will run for Prime Minister in 2017 and with the right support from the people - especially the young educated people of Timor Leste - should win.

TMR supports Horta to come back and run and win the Presidency.

The combination of TMR as PM; and a world leader of the likes of JRH as President could be the start of a new beginning for Timor Leste. Both are incorruptible, both have Timor Leste's best interests at heart; both care about the future of the young Timorese currently living in poverty and facing rising unemployment as the ruling political elite prosper from stealing from the people.

If Gusmao’s cronies win the next election there is little doubt Timor Leste will go broke and become yet another island nation destroyed by the self interests of a very few. For the corrupt many have Australian or Portuguese citizenship and can escape the disaster they have created.

The people of Timor Leste need to stand together with Horta and TMR and fight a common evil; an evil in the form of Xanana Gusmao and his puppets.

It’s time.


ADEUS TINAN 2016

$
0
0

Jornal Nacional, editorial

La kleur tan, hela deit loron ida, ita sei husik tinan tuan 2016 hodi simu tinan foun 2017. Jornada tinan 2016 nian, lanega buat diak nebe akontese iha rai ida nee iha tinan tuan nia laran maibe mos lasubar buat barak nebe lao ladiak iha planeta mundo nee.

Iha tinan tuan nia laran mundo nakonu ho instabilidade, funu iha Suriah, funu Palestina ho Israel, labarik no inan feton sira terus iha refujiadus nia laran, rai nakdoko iha Aleppo nebe lori sofremento no mate.

Diak ka at, kontenti ka triste, satisfaz ka la satifaz buat nebe akontese iha tinan 2016 laran sai lisaun ba mundo atu oinsa bele evita akontesimentu hanesan hodi hafoer tinan foun 2017 nebe la kleur tan ita atu simu.

Buat hotu nebe akontese iha liu ona hela ba historia hodi simu tinan foun  ho pensamento foun no espiritu foun hodi hahu jornada foun iha tinan foun nian laran. Tinan foun lori esperansa foun, eperansa ba moris foun nebe diak liu tinan tuan nian.

Balanzu desenvolvimentu politika, seguransa no ekonomia iha Timor Leste iha tinan 2016 nian bele dehan balanzu positivu. Situasaun politika normal, seguransa laiha situasaun ida nebe akontese hodi dezestabiliza situasaun seguransa iha rai laran no mos desenvolvimentu ekonomia lao normal, maske akontese mina folin tun nebe afeita ba rendementu Fundo Petroliferu Timor Leste nian.

Agora oinsa esperansa ba tinan foun 2017? Klaru tinan foun mai povu Timor Leste sei iha festa demokrasia boot rua, eleisaun Presidensial fualan Marsu nia laran no eleisaun Parlamentar iha inisiu fulan Jullu.

Festa demokrasia nee sei desafia maturidade politika politiku nain sira, kandidatu sira nebe kompete ba eleisaun presidensial no maturidade politika partido politiku sira iha eleisaun parlamentar.

Laiha duvida mundo tomak ohin loron nee sei konsidera Timor Leste sei Estadu fragile ‘nurak’, ne’ebe estabilidade nebe nasaun iha lagarantia Estadu nee metin no forte. Buat nebe sai sasukat mak Timor Leste too ohin loron sei esiste konfrontos Grupo Arte Marsiais (GAM) iha luron nebe Estadu la konsege kontrola.

Festa demokrasia, eleisaun presidensial no parlamentar mai nee mos sei koko kapasidade inistitusaun seguransa atu oinsa bele asegura eleisaun sira nee bele lao iha ambiente paz no trakuilu hodi sidadaun ida idak bele eserse direitu iha prosesu demokrasia nee.

Nunee mos partido politiku sira sai fator determinante ba estabilidade no seguransa rai laran tamba edukasaun politika partido politiku sira ba militantes importante hodi evita violensia iha tempo eleisaun no fo sai resultadus.

Eleisaun nudar jogu politiku, iha lakon no iha manan. Ida nebe manan laos orgulho maibe manan ho haraik an hodi hakuak ida nebe lakon, nunee mos ida nebe lakon tenki simu realidade.

Ne’ebe dala ida tan, iha biban ida nee, loron ikus tinan tuan 2016 hodi Redasaun Grupo Media Nacional, Jornal Nacional Semanário e Jornal Nacional Díario hatoo Boas Festas Santo Natal no Feliz Tinan Foun 2017 ba povu tomak, espesialmente ba leitores no asinantes tomak GMN nian.

Espera katak “Ksolok Natal no Tinan Foun nian sai hanesan fontes ba ita ida idak atu hametin liu tan  ita nia amizade, fiar no domin iha Nain Nia Moris”. Adeus tinan 2016 e Bemvindo tinan 2017, Year of hope. *

XANANA DUVIDAS KUALIDADE S1 HO S2 • DIT-UNPAZ-UNDIL HO UNTL

$
0
0
Eis Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Gusmao prekupa no duvidas ho kualidade garduado S1 ho S2 ne’ebe tinan tinan universidade sira produs barak barak, tanba tuir Xanana maske ho ona S1 no S2 maibe koalia S fak nafatin.

“Eskola Dili Institute of Technology (DIT)  halo semester pendek iha deit fulan 6 sai ona S2 no Universidade da Paz (UNPAZ) mos halo  semester pendek tanba dehan buka hasae S1 hira ho S2 hira, mais mai ita kualia S fak nafatin ne’ebe ita parsse lakon tiha ita nia vizaun, lakon tiha dalan ba futuru povu ida tomak nian tinan tinan sai hela deit mak S1 rihun ba rihun merek mak seluk balun merek UNPAZ, DIT, UNDIL, UNTL no seluk tan,’’ hateten Xanana Gusmão iha nia diskursu festa Natal hamutuk ho labarik pre eskolar sira husi Municipiu Oecusse, Manatuto ho Lautem iha salaun Ministertiu Negosiu Esntranjeirus no Kooperasaun, Kuarta (28/12/2016).

Atual Ministru Planeamentu no Investimentu Estrategiku (MPIE) ne’e konsidera S1 sira ne’ebe universidade produs barak-barak ne’e balun hakerek mos sala hela i lee mos sala hela.

Xanana mos nota katak, dosente balun tama mai hanorin haruka estudante sira ba loke deit internet depois buka para aprende ida ne’e.

“Oinsa mak atu hasae kualidade S1 ho S2 ne’e susar tebes. Sosiadade kala balun hanoin katak ba hotu universidade ne’e diak ona mak ne’e atu sai matenek ne’e lalika ba universidade, la presija I nesesariamentu ba to S1 ou S2 atu sai matenek ne’e presija iha kbit atu hanoin, kbit rasional no iha kbit analiza ne’e mak matenek,’’ afirma Xanana. nia

Jornal Nacional

Povu Barak Antusismu Partisipa Atividade Partidu Politiku

$
0
0
DILI - Antusiasmu povu nian ba atividade partidu politiku makas tebes liu husi partisipasaun atividade partidu nian no objetivu husi sira nia partisipasaun nee atu haree no rona sira nia programa no figura partidu politiku nian.

Partisipasaun povu nian ba iha atividade partidu politiku nee, hau sente povu barak antuasistiku tanba sira hakarak haree no rona programa no figura partidu politiku nian neebe mak atu kandidata mai nee,” dehan Administrador Postu Administrativu Vera Cruz, Octavio V. do Amaral, iha nia knar fatin, Mascarinhas-Dili, Sesta (30/12/2016).

Administrador Octavio hatutan, Timor Leste nudar nasaun direitu demokratiku neebe konstituisaun fo dalan ba sidadaun idak-idak hodi partisipa iha kualker partidu.

Octavio salenta, ho koinesementu neebe mak partidu politiku sira fo ba iha postu administrativu nee akompania katak militante no simpatizante sira laiha provokasaun ruma.

Iha sorin seluk Xefe Suku Bairru Pite, João Batista dehan, partidu politiku sira wainhira halao atividade partidu nian hanesan re-estrusaun no hametin estrutura iha suku ida nee sira sempre iha karta koinesementu ba autoridade suku. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/12/2016). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Setor Koperativa Kontribui 2.6% Kresementu Ekonomia

$
0
0
DILI  – Setor koperativa fo kontribui dezenvolvimentu ekonomia ba nasaun ida husi fo kreditu iha tinan 2016 kontribui 2.6% kresementu ekonomia povu kiik sira nian.

Tuir Prezidente Federasaun koperativa hanai malu Elizario Ferreira hatete, iha 2000 iha koperativa 29 ho osan oituan, maibe iha tinan 2009 osan asset aumenta 8000, agora dadaun iha membru 15. 000 ho asset Kapital finanseiru miliaun U$ 4.3 husi osan sira nee fo kreditu ba ema nain 12. 000.

Maibe ema nain 12. 000 iha 6% mak  impresta osan hodi halo uma, sosa oan nia presiza, maibe iha 94% impresta osan hodi halo atividade ekonomia loke kios, loke mebel, loke industria agrobisnis, agro kultura, agro turismu, loke alfaite, signifika katak, koperativa kontribui 2.6% kresementu ekonomia povu kiik,” dehan Elizario ba STL, Sesta (30/12/2016) iha knar fatin Bairo Pite.

Nia hatete, Setor koperativa halo investimentu oin –oin oinsa bele hadia ekonomia povu kiik sira nian, iha base, hanoin koperativa servisu direitamente ba atividade ekonomia povu kiik, oinsa sira bele hetan rendimentu diak hodi sustenta sira nia moris, selu oan ba eskola.

Nia hatete iha 2030 kada suku ida hetan koperativa ida atu nunee bele fasilita povu kiik asesu kreditu hodi halo atividade negosiu no industria, hodi hetan rendimentu ekonomia finanseiru hodi sustenta sira nia moris.

Iha fatin hanesan Jestor operasional Venancio da Silva hatete, Koperativa importante tebes fo kreditu ba povu kiik sira liu membru sira neebe rai osan iha koperativa, hare osan neebe sira kreditu barak halo atividade negosiu loke kios, no faan sasan homan.

Nunee mos Bento Soares hanesan nain ba kafe hatete, koperativa  fo kreditu ba membru sira   halo atividade oin, agro komersiu,  iha  produtu kafe,  maibe kafe sira sosa husi ermera mai faan iha nee, kualidade diak tebes, folin tuir standar neebe iha. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/12/2016). Josefa dos Santos/Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Timor-Leste no Nasaun Sira Nebe Tama Ona Ba 2017

$
0
0
(salvioonline.com) – Nasaun sira nebe lokaliza iha Pacifico Sul mak tama uluk ba tinan foun 2017, tamba nasaun sira nee nia timezone GMT +13, hanesan Nova Zelandia, Kribati no Tonga.

Iha Nova Zelandia, hanesan tinan tinan, Fogu Artifisial tiru husi Sky Tower, iha Auckland.

Liu tiha horas balu husi Nova Zelandia, Australia mos tama ba tinan foun 2017. Fogu Artifisial iha Australia tiru husi fatin sira hanesan Harbour Bridge no Opera House.

Tuir mai, nasaun sira ho fuso orariu (timezone) GMT + 9 tama ba 2017, hanesan Japaun, Correia Norte, Correia Sul, Malasia, Thaiandia no Timor-Leste.

Iha Dili, publiku halo konsentrasaun boot liu iha Centro COnvensaun Dili hodi ba asisti konsertu muzikal nebe partisipa husi artista timor oan, hanesan Gerson Oliveira, Lola Cansio, Dora Bria, Anito Matos, Enia Matos no artista timor oan seluk.

Artista famoza no Diva husi Indonesia, Krisdayanti mos partisipa no hananu iha konsertu nee.

Serimonia passagem do Ano iha CCD partisipa husi Primeiro Ministro RDTL inklui membru governo no autoridade sira seluk.

Primeiru Ministru, Rui Araujo, hatoo nia diskursu kona ba Passagen do Ano iha minutu balu antes tama ba tinan foun 2017.

Hafoin diskursu husi Primeiru-ministru Rui Araujo remata, publiku iha CCD asisti hamutuk fogu artifisial duranti minitu balu nia laran nudar sinal Timor-Leste mos tama ona ba tinan foun 2017.

BOAS ENTRADAS BA MALUK SIRA HOTU!
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>