Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live

Que 2017 seja um ano da limpeza desses "cancros criminosos" que roubam os povos. Bom Ano Novo

$
0
0

Nos anos pós revolução de Abril em Portugal era frequentissimo escutarmos nas rádios portuguesas Sérgio Godinho que em quadras simples mas objetivas propagava via éter alguns dos princípios básicos da democracia e nos cantava algo de essencial num estado e sociedade verdadeiramente democrática e livre. Afirmava, e afirma - pois ainda é vivo e canta a liberdade - que só há liberdade a sério quando houver para todos "a paz, o pão,  habitação, saúde e educação". 

Na verdade esses os quatro pilares onde assenta a liberdade dos povos, para além do trabalho para todos justamente remunerado, assim como a distribuição equitativa da riqueza. Assim como tantos outros pilares essenciais que garantem a liberdade, independência, desenvolvimento cultural, social, tecnológico... e muitos outros.

Volvidos quase meio século da revolução e libertação de Portugal e dos países e povos que arrogantemente o regime colonial-fascista de Salazar-Caetano dizia serem Portugal - hoje constituintes da CPLP - está por cumprir a liberdade a sério de todos esses povos, incluindo Portugal ou Timor-Leste. Novas elites foram formadas. Promessas de tudo do melhor para as sociedades lusófonas são frequentemente pronunciadas por estes novos líderes. Promessas por cumprir conveniente e merecidamente por todos esses povos. 

Em vez da liberdade a sério, verdadeiramente democrática, assistimos aos descalabros da corrupção, dos roubos impunes de grande parte desses líderes. De Portugal a Timor-Leste é notório e muito significativo quanto o banditismo de políticos e de grandes grupos empresariais e económicos (mas também de alguns pequenos e médios empresários e funcionários estatais) desviam em seu benefício valores e recursos que pertencem legitimamente aos povos. E assim acontece por todo o mundo. Só por isso uns têm tanto e outros menos que nada.

O resultado destes roubos redunda na falta de liberdade a sério, na falta de democracia de facto, na falta de justiça social e justiça judiciária, na pobreza extrema, no "aparelho" da saúde sem recursos adequados, na falta de habitação e de escolaridade, na subalimentação, na fome, na poluição a que chamam "desenvolvimento", etc. etc.

Perante tal realidade importa a união dos povos em prol à tal Liberdade a Sério e da rejeição de líderes que vimos enriquecer em conluio com muitos outros. Sabemos que eles não são menos que uns ladrões que para possuírem criminosamente o que possuem condenam os povos a carências inadmissíveis, desumanas. Em Timor-Leste acontece muito isso, como pelos restantes países da CPLP e por todo o mundo. A solução deste descalabro social depende da união dos povos. Algo difícil de conseguir em pleno devido a idolatrações imerecidas de uns quantos líderes, de partidarismos cegos, de confiança que fazemos de tantos que não a merecem.

Que 2017 seja um ano da limpeza desses "cancros criminosos" que roubam os povos e causam divisões, divergências, guerras, fome e tantos outros males para a humanidade.

Temos (devemos) dar-lhes caça. Por uma vida justa. Por anos vindouros melhores. Pela liberdade a sério.

Bom ano de 2017.

AV / MM

Vírus hosi gripi aviária hamate vítima iha Hong Kong

$
0
0
Mane ida ho tinan 75 mate iha Hong Kong, semana rua hafoin hetan tama iha ospitál tamba víru H7N9, estirpe gripe aviária estirpe gripe aviária ne’ebé hetan diagnostika hafoin halo  vizita ida ba Xina, anunsia iha horisehik  autoridade sira.

Idozu hosi Hong Kong ne’ebé desloka ba Changping, provínsia xineza Guangdong iha novembru ikus ne’e, mate iha loron Natal, tuir komunikadu ida ne’ebé fó sai iha horisehik hosi autoridade saúde antigu kolónia británika, sita hosi jornal South Xina Morning Post.

Kauza loloos ba ninia mate seidauk hatene, maibé hatene katak mane ne’e hetan problema seluk iha nia saúde.

Iha inísiu, bainhira nia tama ospitál, iha loron 09, diagnostika ho pneumonia, maibé teste ida, ne’ebé realiza tuir mai, iha pozitivu ba virus H7N9. Iha semana kotuk, autoridade sira deklara trata hanesan kazu dahuluk ne’ebé importa hosi gripe aviária iha invernu ne’e.

Sekretáriu ba Saúde Hong Kong nian, Ko Wing-man, afirma, iha kuarta-feira ne’e, katak idozu rekoñese vizita ida ba merkadu ne’ebé ho manu, ne’ebé moras kedas iha fatin ne’ebá, hafoin iha inásiu nega kualkér kontaktu ho manu kapoeira sira ou vizita ba merkadu.

Pasiente hela ho izolamentu hafoin ninia kondisaun  klasifika gravé.

Pelumenus ema 51 maka kontaktu besik liu ho idozu ne’e, inklui familia sira ne’ebé maka moris hamutuk ho nia no pessoál médiku, hetan vijilánsia médika.

Ne’e hanesan kazu badala 17.º hosi virus H7N9 ne’ebé konfirmadu iha Hong Kong.

Viziña Makau rejista, iha loron 14 liubá, kazu dahuluk ba infeksaun ida hosi grupu aviária iha ema.

Pasiente ho tinan 58, ne’ebé iha fatin ida faan manu nian, iha izolamentu iha Sentru Ospitál Conde de Saun Januário.

Iha sábadu, Servisu Saúde Makau deklara katak mane ne’e lahetan ona virus ne’e.

SAPO TL ho Lusa

PM Japonés hato’o kondolénsia ba vítima sira iha Pearl Harbour liuhosi vizita istórika

$
0
0
Primeiru-ministru Japaun, Shinzo Abe, iha ohin manifesta "sinseru no kondolénsia boot" ba família millaun norte-amerikanu ne’ebé mate iha bombardeamentu japonés iha  Pearl Harbour, durante vizita ne’ebé konsidera istórika hosi prezidente EUA, Barack Obama.

"Ho kualidade  primeiru-ministru japonés nian, ha’u oferese ha’u ninia sinseru no eternu kondolénsia ba sira nia klamar  ne’ebé maka mate iha ne’e, nomós  espíritu valente mane ho feto ho sira nia vida  lori hosi funu  ida ne’ebé hahú iha fatin ida ne’e ", hatete  Abe.

"Ita nunka no labele repete tan orrór sira iha funu", haktuir  Abe, no refere ba bombardeamentu japonés ne’ebé hamate norte-amerikanu liu 2.400  iha tinan 75 liubá.

Koa’lia iha Obama nia sorin, Abe agradese, iha sorin seluk, "toleránsia ba Japaun", elojia poder iha rekonsiliasaun.

Iha resposta, prezidente norte-amerikanu assegura katak  aliansa entre EUA no Japaun "nunka forte tebes" hanesan agora.

"Iha tempu di’ak no aat, ami iha ne’e atu kompleta", nia hatete, no afirma importánsia atu "labele demoniza buat ida ne’ebé lahanesan".

Abe no Obama iha ohin hala’o vizita istórika ida ba Pearl Harbour, ne’ebé hetan  atake lansa hosi  kasa-bombardeiru japonés marka Estadus Unidus inklui iha funu.

Ba dahuluk  maka primeiru-ministru japonés vizita memorial USS Arizona, harii iha fatin ne’ebá  iha inísiu tinan  1960.

SAPO TL ho Lusa

TINAN-TINAN IHA TL, KONTINUA OHO MALU NO PERSELINGKUHAN AUMENTA

$
0
0
Padre João Soares ne’ebé lidera misa iha loron Natal (25/12) iha Igreja Katedral Dili, liu husi ninia omilia hatete katak, selebrasaun Natal tinan-tinan,  hahalok  a’at oho malu akontese nafatin, no perselingkuhan aumenta iha Timor-Leste (TL).

“Tinan-tinan ita selebra Natal, hahalok a’at mosu nafatin, oho malu mosu nafatin, korupsaun  la’o nafatin, perselingkuhan dimana jadi, kaben nain sira sobu uma kain, klosan sira sobu kaben-nain sira ninia familia, kaben-nain sira tuur la metin tanba foin sa’e oan sira, depois kiikoan sira estraga sira ninia vida tinan seidauk to’o ba kaben sira  hakarak kaben ona, inan aman balun hakarak oan hola feto ka mane lalais, labarik barak mak husik hela sira ninia estudu iha dalan klaran ikus mai lori sofrimentu ba sira ninia a’an rasik, lori sofrimentu ba sira ninia familia,  lori sofrimentu ba sosiedade no ba ema hotu-hotu,” hateten Padre  João Soares, iha Igreja Katedral Dili.

Padre  João Soares realsa  katak,  selebra loron Natal Maromak mai  lori roman ba ema hot-hotu, maibe ema sira lakohi fo importansia, oinsa mak bele hatene importansia ba roman ida  ne’e.

Familia sira odiu malu nafatin, kontinua nafatin hela joven sira ba tama artemarsiais  hodi estraga malu sei kontinua hela. Ho hahalok sira  ne’e Jesus Kristu mai lori roman ba  ema hotu.

“Ita ksolok, kanta no reza, ba nai Jesus Kristu  ne’ebé mak lori roman ba  ita,” hateten  Padre  João Soares.

Nune’e mós Padre João Soares dehan, selebra loron Natal, la’os tanba kontente ho kalsa no kamiza foun, ne’ebé mak sosa husi Colmera, maibe importante mak fiar ba Maromak.

Misa  ne’e hala’o, hetan seguransa husi Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), Munisípiu Dili ho trankuilidade.

Natal hanesan xamada ba moris

Nune’e mos, Bispu Dioseze Dili, Dom Virgilio da Silva do Carmo, hatete, selebrasaun festa Natal la’os atu deskreve deit romantiku nostalgia nian, maibe sai hanesan xamada ida ba ema nia moris.

“Mai  ita ida idak liu liu  ba feto ou mane, matenek ou beik hodi husik hela ita nia atitude labarik nian, ba realidade adultu nian iha mundu. Presente iha ita nia moris prontidaun atu husik labarik ne’ebé iha ita, atu sai bo’ot presija hatene liu ita nia sentimentu, sai husi buat ne’ebé halo ita nia a’an la livre,”dehan Bispo Diosece Dili Dom Virgilio da Silva do Carmo ba sarani sira iha selebrasaun misa iha Igreja Catedral Dili, Sabado kalan  (24/12).

Dom Virgilio hateten,  atitude  hanesan matenista ninian no konsumista  ninian atitude eDomista besik ba buat ne’ebé mundu ho buat seluk tan, kofiansa ida no iha esperansa ne’ebé bo’ot liu tan iha maromak.

 “Maske ita rasik iha konfujaun no  desorienta la hatene atu ba los ne’ebé, duvida  iha serteza no tauk ba loron aban bain rua nian. Selebrasaun natal  ne’e xamada ida espeansa nian iha mundu  ne’ebé rejistrasaun amiasa bo’ot ba ita,”esplika Dom Virgilio.

Tanba ne’e Natal hanesan explozaun naroman, iha mundu ne’ebé nakukun deskonfiansa buras iha sosiedade nia laran natal hanesan kompromisu bo’ot hodi   bele hetan moris foun.

“Selebra natal mai ita deskobre fila fali sentidu natal ne’ebé mak los, atu selebra natal estimula ita, hodi bele selebra natal hanesan esperansa nudar maromak oan liu liu ba familia ne’ebé iha perigu, naksobu dadaun no tenke lori esperansa ba maluk sira ne’ebé terus, moras no ema ijola tanba razaun oi oin ba familia no mos vizinu,” haktuir Dom Virgilio.

Tanba ne’e tenke lori esperansa ba ema hirak ne’ebé hare ba la iha  folin, sira tenke moris nune’e mos ba sira ne’ebé la respeitu ba ema seluk nia moris. Tenke  lori esperansa ba maluk sira ne’ebé la hetan oportunidade hodi selebra natal.

Dom Virgilio husu mos ba maluk sira ne’ebé lakohi tuir pratika hodi selebra natal, tanba dadaun ne’e sira nia fiar malirin ona lori esperansa ba grupo hirak ne’ebé hanoin a’at ba malu no sadik malu.

“Natal ida ne’e lori dame no paz konfiansa enerjia ne’ebé diak liu hotu hodi tane ita nia kresimentu, ba maturidade, ne’e duni dalan atu fila fali naroman ne’ebé tau ita nia konfiansa liu husi kosok oan ne’ebé moris,”dehan Dom Virgilio.avi/ety

Jornal Nacional

TL SEI KONVOIU SIMU MARVI

$
0
0
Prestasaun reprezentante Timor Leste (TL), liu husi nia sidadaun feto ida, Maria Vitoria alias ‘Marvi’ foin lalais ba tuir kompetisaun Dangdut Academy Asia 2 (DAA2) iha Indonesia, no konsege tama to’o kuatru finais, maka komunidade iha kapital Dili planeia ona sei halo konvoiu (pawai) hasoru Marvi wainhira fila mai TL.

“Maria Vitoria fila ita sei halo pawai penyambutan iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato bainhira nia fila mai, tanba nia hatudu prestasaun di’ak iha rai liur,” hateten Diretór Jerál Sekretaria Estadu ba Juventude no Desportu (SEJD), Metodio Caetano Moniz, ba jornalista sira, iha nia knár fatin gabinete SEJD eis-sional Lecidere Dili, Tersa (27/12/2016).

Teknikamente atu halo saida de’it ba Maria Vitori la problema, maibé importante mak tenki halo penyambutan ba nia (Marvi), tenik Nia.

Metodio salienta, Maria Vitoria tama iha 4 besar, SEJD sente orgulho tebtebes núdar ema Timor, tanba joven ida ne’ebé kompetativu no orgulho bo’ot hanesan ema Timor-Leste.

Ne’e duni Marvi komprova duni, mesmo nia sai ona hori kalan, maibé prestasaun ne’ebé nia hatudu ba ida maksimal to’o iha fatin refere.

“Desde husi inisiu ema barak akompañia haree liu televizaun sente orgulho ho Maria Vitoria ninia prezensa iha ne’ebá. Signifika katak, ida ne’e bele sai banati ba jovens sira seluk, kuandu hatudu prestasaun bele kompete ho Nasaun sira iha liur, ita nia povu ne’e sei fó apoiu no orgulho,” realsa Metodio.

Metodio dehan, Maria Vitoria agora daudaun la’ós ninia inan-aman nian de’it, mais Maria ne’e ema Timor nian tomak. Ito

Jornal Nacional

TINAN 2017, SOE LIXU ARBIRU SEI KONA MULTA

$
0
0
Ministru Estadu Koordenador asuntu Justisa no Ministru Administrasaun Estatal, Dionisio Babo, informa, hahú tinan oin 2017, komunidade sira soe lixu arbiru no para kareta iha estrada ninin sei selu multa ba Estadu.

“Tinan oin lixu ne’ebé ita nia komunidade sira soe arbiru deit tenki selu multa, ho mos transporte ne’ebé mak para iha Dili laran ne’e mós ba iha tinan oin tenki mós selu hotu ona, tanba lei halo hotu tiha ona, hein ba tinan oin hala’o implementasaun deit ona,”esplika Dionisio ba jornalista sira, iha edifisiu Ministériu Administrasaun Estatal Caicoli, Dili, foin lalais ne’e.

Nia hatutan, komunidade sira ne’ebé mak para kareta arbiru ne’e komesa tinan oin selu ona, osan sei hatama ba iha kofre Estadu.

“Lixu iha Dili laran, kada loron iha Dili laran ne’e produs lixu porvolta 190 toneladas lixu, ne’ebé mak ami rekolha ne’e provolta 50% deit. Tanba kada tinan ita gasta osan ba lixu ne’e provolta  $ 2 Millioens, lor-loron iha 50 komeonetas mak halo operasaun iha Dili laran, komeonetas ida lao dala tolu kada loron ida,”esplika Dionisio Babo.

Oras ne’e dadaun entrega ona ba iha Munisípiu Dili, espera katak sei servisu diak liu tan hodi kontrola lixu iha Dili laran.

“Ami husu kolaborasaun ba maluk Timor oan sira liu-liu iha loron bo’ot Natal no Tinan Foun ne’e favor ida hotu-hotu soe foer iha nia fatin ou tau hamutuk iha fatin lixu,” tenik Dionisio Babo.

Nune’e Dionisio Babo husu ba iha Administrador Postu no Xefi Suku sira hodi servisu maka’as atu kontrola sira-nia komunidade hodi soe foer tuir nia fatin.

“Ita moris iha Plaza la’os ita moris iha fahi luhan, ne’ebé ita hatene nia hijeniu hirak ne’e, ha’u husu kolaborasaun ba ita hotu, tanba Natal no Tinan Foun ne’e ita nia sarani katolika sira nia, liu-liu udan hanesan ne’e ita hotu tenki servisu kolabora ba malu para bele halo sidade ne’e mós nafatin,” esplika Dionisio Babo.avi

Jornal Nacional

NATAL “REFÉM” MATERIALISMO

$
0
0

Jornal Nacional, editorial

Sarani kristaun Katolika iha Mundo rai klaran iha Domingo, 25 Dezembro selebra festa Natal ka festa  loron moris Nai Jesus Kristu mai iha Mundo hodi salva ema sala nain sira durante iha nia vida tomak. Natal sai hanesan mos festa familia nian. familia nebe iha domin, dame, paz no uninidade.

Familia, Sao Jose, Maria Virgen ho kosok oan Nai Jesus Kristu nian sai nudar modelu familia ida nebe iha paz, domin no dame. Tane selebrasaun natal ida nee famili ida idak tenki halo refelsaun ba ida idak ninia familia uma laran.

Sentidu Natal ba tinan 2016, tuir Amo Papa Fransisco I, katak Natal “ refém’ ( hostage ka Tersandera) oleh materialismo tan nee presiza liu mak haraik an ka humildade.

Homilia amo Papa nee pretenente duni tamba ohin loron nee maromak ema tau tiha ba sorin, buat sira riku soin mundo nian mak ema prioriedade liu duke harohan ka fiar ba Nai maromak. Iha loron boot Natal, ema dala barak obsesaun liu sosa premeiu, hahan, roupa hatais no buat sira nebe konaba sira nia an rasik, tan nee atu iha sentidu loron boot Natal tenki mais humilde.

“se ita hakarak selebra loron Natal nee lolos, ita tenki refleta lia fuan nee : Maromak Sempre iha ita nia moris lor loron” dehan Amo Papa nebe kuota husi Reuters. Lia fuan importante liu nebe amo Papa fo sai iha selebrasaun misa Natal nian iha Basilika, Vatikano mak fo hanoin ka lembra ba nasaun desenvolvidu sira katak sentidu Natal mak humildade, simplisidade no misteriu.

Natal ohin loron nee ema ladun preokupa, buat sira nee hotu mak halo natal nee festa baibain tamba sentimentu agradesementu ba Nai Maromak nee tau tiha sorin, hanoin liu ba sosa premiu nebe luxu maibe haluha tiha ema sira nebe taun tiha ba kotuk.

Mundo sira hanesan nee maka refém tiha Natal hodi nunee presiza resistensia hodi liberta. Agora oinsa atu liberta mak ho haraik an deit “humilde” no tenki iha pensamento ida katak Maromak sempre hela ho ita loro-loron.

Selebrasaun natal ba tinan ida nee, tinan ida nebe nakonu ho sofrementu, mundo nebe nakonu ho funu nebe provoka  refujiadus, halo ema tur la hakmatek, terus no susar oi-oin, hamlaha iha fat-fatin, bomba iha Suriah no rainakdoko iha Aleppo nebe ema barak mate.

Saida mak amo Papa preokupa sai mos preokupasaun amo sira iha Timor Leste tamba iha Timor Leste mos  wainhira atu tama loron boot Natal sempre mosu  hahalok  a’at oho malu, no mosu amante iha familia hodi hamosu dezunidade iha familia.

Tan nee festa Natal sai hanesan explozaun naroman, iha mundu ne’ebé nakukun, deskonfiansa buras iha sosiedade nia laran, natal hanesan kompromisu bo’ot hodi   bele hetan moris foun.

“Natal ida ne’e lori dame no paz konfiansa enerjia ne’ebé diak liu hotu hodi tane ita nia kresimentu, ba maturidade, ne’e duni dalan atu fila fali naroman ne’ebé tau ita nia konfiansa liu husi kosok oan ne’ebé moris,” Dom Virgilio. Los duni, Nai Jesus Kritus moris mai iha mundo lori paz, dame no domin atu ita paz ba malu, hadame malu no hadomi malu nudar kriatura Maromak nian no hakribik kontra mandamentu 10. Tamba ho paz, dame no domin mak sai hanesan xavi ba estabilidade, desenvolvimentu no  prosperiedade sidadaun nian. *

Domin no justisa, série ne’ebé iha 2017 sei lori tema sosiál ba televizaun timoroan

$
0
0
Dili Film Works

Intensidade  iha momentu ne’ebé maka aponta ba Vitor, polísia, re’i  Rosa, advogada direitus umanus, maibé ho tauk  ka laesperiénsia lahalo  joven ator timoroan  José halo  aléinde beiju ida iha reen-toos ninia koprotagonista Irim.

No  hafoin  hamnasa, ne’ebé  kontajia ba  timoroan barak  maka  ajuda ho  sonoplastia, klakete no ahi filmajen ne’ebé hala’o  iha  sede Komisaun Akollimentu, Verdade no Rekonsiliasaun (CAVR) iha Díli.

"Korta", haktuir  Luigi Acquisto, produtór no diretór série "Domin no Justisa", ne’ebé sei  produz ba televizaun nasionál timoroan, TVTL, besik tama ona ba reta finál filmajen nian.

"Beiju nia, maibé labeiju, lafó beiju iha testa. ikus mai só hateke deit ba nia ", esplika joven José Sarmento Piedade, atór iha fulan balun nia-laran  ne’ebé iha ninia oin iha estrela joven boot ida sinema timoroan nian, Irim Tolentino, protagonista hosi longa-metragem dahuluk  nasaun nian, A Guerra de Beatriz.

Protagonista  na’in rua "Domin no Justisa" - série ne’ebé produz hosi  Dili Film Works no filma durante semana 10 ikus ne’e iha lokák  barak  Timor-Leste nian- sai moos hanesan  fiu kondutór  hosi série ida sein presedente iha nasaun.

Liu  autór 100, kontratadu  hosi  facebook no oin ba oin, balun hosi sira integra ba ekipa filmajen ho kuaze elementu 40 ne’ebé prepara série ida ho  epizódiu 20, liuhsi  bloku rua – no ho  istória ne’ebé serve hanesan fiu kondutór ba sira hotu - analiza aspetu importante ba vida iha  Timor-Leste.

"Iha  inísiu ami hanoin katak atu hetan  atór sira sei difísil tebes duké ikus mai akontese.Buat hotu muda no ami konsege hetan joven barak  ho esperiénsia balun iha  teatru, maibé ami konsege hetan ema barak, ho  idade hotu, sein esperiénsia, maibé ami hala’o serbisu ida kapás tebes  ", hatete Luigi Acquisto, iha deklarasaun ba Lusa.

"Dezafiu ida todan liu  ba  prosesu ida hanesan ne’e maka lojístika ne’ebé iha  Timor-Leste bele sai komplikadu, liliu karik filmar iha fatin barak, ho kalendáriu ida no orsamento apertadu", nia haktuir.

Tuir  Irim Tolentino, ne’e hanesan  série ida importante tebes atu  trata ho assuntu sira hanesan  direitus umanus ne’ebé krusiál tebes ba situasaun Timor-Leste nian hanesan  filme Guerra da Beatriz, marka momentu destakadu iha nasaun.

"A Guerra da Beatriz hanesan filme ida importante tebes ba Timor-Leste tanba  ba dahuluk maka  konta istória Timor-Leste no  massacre sira hanesan Kraras", nia hatete.

"Série ne’e moos importante tebes tanba koa’lia tema importante barak  ba sosiedade timoroan. No ha’u nia papel hanesan feto ida ne’ebé forte, ne’ebé defende kazu barak  maka mosu iha istória. Ha’u Adora tebes",n ia afirma.

José Piedade lakonsege fiar oportunidade ne’ebé iha: sai  ator derepente, bainhira laiha  serbisu, hafoin iha tempu balun thala’o serbisu hanesan  geólogu, área ne’ebé oportunidade oituan liu.

"Ha’u  partisipa atu bele hetan esperiénsia foun. Badahuluk maka ha’u  partisipa iha filme. Iha inísiu difísil tebes, maibé agora fásil liu", nia hatete, no esplika katak  gosta tebes atu repete.

"Domin  no Justisa" envolve epizódiu 20 no istória aborda área oioin hanesan  sistema judisiál, violénsia doméstika no jéneru, assuntu ambientál, korrupsaun no seluk tan.

Acquisto refere katak  projetu produsaun ida  oituan liu ho tétum, ho atór no tékniku timoroan sira - apoiu hosi  ekipa australianu ida  no hetan  finansiamentu hosi  Uniaun Europeia ne’ebé, konsidera, tenki halo replikadu.

"Tipu ho programa ne’e  importante tebes atu ajuda dezenvolve identidade ida no nasaun ida", nia haktuir.

Hanesan barak  iha Timor-Leste, ne’ebé iha projetu pioneiru barak, realizasaun  série ne’ebé remata  sai moos hanesan  espasu formasaun ida, ho joven timoroan maka sai ator no elementu produsaun sira.

Hanesan kazu Doroteia Castela nian ne’ebé iha  série ne’e interpreta Paula - " joven ne’ebé  mai hosi foho atu estuda iha  universidade, tenki hela iha uma ninia tia ne’ebé maka lorloron Laós ba  estuda, obriga nia  ba faan paun".

Joven ne’e, maka sai  labarik figurante iha Guerra de Beatriz – produz moos hosi Dili Film Works - ajuda element seluk iha série ne’e  no iha kazau ne’e, sai  responsável ba klakete improvisada iha kuadru mutun ne’ebé, ho liman, sei hamoos  númeru sira ne’ebé maka tuir mai.

Ninia istória, triste tebes, demaziadu komun liu iha Timor-Leste, ne’ebé maka joven barak viaja ka hetan rekrutamentu hosi distritos ba kapitál ho promessa iha serbisu ka estudu ikus nai sai  kuaze sai empregadu doméstiku ba vendedor ambulante ba familia ho menus kuidadu.

Série ne’e liuhosi fatin imbóliku barak iha kapitál laran ho iha liur, inklui Semitériu Santa Cruz, zona foho sira no postu xefe  suku ida (freguesia).

SAPO TL ho Lusa

Pedro Camoes “Lakohi Komenta Emilia Fila Ka Lae”

$
0
0
DILI – Maske arguida Emilia Pires simu ona pena prizaun tinan 7 iha semana kotuk liu (20/12/2016) husi Tribunal Distrital Dili (TDD), maibe arguida rasik kontinua nafatin halo rezistensia oi-oin hodi bele hases husi Timor Leste.

Tamba nee, husi parte defesa Emilia, Pedro Camoes argumenta katak arguida la komete krime partisipasaun ekonomia negosiu tamba la iha realidade, maibe relasiona ho ninia arguida fila Timor Leste husi parte defesa nina lakohi fo komentariu Emilia Pires fila mai Timor Leste ka lae maibe husi parte defesa hare uluk ninia rekursu neebe mak too iha (08/01/2017).

Senhora Emilia Pires ona desijaun tribunal kona ba ninia pena tinn 7 nian, maibe atu fila ka la fila lakohi komenta maibe hare uluk ninia rekursu,” dehan Pedro ba jornalista sira, iha Tribunal Distrital Dili (TDD), Tersa (27/12/2016).

Iha fatin ketak, tuir ativista Roberto Pereira katak kona ba Emilia Pires neebe mak seidauk fila fali Timor Leste, presiza iha boa vontade governu no Parlamentu Nasional ho mekanismu no desijaun neebe mak adekuadu no diak, atu bele lori fila fali mai iha Timor Leste.

Nia hatutan, durante nee publiku preokupa kona ba desijaun tribunal neebe mak aplika ba arguida nain rua neebe mak komete kaju korupsaun, maibe tribunal hasai tiha desijaun aplika pena prizaun hanesan buat mamuk ida tamba arguida Emilia Pires la iha Timor Leste atu kumpri maibe akompanya desijaun tribunal liu husi ninia defesa. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (29/12/2016). Domingos Piedade Freitas

Suara Timor Lorosae

Jornalistas de Macau vão pedir em Lisboa carteira profissional portuguesa

$
0
0
Macau, China, 29 dez (Lusa) -- A Associação de Imprensa em Português e Inglês de Macau (AIPIM) defende a emissão de carteiras profissionais portuguesas para jornalistas no território e vai levar o tema ao Congresso dos Jornalistas que se realiza em janeiro em Lisboa.

O objetivo da moção que será apresentada ao congresso, disse à agência Lusa o vice-presidente da direção da AIPIM, Gilberto Lopes, é "encontrar uma via de diálogo que possa permitir que a Comissão da Carteira Profissional de Jornalistas (CCPJ) venha a admitir a possibilidade de voltar a emitir carteiras [para Macau]".

Além de os portugueses que iniciam a profissão de jornalista em Macau não terem acesso à carteira profissional através dos órgãos de comunicação locais, Gilberto Lopes deu ainda o exemplo dos jornalistas que exerciam a profissão em Portugal e vão trabalhar na região chinesa, que podem ter o problema na renovação do seu título profissional.

O vice-presidente da AIPIM reconhece que "os argumentos apresentados pela CCP são válidos, isto é, a Comissão (CCPJ) não emite carteiras para fora do território português", mas diz que "vai apelar ao facto de Macau ter uma realidade específica".

"Se eu exercer a profissão na Rádio Alfa em Paris posso provavelmente ter a carteira do sindicato profissional francês. Em Macau, não havendo nenhuma instituição [que emita um título], eu não consigo ter nenhuma carteira profissional", sublinhou Gilberto Lopes.

O também chefe do canal em língua portuguesa da Rádio Macau chamou a atenção para o "vazio" na Lei de Imprensa em Macau, em vigor desde os anos 1990.

"Penso que uma carteira profissional em Macau era fundamental, primeiro porque era necessário acreditar os profissionais", disse.

Gilberto Lopes alertou para a inexistência de um código deontológico ou estatuto de jornalista, documentos que a AIPIM deverá aprovar "em breve" e que em princípio serão seguidos nas redações em língua portuguesa e inglesa de Macau, mas não que não são vinculativos por não terem força de lei na região.

No 4.º Congresso de Jornalistas, agendado para Lisboa, de 12 a 15 de janeiro, o vice-presidente da AIPIM vai ainda apresentar um retrato da comunicação social em língua portuguesa e inglesa em Macau.

"Há hoje uma forte componente profissional, de jornalistas e de pessoas ligadas à comunicação social, que ultrapassa as 100 pessoas, o que é de facto um contingente grande. (...) Eu diria que os jornalistas e o público em geral em Portugal não têm noção do que hoje se faz em português em Macau", afirmou.

Além de Gilberto Lopes, a AIPIM far-se-á representar no congresso pela jornalista Luciana Leitão.

FV // SB

Manobras de porta-aviões chinês no Pacífico visaram "dissuadir forças independentistas de Taiwan"

$
0
0
Pequim, 29 dez (Lusa) - O ministério da Defesa chinês admitiu hoje que manobras realizadas no Pacífico pelo porta-aviões Liaoning, que passou por águas próximas de Taiwan, visaram "dissuadir as forças independentistas taiwanesas".

O porta-voz do ministério Yang Yujun disse que as manobras foram um exercício "de rotina", que visaram também "melhorar a capacidade de dissuadir as forças independentistas taiwanesas e salvaguardar a soberania da China".

Yang não deu detalhes sobre o exercício, um dos primeiros em águas internacionais realizado pelo porta-aviões chinês, mas assegurou que "decorreram de acordo com o planeado".

Pequim criticou por várias vezes as incursões desenvolvidas por porta-aviões norte-americanos nas águas do Mar do Sul da China, que reclama quase na totalidade, apesar dos protestos dos países vizinhos.

"Respeitamos a liberdade de navegação dos países, feita de acordo com a lei, mas opomo-nos ao abuso desse direito por parte de algumas nações, com o fim de colocar em risco os nossos interesses legítimos e segurança", afirmou Yang.

O Liaoning, o único porta-aviões chinês, passou na segunda-feira a sudeste das ilhas Dongsha, administradas por Taiwan e reclamadas por Pequim, levando o exército da ilha a lançar missões de reconhecimento.

Pequim considera Taiwan uma província chinesa e ameaça com o "uso da força", caso o território declare independência.

A ilha onde se refugiou o antigo governo chinês depois de o Partido Comunista (PCC) tomar o poder no continente, em 1949, assume-se como República da China.

JOYP // JMR

Obama prepara sansaun hasoru Rússia tanba alega halo interferénsia iha prezidensiál

$
0
0
Estadus Unidus prepara hela sansaun ekonómiku foun no diplomátiku kontra Rúsia tanba alega interferénsia hosi Kremlin iha eleisaun prezidensiál norte-amerikanu, informa kuarta-feira orgaun komunikasaun sosiál oioin. 

Tuir “The Washington Post”, administrasaun Prezidente sesante Barack Obama konkretiza detalle sira hosi sansaun, ne’ebé hakarak implementa molok nia mandatu remata iha 20 janeiru no sei anunsia iha semana ne’e.

Administrasaun Barack Obama moos hakrak “proteje” sansaun sira atu Donald Trump labele fila sira ho fásil. Aleinde sansaun ekonómiku no diplomátiku, resposta Washington nian ba Moskovu inklui posibilidade boot ba operasaun informátika enkobertu, tuir CNN.

Ajénsia informasaun oioin hosi norte-amerikana aseita akuzasaun katak Moskovu interfere iha eleisaun prezidensiál loron 08 novembru ho atake informátiku ba Patido Democrata no kampaña Hillary Clinton hodi ajuda eleisaun ba Donald Trump, ne’ebé anunsia mudansa rumu ida maka’as iha relasaun atuál ho Kremlin.

Rússia anunsia ona katak Washington adopta medida inimigu foun “ninia resposta” no aksaun kontra diplomata russu iha Estadu Unidus sei iha “impaktu direta” ba diplomata norte-amerikanu iha Rúsia.

Washington hamonu hamonu sansaun iha 2014 kontra Rússia tanba aneksaun peninsula hosi Krime no apoiu Kremlin nian ba rebelde ne’ebé kombate iha leste Ukrania.

SAPO TL ho Lusa 

Fórum Makau ho "atitude nakloke" ba adezaun Saun Tomé no Prínsipe

$
0
0
Fórum ba Kooperasaun Ekonómiku no Komersiál entre Xina no Nasaun Lia-Portugés (Fórum Makau) iha "atitude nakloke" na entrada Saun Tomé no Prínsipe, ne’ebé  estabelese fila fali iha semana relasaun diplomátiku ho Pekin.

"Saun Tomé no Prínsipe hanesan  membru familia hosi  luzofonia, tanba  Sekretariadu Permanente iha atitude ida nakloke relasiona ba ninia  participasaun iha Fórum Makau. Karik  parte santomense aprezenta pedidu, Sekretariadu Permanente disponível atu  submete ba nasaun  partisipante sira iha  Fórum hodi halo diskusaun", haktuir iha ohin ba Lusa Gabinete Apoiu ba Sekretariadu Permanente Fórum Makau nian.

Iha loron  20 fulan ne’e, Saun Tomé no Prínsipe hakotu  relasaun  diplomátiku ho Taiwan no resoñese Repúblika Popular Xina. Hafoin loron neen, iha segunda-feira, Xina anunsia restabelesimentu relasaun  diplomátiku ho nasaun ne’ebá.

Saun Tomé no Prínsipe, to’o  agora, esklui hosi  Fórum Makau tanba relasaun ho Taiwan.

Harii iha 2003 hosi Pekin, Fórum Makau iha  Sekretariadu Permanente no reúne iha nível ministeriál kada tinan tolu.

Iha Konferénsia Ministeriál, iha  outubru, laiha kualkér reprezentante hois Saun Tomé, maski ne’e partisipa hanesan  observadór iha  reuniaun Fórum no 2013 haruka ona, badahuluk, reprezentante ida ho kategoria ministru.

Saun Tomé no Prínsipe suspende relasaun ho Pekin iha 1997, rekoñese Taiwan. Tanba ne’e, prezidente Manuel Pinto da Costa vizita Xina pelumenus okazaun rua.

Pekin konsidera Taiwan provínsia xineza ida no defende "reunifikasaun  pasífiku", maibé ameasa "uza forsa" karik  illa ne’e deklara independénsia.

Taiwan,  illa ne’ebé  refujiu  antigu governu xinés hafoin  Partido Comunista (PCC) kaer  poder iha  kontinente ne’ebá,iha 1949, assume hanesan  Repúblika  Xina.

Pekin no Taipé afirma katak só iha  Xina ida deit.

Bainhira  São Tomé deside rekoñese Taiwan, illa ida hosi haat "tigre aziátiku", iha Koreia do Sul, Hong Kong no Singapura nia sorin.

Apoiu liuhosi ekonomia ne’ebé forte, Taiwan investe osan barak  iha  espansaun ninia espasu polítiku internasionál.

Tanba ne’e, Repúblika Popular Xina sai  ekonomia mundiál boot liu, ho rezerva kambiál boot liu iha planeta, ho valár dólar billaun 3,44.

SAPO TL ho Lusa

Prezidente Timor-Leste promulga Orsamentu Estadu ba 2017

$
0
0
Prezidente Repúblika Timor-Leste, Taur Matan Ruak, iha horisehik  promulga Orsamentu Jerál Estadu (OGE) ba 2017, akompaña ho mensajen ida ba  parlamentu, informa prezidénsia timoroan iha komunikadu.

Iha  mensajen ba deputadu sira, xefe Estadu fó hanoin " avizu ne’ebé halo ona durante tinan barak relasiona ba nesesidade  atu  garante sustentabilidade ba (...) dezenvolvimentu ekonómiku" Timor-Leste nian.

"Sei lamantein posobilidade ita nia dezenvolvimentu bazeia deit ba realizasaun despeza públika ne’ebé finansia hosi Fundu Petrolíferu", alerta prezidente.

Taur Matan Ruak, ne’ebé veta Orsamentu ba 2016, husu ona iha setembru, liuhosi diskursu iha  parlamentu, OGE ida ba 2017 tenki "prudente no responsável", reflete ba inserteza hosi rikeza petrolífera Tasi Timor nian.

Xefe Estadu konsidera moos iha mensajen ne’ebé haruka ba parlamentu katak  atu dada  investimentu estranjeiru importante liu maka"investe iha edukasaun (...), ba  estabilidade iha setór justisa ho hadi’a kondisaun vida sidadaun nian" duké "ba mega infraestrutura".

Alerta moos ba " nesesidade ho rigor liu tan iha konta públika (...),garante kualidade investimentu públiku, hanesan moos garante likidés iha ekonomia ba  pagamentu kompromissu Estadu nian, razaun hosi  OGE  retifikativu 2016", refere komunikadu ne’e.

OGE Timor-Leste ba 2017 hetan aprovadu hosi parlamentu, ho  unanimidade, iha 09 dezembru no prevé gastu dólar millaun rihun 1,39, kiik liu  dezde 2010, no reseita ho millaun rihun  1,41.

Iha tempu ne’ebá aprova moos Orsamentu Seguransa Sosiál dahuluk, ne’ebé  permite arranke, badahuluk  iha 01 janeiru 2017, Rejime Kontributivu Seguransa Sosiál Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa

VETERANUS MAK TERUS, EMA SELUK MAK GOZA PV

$
0
0
Veteranus sira la kontenti ho lei Pensaun Vitalisia (PV), tanba sira mak terus durante tinan 24 hodi liberta rai no povu Timor Leste, maibé to’o ikus ema seluk mak goza fali independensia ne’e.

Veteranu Funu Lakan, husi Suku Hera, Postu Administrativu Cristu Rei, ejiji Parlamentu Nasionál atu halakon tiha lei pensaun vitalisia ne’e.

“Ami veteranus sira sei moris terus no ki’ak hela, ami lahetan buat ida, ema balu mak hetan fali pensaun vitalisia. Ami husu ba Prezidenti Repúblika, konaba lei vitalisia, tanba ami haree katak, vitalisia ne’e, habokur grupu oan ida de’it,” katak veteranu Funu Lakan, ba PR Taur Matan Ruak, liu husi dialogu komunitária Xefi Estadu ne’e nian iha Suku Hera, Tersa (20/12).

Alende ne’e, nia mós husu ba PR Taur Matan Ruak katak, aban bainrua tama iha vida polítika karik, tenki tau matan ba povu tomak iha Timor Leste.

“Prezidenti Repúblika rasik  dehan, ita bo’ot gosta polítika, tanba ne’e, ami husu se aban bainrua tama polítika karik, tanki tau matan ba povu Timor Leste tomak,” relata veteranu ne’e.

Hatan konaba preokupasaun ne’e, PR Taur Matan Ruak dehan, pensaun vitalisia ne’e, maioria iha Timor larna ne’e, hakarak ko’a tiha, maibé Parlamentu Nasionál iha nia pozisaun, no Governu mós iha nia pozisaun, i Prezidenti respeita sira.

“Ita labele obriga orgaun Estadu ida atu tuir ita nia hakarak,” katak Xefi Estadu ne’e.

Konaba vida polítika, Taur Matan Ruak rekuñese katak, nia gosta duni polítika, maske foin mak primeiraves nia tama iha polítika.

“Ha’u nia vida mai polítika ne’e, foin mak primeiraves, maibé ha’u gosta fali polítika, tanba ne’e ha’u sei mate ho polítika. Ita labele so’e hela ita nia rai, tanba ita hotu terus, buat ne’ebé ita seida’uk halo, ita sei halo hamutuk, imi konta ho ha’u nia apoiu,” dehan Xefi Estadu ne’e.cos

Jornal Nacional

TINAN FOUN 2017, JOVENS LA BELE OHO MALU TAN

$
0
0
Hela deit loron tolu tama tinan foun 2017 no despede hela memoria iha tinan tuan 2016. Buat diak barak maka la’o iha 2016, maibe falun mos ho buat aat lubuk ida, liu-liu krimi organizadu no krimi humanidade akontese bei-beik iha tinan tuan. Iha fatin-fatin barak no iha sukun-sikun Dili laran ho Munisipiu sira sei akontese ema oho malu, juventude balun kontinua ‘hatudu isin besi ran manas’ ba malu.

Familia lubun wain sei tuur ho halerik no mata wen, tanba sira lakon sira nia oan, subrinho, no bei oan ne’ebé maka ema deskonhsidus sira oho.

Atu besik tama ona ksolok loron boot Natal deit mos sei mosu ran nakfakar ne’ebé rejulta joven ida mate iha area Becora nian tanba hetan asaltu husi grupu joventude balun.

Ho esperiensia ‘nakukun’ sira ne’e, Prezidenti Parlamentu Nasional, Aderito Hugo da Costa, husu ba povu tomak, liu-liu juventude sira atu hadok an husi violensia no la bele oho malu tan iha tinan foun 2017.

“Hau husu ba povu tomak no joven sira atu hakribi ona violensia, tendensia ida oho malu, sona malu, hau triste tebes wainhira rona ida ne’e, hein katak ita nia Polisia sira bele halo investigasaun klean tebes para atu notifika tendensia saida maka halo ema oho malu ne’e,” hateten Aderito Hugo iha PN, Tersa (27/12/2016).

Aderito Hugo admira tebes tanba oras ne’e ema hare oho malu ne’e simples teb – tebes, buat nebe povu ne’e infrenta iha tinan 24 nia laran liu ba ne’e demaizadu liu wainhira tenki kompara ho tempu uluk nian.

“Ita tenki agradese, apresia fo valor ba ita nia ukun an ida ne’e, se ita la fo valor se maka atu fo valor, se ita hatudu nafatin aktus krimi hanesan ne’e, hau lamenta teb – tebes, asiste akontesementu loron hirak mai ne’e iha Kapital Dili, lamenta tebes,” afirma Aderito Hugo.

Aderito Hugo fiar katak, molok tama ba tinan 2017 no iha eventu eleisaun jeral, krimi hirak ne’e elimina ona. Tanba ne’e, Polisia tenki halo investigasaun klean para depois haree autor sira ne’e lori ba prosesu. Nes

Jornal Nacional

POVU LAMENTA, DEPUTADU SIRA IHA PN REPREZENTA DE’IT SIRA NIA FAMILIA

$
0
0
Povu lameta tebes ho sira nia reprezentante iha uma fukun Parlamentu Nasionál (PN), tanba tuir povu nia haree katak, durante ne’e deputadu sira nunka reprezenta sira iha PN.

Komunidade Pedro husi Suku Camea, Postu Administrativu Cristu Rei, Munisipiu Dili lamenta katak, durante ne’e deputadu sira reprezenta sira nia familia de’it iha Parlamentu Nasionál.

“Pensaun vitalisia ne’ebé mak tinan barak ona, ita seida’uk hetan solusaun. Tanba ne’e ha’u husu ba Prezidenti Repúblika katak, maluk sira ne’ebe tu’ur iha Parlamentu Nasionál ne’e, reprezenta povu ou reprezenta sira nia fen ho oan,” lamenta Pedro ba PR Taur Matan Ruak, bainhira Xefi Estadu ne’e dialogu ho komunidade ho povu iha Suku ne’e, Kinta (21/12).

Nia hatutan, deputadu sira iha Parlamentu Nasionál ne’e, hodi reprezenta povu atu defende povu nia halerik, maibé realidade lahatudu hanesan ne’e.

“Sira atu rona povu nia halerik, maibé sira tu’ur iha ne’eba ne’e, reprezenta sira nia fen oan de’it, tanba ne’e mak sira deside buat ida tuir sira nia hakarak de’it,” katak nia.

Hatan konaba preokupasaun ne’e, PR Taur Matan Ruak dehan, Pensaun Vitalisia ne’e,  preokupasaun ema hotu nian.

“Ha’u mós hakarak hamos, maibé Parlamentu Nasionál ne’e orgaun Estadu ida, Prezidenti Repúblika ne’e orgaun Estadu ida, Governu orgaun Estadu ida, ida ida ho nia funsaun, Preidenti Repúblika labele inpoint, maibé klaru tenki fó hanoin,” katak Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e  hatutan, Parlamentu Nasionál hela de’it fulan 6  ona atu haree problema sira ne’e.

“Ita haree tok sira sei halo saida iha fulan hira ne’ebé se falta ne’e. hanesan lei rai, no anti korupsaun inklui mós pensaun vitalisia,” dehan Taur Matan Ruak.cos

Jornal Nacional

KOMUNIDADE HUSU XANANA BLACKLIST KOMPAÑIA LAIHA KUALIDADE

$
0
0
Komunidade Suku Camea, Postu Administrativu Cristo Rei, Munisípiu Díli, ejiji ba eis Primeiru Ministru, atual Ministru Planeamentu  Investimentu Estratéjiku (MPIE), Kay Rala Xanana Gusmão atu blacklist kompañia sira ne’ebé durante ne’e halo projetu ba Estadu laiha kualidade.

Komunidade José Ximenes husi Suku Camea dehan,  Dezenvolvimentu iha Timor ne’e, laiha kualidade, tanba falta kontrolu husi MOP ho ADN laiha, hodi halo Governu fakar osan saugati de’it.

“Kompañia sira ne’ebé halo projetu laiha kualidade, tanba sira uza fali rai henek hodi tau fali ba estrada. Ami ko’alia ona ho maun Xanana no husu ba nia atu hasai kedas, kompañia sira ne’ebé kaer projetu laiha kualidade,” katak José Ximenes ba Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak, bainhira Xefi Estadu ne’e halo dialogu komunitária ho povu iha Suku ne’e, Kinta (21/12).

Nia hatutan, ADN ho MOP bainhira ba halo kontrola ba projetu sira ne’e, sira nunka besik atu haree kualidade projetu ne’e, sira iha de’it kareta laran, tanba ta’uk rai rahun kona sira.

“ADN ho MOP, Sira hamrik dok mak fihir, liman tau ba bolsu liu fali Prezidenti,” lamenta nia.

Hatan ba preokupasaun ne’e, PR Taur Matan Ruak dehan, kualidade projetu ne’e iha problema bo’ot duni.

“Tebes duni, ita iha problema, i ha’u triste los, tanba ohin loron ita iha engeneiru barak, maibé buat hotu la dura, ita tenki iha hanoin katak, osan oituan ne’ebé mak ita iha, ita tenki uza ho di’ak,” dehan Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e hatutan, ida ne’e problema ida ne’ebé liga ho Timor oan  nia mentalidade no domin ba nasaun.cos

Jornal Nacional

TENTA HAKANEK MEMBRU POLISIA HO RAMA AMBON

$
0
0
Polisia Nasional Timor Leste detein joven ida iha sela Polisia Kaikoli iha Sabado 24/12) kalan tamba tenta tiru rama ambon ba membru polisia eskuadra Nain Feto iha Largo Bidau Lecidere, Díli.

Polisia kaptura autor ho evidensia rama ambon ne’ebe ninia prosesu dadaun nee submete ba desizaun Tribunal hodi haree ba tipu krime ne’ebe autor ne’e komete.

“Nia halo asaun ne’e tentativa para hakanek ou oho ita nia polisia, evidensia hotu-hotu iha kaptura kedas nia iha momentu ne’eba no prende rama ambon tolu iha suspeitu nia pasta laran ne’ebe tenta atu hasoru polisia,”informa Segundu Komandante Polisia Munisipiu Dili, Superintendenti Assistenti Polisia, Euclides Belo, ba Jornalista sira iha ninia knar fatin, Caicoli-Dili, Kuarta (28/12/2016).

Nia hatutan, sidadaun sé deit mak lori kroat polisia identifika autor ne’e sei lori ba prosesu, tanba evidensia ne’ebe mak sira lori ho intensaun atu halo asaun krimi ou atu hakanek ema ruma.

Nune’e, nia parte husu ba komunidade hotu atu hato’o informasaun liu husi liña kontaktu karik identifika pessoal balun ne’ebe lori sasan kroat, informa lalais ba polisia hodi kaptura no prende evidensia sira ne’e.

Euclides sublinha, hafoin polisia hala’o investigasaun durante 12 oras, kazu ne’e intrega kedas ba Ministeriu Publiku (MP) no autor ne’e detein hela iha sela polisia Caicoli, maibe nia parte rezeita fo sai autor ninia identidade.

Joven ida mate iha Becora kauza asalta malu

Iha oportunidade ne’e Segundu Komandante Polisia Munisipiu Dili, Superintendenti Assistenti Polisia, Euclides Bel hateten, kazu joven ida mate iha Suku Becora-Dili iha loron 21 Dezembro foin lalais ne’e kauza husi asalta malu entre jovens sira.

PNTL hala’o ona preeliminasaun iha fatin akontesimentu no rezultadu husi parte polisia nian identifika kauza ne’e mosu tanba kauza asalta malu entre joventude hodi hamate joven Aderito Soares.

“Kazu ida Becora iha Aldeia Haslaran kazu asalta malu ne’ebe rezulta sidadaun ida mate, nia prosedimentu prosesu la’o hela husi komando distritu dili parte investigasaun kriminal nian ba suspeitu sira,”afirma Euclides Belo.

Nia hatutan katak, husi prosesu ne’e polisia komando distritu dili kontinua buka tuir  suspeitu balun ne’ebe mak kontinua subar. Tanba ne’e husu ba parte familia ne’ebe mak sei kontinua subar suspeitu balun tenke kopera ho polisia hodi mai kumpri prosesu legal ne’ebe iha tuir lei.

“Tanba wainhira  kontinua subar parte polisia mak hetan ninia prosidementu oin seluk liutan, sira ne’ebe kontinua subar polisia kontinua buka tuir tanba iha ona mandadu kapturasaun,”tenik nia.

Maibe, tuir nia katak, polisia kaptura ona suspeitu nain 10 detein ona iha sela polisia entrega ona ba nain husi prosesu hotu Ministeriu Publiku (MP) no suspeitu nain sia lori ona Tribunal.

“Husi suspeitu nain 9 ita kaptura, ohin (horseik-red) ita kaptura tan suspeitu nain ida ho inisial ‘M’ agora detein hela iha sela polisia hodi kumpri 72 horas de tempu, depois mak foin lori ba tribunal,”esplika nia. Eus

Jornal Nacional

Horta Konsidera Pena Prizaun ba Madalena Hanjan Todan, Kazu Emilia Afeita Dignidade Estadu

$
0
0
DILI - Pena prizaun ba Eis Vice Ministra Saude Madalena Hanjam todan demais tamba Madalena nudar vice Ministra neebe laiha poder hodi foti desizaun, maibe Emilia Pires nia hahalok neebe ba rai liur la fila, bele afeita dignidade estadu Timor Leste iha mundu liu-liu G7+.

Tuir Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta katak Eis Vice Ministra Saude Madalena Hanjam nudar sidadaun respeita desizaun Tribunal, maibe dala ruma disizaun neebe mak iha todan demais tamba madalena nudar Vice Ministra laos Ministra Saude.

Madalena Hanjam Nudar Vice Ministra la simu osan no kontratu, kompania mos laos ninia neduni hetan pena prizaun efetiva tinan 4 nee demais hau husu tribunal rekursu atu sukat didiak tamba justisa tenki proposional,” dehan Horta ba Jornalista Kinta (29/12/2016) iha Palasiu Prezidenail Nicolao Lobato.

Nia hatete kazu Madalena Hanjam tuir lolos pena masimu suspensaun deit tamba Madalena asina deit neebe hetan ordem husi Ministru no Primeiru Ministru, tan nee tuir deit buat neebe mak Ministru no Primeiru Ministru haruka.

Horta hatete tan Timor Leste tenki hetan solusaun ba kazu Emilia no prosesu neebe mak iha seidauk remata, tamba sei ba iha Tribunal Rekursu maibe Emilia la fila tribunal hirus liu tan.

Antes nee Prezidente Republika Taur Matan Ruak katak, timor oan sira tenki fo konfiansa ba justisa tamba nee emilia nia subar iha fatin nee klot demais maibe emilia lahatete halai ba halo tratamentu saude. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (30/12/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>