Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 16006 articles
Browse latest View live

HADAU MALU TELEFONE, FEN-LAEN LORI MALU BA TRIBUNAL

$
0
0

 JN  ho AS tenki dada malu ba tribunal hodi bele hakotu sira nia problema, tanba sira nain rua nudar fen laen hadau malu telefone to’o baku malu.

Tuir akuzasaun husi Ministeriu Publiku(MP) katak, iha loron 6 fulan Janeiru 2016 iha oras meudia, lezada AS foin fila husi servisu fatin hare arguidu JN nia telefone latan hela iha kama laran nune’e lezada foti no hare sms ida tama hela, maibe derepenti arguidu mai lezada ho arguidu hadau malu telefone hodi baku malu, depois iha loron 11 fulan Janeiru 2016 oras 6:30 dader arguidu husu xavi motor ba lezada atu tula nia sasan ba hela ho arguidu nia inan aman, maibe lezada la fo xavi hodi dehan ba arguidu katak’’ o lakohi ona hau ne’e tula o nia sasan ho taksi deit’’, nune’e arguidu ho lezada hadau malu xavi arguidu tebe dala 4 iha lezada nia ain no tebe dala ida iha lezada nia kabun.

Kauza husi arguidu nia hahalok ne’e halo lezada hetan moras iha ain no bubu, nune’e MP akuza arguidu ho krime violensia domestika konjuga ho krime ofensas integridade simples tuir kodigu penal Timor Leste.

Hafoin rona tiha akuzasaun arguidu hatete, akuzasaun MP ne’e los hotu, maibe nia tuku no tebe neneik deit, tanba arguidu la iha intenasauna atu estraga lezada, tanba lezada hanesan nia kaben.

Arguidu mos informa katak, nia baku nia lezada, tanba sira hela hadau malu telefone no xavi, nune’e arguidu sai tiha ba hela ho nia inan aman, tanba orsa ne’e dadaun arguidu sira sei hela  hamutuk ho arguidu nia banin.

‘’Iha loron 23 fulan Janieru ne’e ami rua nia familia parte rua tur hamutuk hodi rezolve tiha amia nia problema ne’e hodi nune’e ami diak malu fali no agora moris hamutuk hanesan fen ho laen iha uma kain ida,’’ koalia arguidu JN.

 Iha fatin hanesan mos lezada AS konfirma ho deklarasaun arguidu nian ne’e katak, sira nain rua baku malu duni no arguidu mos sai tiha ba hela ho nia inan aman, maibe iha loron 23 fulan Janeiru 2016 ne’e familia parte rua rezolve ona hodi nune’e sira diak malu fali no moris hamutuk hanesan fen ho laen.

Hafoin rona tiha deklarasaun husi parte rua ne’e tribual deside tama kedas ba alegasaun, iha alegasaun MP husu ba tribunal atu kondena arguidu ho pena multa, tanba arguidu konfesa hotu nia hahalok no sira mos moris hamutuk ona hanesan fen ho laen i la iha problema.

Defeza husu ba tribunal atu aplika pena multa adekuada, tanba arguidu konfesa nia hahalok no arepende nia hahalok inklui sira mos moris hamutuk ona.

Audensia julgamentu ne’e adia fali ba loron 3 fulan Outubro oras 02:00 otl, hodi rona leitura sentensa. Audensia julgamentu ne’e prejidi husi juis singular Antonio do Carmo, MP reprezenta prokuradora Ivonia Guterres, arguidu hetan sistensia legal husi defensor publiku Jose da Silva. nia

Jornal Nacional


KRITÉRIU LA RIGOROZU, HARII PARTIDO POLITIKU HANESAN LOKE KIOS

$
0
0

Komunidade husi Suku Nunumogue, Postu Administrativu Fatubuilico, Munisípiu Ainaro husu ba Estadu tenki kria kritériu rigorozu ida hodi bele regula ema ne’ebé hakarak harii Partidu Polítiku (PARPOL) iha Timor Leste (TL), tanba agora dada’uk ema harii partidu hanesan halo kios ne’ebé barak liu ona iha TL.

“Ha’u husu ba Prezidenti Repúblika (PR), sé karik bele halo intervensaun atu ema labele kria partidu barak. Sé partidu barak tenki iha sumbrinha ida para sai mahon ba sira, no tenki iha kritériu rigorozu ida atu nune’e labele hamosu partidu barak hodi kria konfuzaun ba povu,” dehan komunidade Suku Nunumogue, Samuel ba PR Taur Matan Ruak liu husi diálogu komunitária ho PR Taur Matan Ruak iha Suku refere, Sesta (30/09).

Eleisaun Jerál no eleisaun Prezidénsial sei akontese iha tinan 2017, tanba ne’e PARPOL sira ne’ebé mak oras ne’e dadaun rejistadu ona iha Tribunal Rekursu ne’e mais ou menus partidu 30 ona. No partidu sira ne’ebé mak familiar ona ho povu no naran komesa mosu ona iha publiku mak hanesan, Partidu FRETILIN, CNRT, PD, Frente MUDANÇA ne’ebé oras ne’e dadaun hetan asentu iha Parlamentu, no Partidu tuan no foun sira balun mak hanesan, PLP, KHUNTO, PEP, ASDT, KOTA, UDT, PSD, PNT, PPT, PUN, PST, PMD no selu-seluk tan, ne’ebé naran seidauk mosu iha públiku.

Ho ida ne’e, Samuel hateten katak, TL ne’e nasaun ki’ik, maibé ema harii partidu hanesan loke kios.

Alénde ne’e, nia mós preokupa kona-ba eis funsionáriu sira ne’ebé mak uluk  servisu hamutuk ho UNTAET, oinsa Estadu nia haree kona-ba ida ne’e, li-liu atu valoriza netik sira.

Hatan kona-ba preokupasaun ne’e, Prezidenti Repúblika, Taur Matan Ruak hateten katak, Partidu barak ne’e, povu levanta iha fat-fatin.

“Ha’u ba fatin-fatin ema barak husu, ita uluk partidu ida de’t mak FRETILIN, maibé kuandu ita ukun-an, Forsa Aramdas hases-an husi FRETILIN hodi rekoñese katak, demokrasia ne’e, reflete partidu barak,” dehan Taur Matan Ruak.

Maibé Xefi Estadu ne’e dehan, saida mak povu  tenki halo mak, povu tenki hatene hili, tanba poder ne’e iha povu nia liman.

“Ita hili de’it ida, seluk ne’e lulun biti ba ona. Labele tauk kona-ba partidu barak ne’e, tanba desizaun ne’e iha imi nia liman. Iha 2007 imi hili partidu hat de’it, entaun seluk lulun biti. Agora ne’e partidu 30 resin, mas imi mak hatene hili,” katak Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e dehan, povu hatene no koñese partidu sira, li-liu sira nia programa ne’e oinsa.

“Ita tenki hatene sira nia programa, no  atu aplika duni ka la’e, tanba kuandu ita hili tiha sira, ita nia destiñu tinan liman ne’e, iha sira nia liman,” katak Xefi Estadu ne’e.

Kona-ba eis funsionáriu UNTAET sira, nia aponta hela preokupasaun ida ne’e, tanba nia seidauk hatene informasaun kona-ba ida ne’e.

“Ami apresia ita bo’ot sira nia kontribuisaun ba Timor Leste, tanba servisu ho UNTAET ne’e, kontribui mós ba Estadu Timor Leste,” katak Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e dehan, nasaun Timor Leste naran morin iha Timor Leste, tanba konsege harii ona paz, no ida ne’e mos inklui kontribuisaun ONU nian.

Partidu la’os atu halo diskriminasaun

Iha fatin hanesan, komunidade Clara Pedro Fernandes mós hateten katak, harii partidu ne’e, la’os atu halo diskriminasaun ba povu ki’ik sira. Tanba tuir Clara katak, ukun na’in sira sempre ko’alia katak, tenki unidade hodi dezenvolve rai ida ne’e ba oin, maibé realidade ukun na’in sira mak kontra fali sira nia liafuan rasik.

“Ami feto faluk agora hakdasak iha merkadu mak fó ami nia oan sira ba eskola, no ami nia oan sira ne’e konsege eskola duni to’o remata, maibé bainhira hetan servisu, ema la’os haree ba sira nia matenek no koñesementu, maibé haree fali ba partidu. Partidu ita hot-hotu bele halo partidu, maibé ita la’os haree ba partidu, maibé haree ba ema nia servisu di’ak, ita harii partidu ne’e atu dudu nasaun ne’e ba oin, la’os atu halo diskriminasaun,” katak Clara Pedro Fernandes.

Alénde ne’e, nia mós ejiji ba Estadu atu labele haluha levantamentu Jakarta 2 ne’ebé akontese iha tinan 1983, tanba husi akontesementu ne’e mak halo sira barak sai faluk to’o ohin loron.

“Ha’u iha preokupasaun kona-ba levantamentu 1982, ha’u ema faluk husi akontesementu Jakarta 2, maibé ohin loron Estadu la valoriza loron ida ne’e,” katak nia.

Alénde ne’e, komunidade Xavier mós husu ba PR Taur atu servisu hamutuk atu ho Indonesia ho Portugal, atu eis funsionáriu sira ne’e, bele hetan sira nia pensaun, tanba balun hetan tiha ona, no balun la hetan.

Hatan kona-ba preokupasaun ne’e, Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak hateten katak, kona-ba partidu hili malu ba servisu ne’e, nia seidauk hatene informasaun.

“Problema servisu ne’e, ha’u hakarak hateten katak, sira la’os tanba Partidu mak hili, maibé karik hanesan ne’e, ha’u sei buka hatene,” dehan Xefi Estadu ne’e.

Kona-ba levantamentu Jakarta dua (2) ne’e,  PR Taur Matan Ruak dehan, Estadu sei la haluha akontesementu hotu iha Timor laran tomak.

“Hili materuin ne’e, Ainaro sai ezemplu ba Timor laran tomak, tanba iha Ainaro hili materuin barak ona,” katak Taur Matan Ruak.

“Maibé ha’u hanoin falimia sira iha ne’e, kordena ho komisaun hili materuin sira iha Ainaro, atu haree oinsa mak bele rezolve hili mate ruin ida ne’e”.

Xefi Estadu ne’e afirma, kona-ba ida ne’e, labele aprezenta ba Prezidenti, tanba la’os Prezidenti Repúblika mak organiza.cos

Jornal Nacional

Sidadaun Indonezia Kapturadu Hatama Kilat Manu 30

$
0
0

DILI - Segundu Komandante Jeral PNTL Komisáriu Faustino da Costa hatete, Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) kaptura ona Sidadaun Indonézia na’in rua Feto ho naran Sisilia Koeho mane ida tanba hatama kilat manu hamutuk 30 mai Timor Leste.

Faustino hatete, Sidadaun Indonézia na’in rua Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) kaptura iha fronteira Maliana. Kazu ne’e akontese fulan ida liu ba. Sidadaun na’in rua ne’e tuir ona julgamentu iha Tribunal Distrital Suai. Arguidu na’in rua maioria aplika   TIR.

 “Ita kaptura no hala’o ona julgamentu iha Tríbunal Covalima maioria suspeitu aplika TIR,”dehan Faustino ba Jornalista iha Kuartel Jeral PNTL, Kaikoli, Segunda, (26/9).

Nia hatutan, maske sidadaunnna’in rua ne’e hetan ona TIR maibé prosesu investigasaun ba kazu ne’e kontinua la’o hela.

“Sidadaun feto ida ho mane ida maka hatama kilat ne’e mai ita nia rai mais agora nia prosesu kontinua la’o hela,”dehan Faustino.

Iha oportunidade ne’e komandante husu ba komunidade tomak atu hakmatek tanba laos kilat maka tama maibé kilat manu nian maka sidadaun Indonézia sira ne’e hatama mai TL.(way)

Timor Post

Kazu Aldeia Laulora, Polisia Detein ona Naimori ho Silvester

$
0
0

Dili - Polisia Nasional Timor-Leste ( PNTL ) hala’o detemsaun ba Jose dos Santos “Naimori” ho Silvester Sufa relasiona kazu akontesementu  iha Aldeia Laulora Suku Bairo-Pite Postu Administrativu Dom Aleixo munisipiu Dili.

“Ami la’os kaer eis lider artemarsias, maibé bazea ba mandate kapturasaun hosi tribunal Distratal Dili, ami detein hela ita nia pesoal nain rua, Jose dos Santos (Naimori) ho Silvestre Sufa ne’ebé sujeitu ba prosesu ne’ebé mak akontese iha manleuana aldeia Laulora, horiseik mak sira nain rua mai intrega a’an iha polisia  ne’ebe agora dadaun sira kumpre hela sira nia sentensa iha sela polisia nian,”dehan segundu Komandante PNTL Munisipiu Dili, Superentendete Asisten Polisia, Euclides Belo ba Timor Post iha nia kna’ar fatin Caicoli, Sesta (30/9).

“Polisia detein hela sira nain rua ida mak Naimori ho Silvestre, maibé sira nain rua kompleta hela mandadu kapturasaun fo sai iha semana kotuk ne’e ne’ebé sira nnain rua detein hela iha sela polisia nian,” nia tenik.

Nia hatete, parte polisia hatene katak, mandate kapturasaun ne’e liga ho problema ne’ebé akontese iha Manleuana aldeia Laulora ida ne’e mak lori mandate kapturasaun iha ne’ebe mak ezekuta mandate ne’e hodi detein sira nia rua tuir prosedementu legal 72 oras, antes 72 oras lei tenke fó dalan para lori ba ministériu públiku atu bele hetan primeiru interogatoriu.

Tuir nia katak, la’os deskonfia sira nain hanesan lider arte marsiais, maibé ida ne’e segredu justisa nian, tanba polisia labele divulga informasaun katak sira hanesan eis lider arte marsiasis, maibé iha prosesu mak foin bele deklara iha ne’eba, liliu ministeriu públiku ho tribunal mak bele deklara, parte polisia somente garante nafatin seguransa ba sira no garante mós segredu prosesual hotu.

“Maibé la signifika katak, ami taka buat hotu ba públiku, maibé mai tenke tranparensia kna’ar lei fó dalan mai ami koalia tuir ida ne’e,” nia informa.

Segundu komandante munisipiu Dili ne’e deklara katak, mandate kapturasaun ba pesoal nain rua hanesan Jose dos Santos Naimori ho Silvestre Sufa relasiona ho kazu iha Manleuana Aldeia Laulora ne’ebe akontese iha semana rua liu ba, nune’e ema nain 12 hetan ona kapturasaun no submete ba prosesu hotu ona.

Nia deklara katak, relasiona kazu Manleuana polisia kaptura mós oknum intejensia ne’ebe mak komunidade sira kestiona katak, oknum intelejensia ne’e inviolve mós iha akontesementu ne’e, tuir lei sira mós hetan detensaun 72 oras iha sela polisia, maibé sira hetan ona julgamentu prrimeiru interogatoriu iha tribunal nune’e sira hetan ona liberdade maibé sira sei nafatin halo aprejentasaun.(Timor Post)

Timor Post

Partido Socialista de Timor anunsia apoiu ba kandidatu prezidensiál António Maher Lopes

$
0
0

Partido Socialista de Timor (PST) aprova rezolusaun apoiu ida ba kandidatura António Maher Lopes iha  eleisaun prezidensiál iha abril 2017.

Desizaun PST nian hetan  votu unánimu hosi  Komité Sentrál partidu no ne’ebé ohin komunika ba imprensa, iha momentu ida ne’ebé Timor-Leste hala’o ona debate  kona-ba  eleisaun prezidensiál no lejislativu iha tinn oin.

Partidu ne’e esplika katak apoiu ba Antonio Lopes, polítiku timoroan ne’ebé  liga ba PST, hanesan  rekoñesimentu ba ninia "perkursu polítiku koerente dezde uluk iha  ámbitu luta libertasaun ba independénsia nasaun nian".

Kandidatu ne’e, haktuir  rezolusaun PST nian, "hanesan desizaun ida atu depende justisa sosiál no umanizmu no iha trajetória akadémiku ida  ne’ebé karakteriza liuhosi kompeténsia kapás iha sientífiku, sosiál no étika , hanesan moos ligasaun di’ak ba kultura povu timoroan nian".

Aléinde António Maher Lopes (ho naran koñesidu Fatuk Mutin) konfirma ona ninia kandidatura maka José Neves, eis-komissáriu Komisaun Anti-Corrupção.

Buat hotu sei hatudu iha eleisaun 2017 bele iha moos  kandidatura atuál prezidente Fretilin, Francisco Guterres Lu-Olo (hanesan favoritu iha agora).

José Ramos-Horta, eis-Prezidente Repúblika, haktuir ba  Lusa katak  sei deside iha fulan ida ne’e karik kandidatu ka la’e  tanba atuál xefe Estadu, Taur Matan Ruak, konfirma ona katak sei la rekandidata ba  mandatu daruak.

Eleisaun  prevé ona ba abril 2017 no antesipa katak to’o  finál períodu resenseamentu, ne’ebé sei termina iha dezembru, bele rejista  eleitór liu rihun 750.

To’o iha  finál fulan agostu resenseadu ona iha teritóriu hotu nasaun nian eletór rihun 728.

SAPO TL ho Lusa

Faze ikus hosi resenseamentu ba eleisaun 2017 iha Timor-Leste hahú semana ne’e

$
0
0

Faze ikus hosi prosesu resenseamentu eleitorál ba eleisaun prezidensiál no lejislativa tinan 2017 iha Timor-Leste, hahú ona semana ne’e no prosesu refere sei remata iha fulan janeiru ninia rohan. 

Aranke hosi faze ikus ne’ebé konta ho prosesu rejistu online , sei liga ba munisípiu hothotu, hahú ohin ho rejistu simbóliku hanesan eleitór ministru Administrasaun Estatál, Dionísio Babo.

“Ita iha sistema ida ne’ebé sei fasilita komunikasaun nomós atualizasaun permanente no simultánea hosi baze dadus. Iha kazu espesífika, bele deteta problema hotu nomós ajuda fasilita resenseamentu iha zona balun”, tuir saida maka nia esplika ba Lusa.

“Iha faze resenseamentu ikus ne’ebé sei hala’o to’o 23-dezembru, sei tuir kedas ho prosesu publikasaun rezultadu nomós koerasaun molok halo publikasaun ba iha Jornál Repúblika”, dehan.

Tuir dadus ne’ebé fó sai ohin, haktuir katak to’o finál fulan agostu eleitór hamutuk 728.363 maka rejista ona, no rihun 153 hosi kapitál Dili. Eleitór barak liu maka tinan 17 to’o 35 (rihun 369 ka 51%), tuir maka hosi idade 36 to’o 59 (rihun 118 ka 33%) no bot liu maka ho tinan 60 (rihun 118 ka 16%).

Sei iha mos lista 1.370 hosi eleitór ho idade 16.

“Dadus hirak ne’e hatudu katak, eleitór barak maka foin-sa’e. No ida ne’e sei lori vizaun foun, espetativa foun ba polítika timor-oan nian”, tenik Babo.

“Populasaun joven ne’e, barak maka foin atu tuir vota, sei fó espíritu ba polítiku sira, atu hanoin ba meta foun nomós objetivu, duke hanoin beibeik ba pasadu”, nia dehan tan.

Eleisaun prezidensiál iha Timor-Leste, marka ona ba fulan abril no lejislativa ba fulan juñu tinan 2017.

SAPO TL ho Lusa 

PR Cabo Verde ne'ebé eleitu fali hatete katak abstensaun istóriku mosu tanba kompetividade fraku

$
0
0

Prezidente Repúblika Cabo Verde nian, Jorge Carlos Fonseça, justifika ona valór istóriku hosi abstensaun iha votasaun loron-domingu nian ho kompetividade disputa fraku no ho ideia katak nia re-eleisaun garantidu antes.

"Parte di'ak ida hosi sidadaun eleitór sira senti konvensidu ona ba partida katak sei manán eleisaun sira", hatete hosi Jorge Carlos Fonseca.

Advogadu no konstitusionalista, ne'ebé hili fila fali ho votu 74%, hatán ba pergunta sira hosi jornalista sira iha nia sede kampaña nian iha kapital kabu-verdianu, ne'ebé iha loron-domingu kalan (oras lokal) halo diskursu vitória nian.

"Ema hotu hatete mai ha'u. Iha rai laran ema hotu senti konvensidu katak ha'u sei manán eleisaun sira. Nune'e maka ha'u tenki hatete atu sira hakmatek no halo apelu ba votu", nia hatutan.

"Ema kabu-verdianu rihun resin la vota tanba sira hatene katak ha'u manán tiha ona eleisaun sira, nune'e bele hatete katak, bainhira ladún iha abstensaun, karik ha'u manán ho diferensa ida boot oituan duké númeru ne'ebé maka ha'u hetan", nia hatutan.

Jorge Carlos Fonseca konsidera mós "kompetividade eleitoral ne'ebé fraku" sai hanesan kauza hosi abstensaun ne'ebé aas liu 60%.

"Hanesan normal atu ema sira ladún envolve maka'as tanba laiha momentu ida interupsaun polítiku nian hanesan iha konkorénsia ida ne'ebé kompetitivu liu ka karik ami iha interupsaun iha momentu polítiku ida", nia hatete.

Xefe Estadu halo aluzaun ba kandidatura ne'ebé nunka halo hosi eis-primeiru-ministru hosi Partidu Afrikanu ba Independénsia Cabo Verde nian (PAICV), José Maria Neves.

Maski hosi nível istóriku ba abstensaun nian, ne'ebé aas liu hahú hosi eleisaun demokrátiku sira iha Cabo Verde, Jorge Carlos Fonseca subliña ona kata nia lejitimidade hanesan kompletu no senti konfortável ho sirkunstánsia sira hosi eleisaun.

"Ha'u senti deskonfortável tanba iha vitória ida boot hanesan ne'e, espresivu liu iha istória, iha 3/4 hosi votu espresu sira, fiar metin katak parte boot hosi ema auzente sira iha eleisaun hanesan ha'u nia eleitór sira?", nia husu.

"Demokrasia iha regra sira no sé maka manán eleisaun sira hanesan sé maka iha maioria hosi votu válidu sira ne'ebé hatudu iha urna sira. Ha'u iha persentajen ida besik 3/4 hosi votu sira ne'ebé hatudu iha urna sira, tanba ne'e ha'u tenki senti haksolok tebes, satisfeitu no senti iha isin no klamar nu'udar Prezidente no ho kondisaun sira nu'udar Prezidente hosi ema kabu-verdianu sira hotu hanesan ida ne'ebé ha'u halo durante tinan lima nia laran", nia hakotu.

Tuir informasaun provizóriu sira no bainhira sei falta konta votasaun hosi sírkulu eleitóral sira hosi Amérika sira, iha eleisaun sira ne'e vota ona eleitór hamutuk 125.202, ekivale ba 36,3% hosi total ne'ebé inskritu bainhira 219.300 halo abstensaun iha 63,7%.

Nune'e, Jorge Carlos Fonseca sai hanesan Prezidente Repúblika datoluk, eleitu fali ba mandatu daruak, tuir Pedro Pires (2001-2011) ho António Mascarenhas Monteiro (1991-2001).

Tuir Komisaun Nasional ba Eleisaun sira (CNE) katak iha eleisaun prezidensial sira ne'e rejista ona eleitór hamutuk 361.206, ne'ebé na''in 314.073 iha teritóriu nasional no na'in 47.133 iha estranjeiru.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ Eneias Rodrigues/ EPA

PM portugés reaje hasoru operasaun "oras ikus" iha kandidatura ba ONU

$
0
0

Primeiru-ministru portugés, António Costa, iha loron-segunda ne'e, iha Estokolmo, reaje hasoru operasaun diplomátiku sira "oras ikus nian" iha kandidatura ba kargu sekretáriu-jeral ONU nian no nia hein katak manán efetivamente "ida ne'ebé di'ak liu" maka António Guterres.

Iha konferénsia imprensa ida ne'ebé halo hamutuk ho nia homólogu sueku, António Costa, bainhira hatán ba imprensa sueku kona-ba kandidatura ba lideransa ONU, nia reforsa katak António Costa maka "kandidatu di'ak liu, hanesan iha votasaun konsekutivu lima membru sira hosi Konsellu Seguransa bele hatudu iha fulan hirak ne'e nia laran".

Xefe hosi Governu sueku, Stefan Löfven, bainhira hatán ba jornalista portugés sira kona-ba kandidatu António Guterres no entrada ba kandidatura hosi búlgara Kristalina Georgieva, visi-prezidente hosi Komisaun Europeiu ne'ebé sai kandidatu iha "oras ikus", Löfven hatete de'it katak "Suésia la apoia kandidatu ida iha partikular", rekoñese katak kandidatu portugés hanesan "kualifikadu tebes hanesan sira seluk".

António Costa dezenvolve tan asuntu ne'e, hodi defende fali António Guterres no oinsá maka prosesu eleisaun nian hala'o to'o agora.

"Ami hanoin katak hanesan hakat pozitivu ida ONU, ba dala uluk, adopta prosesu transparente ida (…) no agora eskolla ne'e la halo iha aprovasaun sira entre akordu diplomátiku sira maibé halo ho dalan nakloke. No tanba ne'e ami la fiar katak sei pozitivu atu esforsu transparénsia ne'e hetan ameasa iha oras ikus ho operasaun diplomátiku sira ne'ebé la valoriza serbisu ne'ebé hosi kandidatu sira oioin hosi nasaun sira no kontinente sira, ne'ebé iha fulan hirak nia laran halo parte iha diskusaun públiku hodi hatene sé maka di'ak liu. Buat ne'ebé ami hakarak maka manán ema ida ne'ebé di'ak liu", nia deklara.

SAPO TL ho Lusa

Mosambiké iha millaun 15 ho pobreza estrema, 60% hosi populasaun - Banku Mundiál

$
0
0

Mosambiké iha ema millaun 15 ne’ebé  moris iha pobreza estrema, ka, kuaze 60% hosi populasaun, ne’ebé koloka  entre nasaun 10 ho proporsaun pobreza boot liu no númerukiak ne'ebé aas.

Dadus ne’e inklui iha  relatóriu ne’ebé horisehik fó sai  hosi Banku  Mundiál, badahuluk série ida foun  hodi  rejista kada tinan  dadus atuál no rigorozu liu kona-ba pobreza globál no prosperidade hotu, ne’ebé  konklui ho proporsaun oioin iha pobreza estremu nomós ninia númeru absolutu maka diminui  ho konsisténsia dezde 1990.

Mundu iha  kiak menus hosi millaun 1,1 iha 2013 duké  1990, períodu ida ne’ebé maka populasaun globál aumenta ba rihun millaun 1,9.

Maski iha kresimentu demográfiku ida rápidu liu iha  área sira ne’ebé  kiak liu, tendénsia atu hamenus kiak  atinje ema millaun  114 sai hosi pobreza estrema só iha 2013.

Iha tinan ne’e, besik ema millaun 800 moris  menus hosi dólar 1,90 kada loron.

Estudu ne’e aprezenta nasaun 10  ho liña proporsaun ema aas liu iha pobreza estrema, sira hotu hosi  Áfrika subsaariana, nomós lista hosi nasaun sira ho númeru absolutu iha kiak.

Autór sira  nota katak  maski  regra hosi lista nasaun rua lahanesan, iha  Estadu tolu ne’ebé iha  kategoria rua ne’e: Repúblika Demokrátika Kongo (RDCongo), Madagáskar no Mosambiké.

Ho  efeitu ne’e, tuir  estudu, iha Mosambiké ema besik millaun 15 moris iha liña pobreza estrema (ho menus dólar1,90 kada loron), ne’ebé korresponde kuaze 60% hosi populasaun nasaun nian.

Iha  RDCongo, besik  75% hosi  populasaun, liu ema millaun 50, moris iha liña  pobreza nia okos, enkuantu iha Madagáskar persentajen ne’e boot liu kompara ho RDCongo, maibé númeru kiik liu, besik millaun 20.

Kuadru hosi nasaun sira ho  proporsaun pobreza estrema ninia ulun maka  Repúblika Sentru-Afrikana, besik  80%, enkuantu lista hosi nasaun sira ho númeru boot liu ne’ebé moris  menus hosi dólar 1,9 kada loron  maka  Índia, ho millaun 224.

Maski  metade hosi kiak sira agora ne’e hasoru  Áfrika subsaariana, haat hosi nasaun sira ne’ebé  númeru kiak boot liu laós hosi rejiaun: Índia, Xina, Indonézia no Bangladesh.

Iha kuadru rua ne’e, Mosambiké mosu iha klasifikasaun sanulu.

SAPO TL ho Lusa

Prezidente Filipina nian husu deskulpa ba komunidade judia

$
0
0

Prezidente Filipina nian, Rodrigo Duterte, husu iha loron-domingu ne'e deskulpa ba komunidade judia tanba nia komentáriu ne'ebé nia halo komparasaun ho Adolf Hitler no tau holokaustu hanesan modelu ba nia kampaña hasoru narkotráfiku.

Duterte afirma iha loron-sesta katak "gosta oho" ema toxikodependente sira hamutuk millaun tolu ne'ebé maka moris iha nasaun, hanesan ho asaun ne'ebé maka líder nazi halo ba ema judeu millaun resin hodi "salva jerasaun foun sira ne'ebé lakon".

"Ha'u laiha hanoin atu halo difamasaun ba memória hosi ema judeu millaun neen resin ne'ebé ema alemaun sira oho", hatete hosi Prezidente Filipina nian iha inaugurasaun hosi festival ida iha Nogros Osidental, iha sentru arkipélagu nian.

"Ha'u husu deskulpa maka'as ba komunidade judia", Duterte hatete iha deklarasaun sira ne'ebé halo ba televizaun GMA ne'ebé haktuir hosi ajénsia EFE.

Duterte konsidera katak kampaña ne'ebé nia hahú iha fulan-Juñu hodi halakon ho tráfiku droga sira nian iha nasaun ne'e hanesan importante.

Tuir númeru ofisial sira, tráfiku droga halo ona ema na'in 3.500 resin mate.

SAPO TL ho Lusa

PN Diskute Lei Trafiku Droga

$
0
0

DILI – Reprezentante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasional (PN), halo diskusaun ba lei trafiku de droga iha parte espesialidade.

Ministru Justisa Ivo Valente hateten, Ministeiru Justisa halo sosializasaun kuntiudu husi lei droga nee rasik ba komunidade sira, para bele kombate krime droga iha rai laran.

Durante nee ita halao sosializasaun ba komunidade sira, para atu bele kombate krimi droga iha nasaun Timor Leste,” dehan MJ Ivo ba jornalista sira iha PN, Dili, Segunda (03/10/2016).

MJ Ivo hatutan, iha Polisia Timor Leste maka sei halo medidas, no servisu kriminal sira, iha servisu investigasaun kriminal mos iha ona laboratorium. Responde ba kastigu neebe maka sei ba fo ba ema neebe komete krimi droga, MJ ivo hateten, nee depende ba nia gravidade, balu bele to tinan 10 no balu bele to tinan 20.

Iha fatin hanesan Prezidente PN Aderito Hugo da Costa hateten, lei nee mai komesa 2006, hanesan mos lei trafiku humanu, tempu sufsiente ba deputadu sira iha komisaun espesializada neebe halao servisu bele halo servisu, kuandu hein komisaun A halao nia servisu atu kompleta diskusaun, dehan PR PN Aderito. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (4/10/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Povu Preokupa Kazu Emilia Ho Madalena Lao Kleur

$
0
0

BOBONARO – Povu husi Suku Ritabou Postu Administrativu Maliana Vila, Munisipiu Bobonaro preokupa ba kazu eis Ministra Finansa (MF) Emilia Pires ho eis Vice Ministra Saude (MS) Madalena Hanjam, tanba prosesu lao kleur demais aat liu tan husik sira ba estranjeiru.

Tuir Komunidade Suku Ritabou Domingos Pinto Magno hateten bainhira hare no rona kazu nee husi Televisaun, Radiu no Jornal, sira sente preokupa tebes tanba saida maka ema boot sira nee komete kazu korupsaun ruma nia prosesu nee lao kleur liu, maibe ba ema kiik sira lais la halimar, hanesan kazu eis Ministra Finansa Emilia Pires ho eis Vice Ministra Saude Madalena Hanjam nia kazu nee kleur liu.

Ami la kompriende tanba saida maka kazu eis Ministra Finansa ho eis Vice Ministra Saude nian nee lao kleur liu no fo tan tempu ba sira pasiar ba rai liur, maibe ba povu kiik, kona kazu ruma nee prosesu lalais no hatama lalais ba kadeia, tanba nee ami husu prezidente tenke tau atensaun,” dehan Domingos ba Presidenti Republika Taur Matan Ruak, bainhira halao dialogu ho komunidade iha Suku Ritabou, Postu Administrativu Maliana, Domingu (02/10/2016).

Nia hatutan tan katak, karik nasaun nee maka justisa lao hanesan nee, korupsaun kontinua buras nafatin deit no justisa TL nian nee halo deskriminasau entre ema kiik ho ema boot tanba ema boot nia prosesu kleur ema kiik lais liu.

Iha fatin hanesan Acasio Martins de Araujo,  husu Presidenti Republika Taur Matan Ruak atu lori hotu koruptor sira ba Tribunal, nunee sira bele simu konsikonsia husi saida maka sira halo ona hodi estraga osan povu nian la tuir planu neebe maka iha no hanesan traisaun ba funu nain sira.

Hatan ba preokupasaun nee Presidenti Republika Taur Matan Ruak dehan, kazu Eis Ministra Finansa ho eis Vice Ministra Saude, iha hela prosesu nia laran, neebe hein deit. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (4/10/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Votantes 728.363 Sei Partsipa Iha Eleisaun Suku

$
0
0

DILI – Lakleur tan sei halao eleisaun suku, iha votante 728.363 (Sete Centos Vinte Oito Mil Tres Centos Sesenta i Tres), mak sei partisipa iha eleisaun suku, tanba nee ema hotu sei ezerse sira nia direitu hodi halo votasaun tuir ida-idak nia kartaun eleitoral.

Informasaun nee hatoo husi Diretor Jeral Stae Alcilino Manuel Branco hatete, eleisaun suku sei monu iha dia 29 Outubru agora, neebe nia husu karik sidadaun sira neebe mak namkari hela iha fatin-fatin Timor laran, karik halao hela atividade ou servisu no halo estudu, maibe too loron votasaun nian ida-idak fila ba nia fatin rezistu eleitoral nian atu nunee hodi vota, neebe dadus neebe mak Stae iha ona ba votantes eleisaun suku nian iha 728.363.

Prosesu durante nee lao hela, neebe ita iha ona dadus ate 31 fulan Augustus foin liu ba nee iha ona votantes Sete Centos Vinte Oitu Mil Tres Centos Sesenta i Tres, husi total votantes sira nee mak sei bele ezerse sira nia direitu atu vota iha eleisaun suku, maibe tuir hatete ona katak ema ida-idak tenke vonta tuir fatin neebe mak kartaun eleiral nian neebe mak nia rezistu ba,” katak Alcilino ba Jornalista Segunda (03/10/2016) iha Stae Caikoli.

Tuir nia resensiamentu ba Timor oan sira iha rai liur oras nee teknikamente sei finaliza hela koordenasaun ho Ministeriu Negosiu Estanjeirus, neebe iha tempu barak Ministeriu Negosiu Estranjeirus sei fornese ba STAE ofisial resensidora sira iha rai liur. Atu nunee fasilita informasaun ruma ba sira depois de formasaun sei distribui ekipamentus sira ba rai liur, depois mak foin hahu prosesu resensiamentu.

Iha parte seluk, Xefi Suku Caikoli Hiplito Marques hatete, haree ba eleisaun agora nee besik ona, neebe atu determina feto ka men saib lider lokal tuir suku ida-idak nee primeiru husi votantes sira. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (4/10/2016). Guilhermina Franco/Jacinta Sequeira

Suara Timor Lorosae

Atuasaun PNTL Hasoru Povu Ho Brutalismu, Povu Kesar Ba PR Taur

$
0
0

BOBONARO – Atuasaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) hasoru povu kiik sira ho brutalismu, Povu husi Suku Ritabou, Postu Administrativu Maliana, Munisipiu Bobonaro kesar Polisia ba Prezidente Republika (PR) Taur Matan hodi tau atensaun.

Tuir Komunidade Dorão Lino da Silva hateten atuasaun husi PNTL nian bainhira halo atuasaun ruma ba problema kiik deit, la tuir ona lei ho ordem neebe maka iha, maibe ba uza forsa hanehan povu kiik nafatin.

Tuir hau hatene Polisia nia atuasaun ba problema ruma uza buat tolu, obdese, servi e proteze, tanba nee tenke liu husi aprosimasaun no la bele ona maka bele uza forsa, maibe karik sira iha ameasa ruma ka ema seluk nia ameasadu maka bele mais realidade ami hare la iha ameasa ruma sira too ba uza kedas forsa,” dehan Dorão ba Presidenti Republika Taur Matan Ruak bainhira halao dialogu ho komunidade suku Ritabou, Domingu (02/10/2016).

Tanba nee nia konsidera atuasaun PNTL nian hasoru povu kiik nee la justu, lolos sira ba halo atuasaun tenke husu uluk lai maka foin bele uza forsa, laos too ba la hetene problema nia hun foti kedas medidas.

Hatan ba kestaun nee Presidenti Republika Taur Matan Ruak dehan, atuasaun PNTL nian uza ecesivu hasoru povu, mais Presidenti louva sira nia serbisu tanba PNTL halo serbisu diak kompara ho nasaun seluk aat liu TL nia Polisia. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (4/10/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

INFORMASAUN CANCER, GREGORIO RANGEL

$
0
0


Cancer hanesan termo jeral uza hodi refere ba kondisaun saude balun  kona-ba celula sira husi corpo komesa creser no reproduzir hodi forma incontrolabel (body’s cells begin to grow and reproduce in an uncontrollable way).  Celula hirak ne’e bele invade no destroy tecido ne’ebe’ ke saudavel (healthy tissue), inklui mos orgaun do corpo. Cancer dalaruma hahu iha ita nia-isin parte balun molok  espalha ba parte sira seluk. Cancer afeita ema lori tinan naruk tuir  tipu cancer. Cancer iha oin barak maibe iha biban ida ne’e deskreve de’it cancer susun (breast cancer), cancer prostata, cancer pulmaun, cancer intestino no cancer cervical.

Tipu  cancer

Iha differenca atus ba atus tipu cancer. Maibe iha cancer balun ne’ebe’ hanesan kuinesidu ka dalawain hamosu moras.

Cancer susun  (breast cancer)

Sinais no sintomas husi cancer susun:

Mudansa susun ba inan isin-rua sira perigoju oituan no dalaruma akontese iha tempu ne’ebe’ bebe iha hela inan nia-knotak, susu been inan nian (bebe hafoin moris mai). Maibe kuandu susun laiha mudansa mos, diak liu prefere ba konsulta hodi hatene iha tempu screening.

Mudansa hirak ne’ebe nunka iha  mak hanesan:

Karik iha susun sorin balun maka iha mudansa ba forma no medida.
Mosu foun caroco no mahar ka espessamentu iha susun sorin balun ka kalilin, ondulasaun ka inflamasaun.

Saida maka kauza cancer susun?

Iha fator oi-oin posibel hamosu progressu husi cancer ne’e rasik. Risku husi fator sira ne’e inklui”

Idade-inan feton sira ne’ebe’ idade bot iha risku a’as ba cancer susun, maibe dalaruma mos ba sira foin sa’e.

Iha istoria ruma husi familia kona-ba moras refere

Excesso de peso

Hemu tua

Dalaruma mos fuma sigaru

Oinsa ita bele hases an husi moras refere?

Kontrola ita nia-peso

Hamenus hemu tua

Tenke iha exercisiu regular

Fo susu been inan nian ba bebe tenke tuir rekomendasaun pessoal saude sira.

Tratamentu ba cancer susun

Cancer susun bele kura liu husi dalan kombinasaun cirurgia (combination of surgery), chemotherapy and radiotherapy. Iha kazu balun, cancer susun bele ho biological ka tratamentu  hormone.

Prostate cancer

Prostata hanesan glandula ki’ik oan iha tan  pelvis (prostate is a small gland in the pelvis) ne’ebe’ hetan iha mane sira de’it. Ida ne’e lokaliza entre  penis no bladder  ne’ebe’ haleu urethra (tubu ne’ebe’ transporta urina husi  bexiga ba penis).

Sinal no sintomas husi cancer prostata

Prostata cancer normalmente la iha sintomas cancer refere  sai aumenta naton  hodi exercer presaun ba urethra.

Sintomas komun inklui mos:

Iha kondisaun obrigatoriamente soe be’ ki’ik

Sente moras wainhira ita soe be’ ki’ik

Sempre soe be’ ki’ik, especialmente iha tempu kalan

Fluxo urina fraku no irregular

Iha problema wainhira soe be’ ki’ik dala uluk

Sente ita nia bexiga ne’e sei iha hela deit mi’i hafoin soe be’ ki’ik
Mi’i kahur ho ran

Cancer Pulmaun (Lung cancer)

Cancer pulmaun hanesan cancer ne’ebe’ afeita ba ita nia-pulmaun.

Saida maka akuza cancer pulmaun

Fuma sigaru hanesan fator ne’ebe’ fo risku a’as ba cancer pulmaun. Karik ba sira ne’ebe’ gosta fuma sigaru loron ida lulun ida signifika katak  gosta hetan cancer pulmaun dala tolu kompara ho sira ne’ebe’ la gosta fuma.  Karik gosta fuma lulun 20 loron ida signifika gosta hetan cancer dala 20 husi ema sira kategoria la gosta fuma. Aleidene’e, fuma tabaco hanesan charutos, mastigasaun ne’e mos bele fo risku ba cancer pulmaun.

Dalaruma ita nunka fuma maibe ita exposisaun frequente (frequent exposure) hasoru ema ne’ebe’ fuma nia-suar (passive smoking) bele mos hamosu risku ba moras refere.

Prevensaun

Se karik sei fuma di’ak liu para lalais ho sigaru hodi hamenus risku. Konta ba mai kuandu para sigaru to,o tinan 10 hanesan ne’e, moras refere mos komesa menus dadaun.

Sinal no sintomas husi cancer pulmaun

Me’ar bei-beik hela de’it (a persistent cough)

Kilo tun inexplicada (unexplained weight loss)

Falta de ar (breathlessness/sesak nafas)

Peitu sente moras (chest pain) – ida ne’e bai-bain intermittent (stop-start) no dalaruma halo sente araska dada i’is no me’ar

 Me’ar tasak kahur ho ran (coughing up blood-stained phlegm).

Cancer intestino

Cancer intestino hanesan cancer ne’ebe’ lokaliza iha ita ema nia-intestino

Sinal no sintomas husi cancer intestino

Iha tempu soe be’ bot kahur ho ran

Cancer intestino bele mosu durante semana 6 nia laran, hanesan diarhea, konstipasaun (constipation), ka dalaruma soe be bot liu fali bai-bain.

Kabun moras (abdominal pain)

Kilo tun inexplicada

Cancer cervical

Cancer cervical ne’e afeita  parte inferior (pescoso) uteru

Saida maka kauza cervical cancer?

Kuaze cancer cervical sira ne’e akuza husi Human Papilloma virus (HPV). HPV da’et ba iha tempu sexual intercourse.

Sintomas

Sintomas komun maka sagramentu vaginal anormal, entere periodu balun, ka hafoin sexual intercourse. Iha sintomas seluk maka hanesan: Korrimentu vaginal malcheiroso (smelly vaginal discharge/keputihan bau)

Medical references.

SEKOMS Hetan Konvite Sai Oradór Prinsipál iha JAMMPIRO Jogjakarta

$
0
0

DILI, (ANTIL) – Relasaun Públika (PR) Indonézia se realiza JAMMPIRO ba daruak iha Jokjakarta, Indonézia hosi loron 4 to’o 6 Outubru. Eventu ida ne’e hetan se reuni pratikantes mídia sira, pratikantes PR no-mós estudante universidade hosi área PR  nian.

Sekretariadu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Nélio Isaac hetan konvite atu sai oradór prinsípal iha eventu ida ne’e ne’ebé organizadora sira fó ona tema “Membangun Komunikasi Kelembagaan Timor-Leste” ho durasaun 20 minutu sem perguntas. Tuir informasaun, se iha delegasaun hosi SEKOMS bainhira Sekretariu Estadu, Nélio Isaac iha ausente.

Atividade boot ne’ebé PR Indonézia hala’o kada tinan mak Jambore Mídia & PR Indonézia (JAMMPIRO). Tuir komunikadu imprensa ne’ebé redasaun ANTIL hetan, 250 pratikantes PR no mídia se partisipa iha JAMMPIRO Jokjakarta.

Partisipante ne’ebé partisipa se barak liu-tan kompara ho tinan kotuk, komesa hosi komunidade PR, komunidade mídia, líder koorporasaun sira, no-mós líder munisípiu sira. Eventu ne’e se sai reuni kada tinan boot ba PR iha Indonézia.

Alende halo publikasaun ba revistas, PR Indonézia realiza atividade oin-oin off-print hanesan Public & inHouse training PR, PR Meet Up, PE Night Live, no-mós PR Summit no Awards. PR Indonézia mós sei ajuda prosesu regenerasaun no aumenta kualidade PR liu-husi atividade balun hanesan PR Rookie Star, ICON PR, no Fellowship Program. (jornalista: Julia Chatarina)

STAE Lansa Online Ba Resensiamentu

$
0
0

DILI – Sekretariadu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE) halao lansamentu Online ba resensiamentu, atu nunee hodi kontrola tuir munisipiu ida-idak neebe mak halo resensiamentu inklu aktualiza kartaun eleitoral.

Tuir Deonisio Babo Soares Ministru Estado Coordenador Asuntu Administrasaun Estadu e Justisa e Ministru da Administrasaun Estatal hatete, ohin lansa ida nee para bolu atensaun ba sidadaun tomak hodi komesa rezista ona no troka ba sira nia kartaun too deit 23 Dezembru liu labele ona, tanba dadus sira nee sei hasai ba iha eleisaun zeral 2017.

Ohin ita hamutuk iha nee atu lansa On-Line ba resensiamentu autorizasaun baze de dadus nasional, durante fulan 3 nia laran, tanba nee hahu husi ohin dia 3 de Outubru sei hotu iha dia 23 de dezembru. Neebe ho sistema On-Line nee bele kontrola kada munisipiu sira nia resensiamentu no mos aktualiza kartaun,” katak Deonosio ba Jornalista Segunda (03/10/2016) iha STAE Caikoli.

Nia apela ba Timor oan tomak, hahu husi idade 16 ba leten neebe mak seidauk iha kartaun eleitoral, atu bele aprosima ba iha edifisiu Stae nian iha munisipiu tomak hodi halo resensiamentu hakerek naran hodi hetan kartaun. neebe agora nee. Bainhira atu hetan kartaun nee ba tenke lori provas dokumentais sira hanesan Sertidaun RDTL no dokumentus seluk neebe relevante hodi halo resensiamentu.

Iha fatin hanesan Diretor Jeral STAE Alcilino Manuel Branco hatete, enkontru nee tanba ema hotu hatene katak iha 2017 agora atu tama ba eleisaun zeral, neebe tenke halo resensiamentu no aktualizasaun ba kartaun eleitoral. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (4/10/2016). Guilhermina Franco / Jacinta Sequeira

Suara Timor Lorosae

PROFESSIONAL SAUDE TENKI SERVISU HO JUSTU

$
0
0

Ministeriu saude (MS) husu professional saude hotu servisu ho justu no professional hodi fo atendementu dignu ba pasiente sira no labele abandona pasiente iha oras servisu.

Diretora Jeral do Prestasaun Servisu husi Ministeriu Saude, Odete da Costa Viegas hato’o lia hirak ne’e relasiona ho professional saude hanesan mediku balun ne’ebé hala’o servisu iha Hospitral Nasional Guido Valadares (HNGV), maibe sei servisu tan iha klinika privadu sira.

“Ami deskuti hela, tanba tuir lei funsaun publiku ne’e labele. Maibe ita hare mediku balun, tuir lolos sira tenki servisu iha oras walu nia laran, maibe husik hela sira nia servisu ba fali servisu fatin seluk, ne’e lajustu. Laos deit mediku sira, enfermeiru no parteira mos nune’e,” dehan Odete da Costa Viegas ba jornalista sira iha Hotel Novo Turismu Lesidere foin lalais ne’e.

Nia esplika, ba profesional saude, kuandu liu ona oras tuku 5:00 ba leten, lei la bandu sira atu halo servisu seluk, maibe kuandu iha hela oras servisu, proebidu halo fali servisu seluk.

Nia hatutan, Ministeriu Saude mos iha ona inspektor jeral de saude atu hare ba kestaun ne’e, kuandu akontese duni kazu sira hanesan ne’e atu  halo investigasaun.

“Laos ne’e deit, ami mos sei hare funsionariu sira pratika mal jestaun, funsionarius ne’ebé tama latuir oras, se hetan duni akontese hanesan ne’e sei hetan sansaun,”afirma Odete.Car

Jornal Nacional

EMPREGU RURAL FO SERVISU BA INAN-AMAN

$
0
0

Diretor  Jeral  Sekretariu  Estadu  Politika  Formasaun  Profesional  no  Empregu  (SEPFOPE),  Jacinto  Barros  Gusmão dehan, objetivu  programa  empregu  rural  ne’e  atu  fó  servisu  ba  inan  aman  ne’ebé  mak  loron  loron  servisu  iha  to’os  no  natar,  hodi  hetan  netik  $3,00  no  sente  prosesu  dezenvolvimentu  iha  rai  laran.

 “Ema  barak  hare  SEPFOPE  halo  estrada  ne’e  laos  kompetensia, maibe  obras  públika  ninia  ne’ebe  halo  ho  ekipamentus  bo’ot  sira, maibe  ami  SEPFOPE  ninia  empregu  rural  dehan  katak, atu  fo  servisu  ba  ema  rural  ba  inan  aman  sira  ne’ebe  nunka  tama  servisu  projetu  ninia, tamba  sira  loron  loron  halo  to’os  no  natar  deit,  nune’e  inan  aman  mos  bele  sente  prosesu  dezenvolvimentu  nasaun  ne’e  nian,’’dehan Jacinto  Baros  Gusmão JN-Diário  iha  nia  kna’ar  fatin  Caicoli  Dili, Sabadu  (1/10).

Tuir  nia, emprezariu  lokal  sira  ne’ebe  mak  hala’o  konstrusaun  iha  area  rural  la dun  fo  benefisiu  ba  inan  aman, tamba  lori ekipamentus mak hala’o konstrusaun valeta  no estrada.

Tamba  osan  Estadu  la  tama  inan  aman  sira  nia  bolsu, maibe  tama  fali  ba  sira  nia  bolsu, nune’e  empregu  rural  ne’e  dehan  katak,  halo  Estrada  no  ke’e  ho  liman  nune’e  oinsa  komunidade  sira  bele  netik  osaun  $  3,00  hodi  hola  netik  ba  kafe  ho  masin  midar  ,tamba  ne’e  sira  mós  sente  kontribui  ba  prosesu  dezenvolvimentu.Tos

Jornal Nacional

DOM VIRGÍLIO DO CARMO: “AMU MONTEIRO MISIONÁRIU NE’EBÉ BRANI”

$
0
0

Hafoin hala’o selebrasaun misa requem iha Igreja Catedrál Nossa Senhora Imaculada da Conceição, Vila Verde Díli, mate isin Mgr. José Alváro Nolasco Santimano Menezes e Monteiro ba halót iha Semitériu Ailok Laran Díli, Segunda (03/10) iha tuku 15:30 HTL.

Sai husi Igreja Catedral Díli, akompaiña nafatin husi, Bispus, Padres, Madres no sarani sira iha Díocese tolu ne’e kontinua, reza ho hananu hodi la’o ba iha Semitériu Ailok Laran, iha Semináriu Maloa nia kotuk, ne’ebé dedikadu nu’udar Semitériu ba Padre sira nian.

Bispu Diocese Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva ne’ebé mak marka prezensa mós iha seremonia funeral ne’e, iha nia diskursu haklaken katak, Mgr José Alváro Nolasco Santimano Menezes e Monteiro, ne’ebé koñesidu liu ho amu Monteiro, la’os hanesan amu lulik baibain, maibé nu’udar misionáriu boot ida ne’ebé brani husik hela nia rai (Goa India), hodi hakat mai Timor hodi haklaken liafuan di’ak evanjellu nian.

 “Kreda Timor, partikularmente Diocese Díli, dala ida tan iha tinan ida ne’e lakon nia amu lulik ida, ne’ebé iha tinan barak nia laran sai hanesan aliserse (fundador) ba fiar sarani iha kreda Timor. Pe. Monteiro la’os de’it amu lulik baibain, maibé mós nu’udar misionáriu boot ida, katak ida ne’ebé brani husik hela nia rai Goa India hodi hakat mai rai Timor la’os tamba atrai ba ai-moruk sandal (ai-kameli) Timor nian ka minarai iha tasi Timor, maibé tamba nia hadomi Timoroan, tamba nia sente Maromak bolu nia atu lori ba mundu, partikularmente Timor-Leste, lia fuan diak evanjellu ninian,”haklaken Dom Virgílio do Carmo da Silva hodi hanoin hikas Mgr. José Alváro Nolasco Santimano Menezes e Monteiro ninia moris.

Dom Virgilío do Carmo haktuir katak, amu Monteiro la’o hadulas rai doben TL, hanorin no fó sasin konaba mensajen Kristo Moris hias ninian iha Paróquia lubuk ida iha Timor, nia la’os hanorin de’it, maibé mós harii eskola, uma kreda lubuk ida,  husi eskola hanorin ema atu sai ema ne’ebé diak no husi kreda forma ema atu hatene hadomi lolos ho nia maluk sira. Amu Monteiro la’os de’it harii, maibé nia mós mestre boot ida ne’ebé didika nia an iha eskola hodi eduka Timoroan sira.

“Nu’udar amu lulik no misionáriu nia fó an no laiha reserve, signifika, saran an tomak atu servi de’it Timoroan tomak nia diak, maski dalabarak mosu hanoin ne’ebé lahanesan ho nia kolaborador sira, maibé nia la desanima, korajem nafatin tamba Kristo mak nia forsa no Kristo mak nia motor. Nia saran an tomak ba Maromak no ba ita Timoroan sira, ba ita nia fó nia enerjia, saúde,matenek no vida tomak. Nia hadomi Timor to’o mate iha Timor, tamba nia domin ba Timoroan no ba kreda Timor. Tamba nia domin ba Kristo, nia halo an nu’udar profesór, konstrutór, katekista, pregador ho ekonómu,”haklaken Dom Virgílio do Carmo.

“Iha biban ida ne’e, ami sei sente lakon boot ho ita boot nia aujensia, hodi sarani Timor nia naran husi kiik to’o boot, husi sira ne’ebé mate tiha ona nune’e mós sira ne’ebé sira moris, ha’u hakarak hato’o ami nia obrigadu wain ba ita boot, ba buat hotu ne’ebé ita halo, liu-liu ba hahalok diak hirak ne’ebé ita halo tiha ona, maibé ami la konsege haree no la to’o mai iha ami nia koñesimentu,”Dom Virgílio hodi Timoroan tomak nia naran agradese ba amu Monteiro ba obra hotu ne’ebé nia halo durante hala’o misaun iha Timor.

Iha biban ida ne’e mós, amu Virgílio hodi Timoroan tomak nia naran hato’o diskulpa ba amu Monteiro ba falta de sensibilidade konaba buat diak ne’ebé Pe. Monteiro halo ba Timoroan sira, ka faltu atu koopera ho amu Monteiro iha nia misaun iha momentu hirak ne’ebé nia presiza, liu-liu wainhira nia moras.

“Maromak ami agradese duni ita boot ho fuan no laran, tamba haraik duni mai ami pastór boot ida, edukador boot ida ne’ebé hatene hadomi povu no rai ida ne’e, ami agradese tamba ita hadomi povu Timor no kreda Timor. Ami laiha buat ne’ebé folin liu atu fó ba ita boot, maibé ami nia sakrifisiu ho orasaun. Amu, keta haluha povu Timor, kreda Timor, Diocese Díli, harohan nafatin mai ami hotu iha Diocese ida ne’e atu hantene halakan nafatin iha ami nia fuan ahi karidade nian, hodi buka de’it servi Maromak  no la hatene kole sem rezerve saran an tomak ba Maromak hanesan ita boot, dala ida tan, obrigadu no adeus, adesu i adeus,”hakotu Dom Virgílio do Carmo iha nia diskursu.

Iha fatin hanesan, Vigário Pastoral Diocese Díli, Pe. Juvito do Rêgo Araújo hodi Diocese Díli nia naran, agradese ba entidades tomak ne’ebé mak hola parte iha serimonia funeral ba amu Monteiro nian.

“Ba amu bispu nain rua, Dili no Maliana, señor Longinhos Monteiro ho nia familia, autoridades hotu, VI Governu konstitusional ninian, deputadus sira hotu ne’ebé iha ne’e ho sarani tomak Diocese Dili, Baucau no Maliana ne’ebé marka prezensa iha fatin ne’e, liu-liu sarani Bedois ne’ebé akompañia amu Monteiro to’o hotu, hodi Diocese Dili nia naran hau hakarak agradese ba maluk tomak nini tulun, orasaun, apoiu, kariñu ne’ebé manifesta, tantu pesóal no grupu ba amu Monteiro, desde ke nia sei serbisu hanesan Paróco iha fatin fatin nune’e mós wainhira nia reforma tiha ba hela iha Bedois, liu-liu iha momentu iha ne’ebé nia moras to’o loron ne’ebé nia husik nia is,” amu Juvito agradese ba entidades hotu ne’ebé partisipa iha ninia diskursu.

Nune’e amu Juvito mós agradese ba Ministériu Saúde(MS) ho ninia komponente tomak, liu-liu klinika sira iha Becora, ba Ministériu Solidariedade Social(MSS) ho nia ekipa tomak, Ministériu Interorior(MI) ne’ebé garante siguransa tomak, Ministéru Estatal(ME) ne’ebé empresta sasan tomak hodi organiza fatin serimonia nian hodi halot amu Monteiro nia isin mate ho dignidade, ba Bombeirus sira, Ministériu Obras Pública(MOP), liu-liu Servisu Agua no Saneamentu(SAS) ne’ebé fornese ona instrumentu sira hodi suporta amu Monteiro nia estadia ikus iha Bedois durante loron 2.

 “Ami agradese mós ba grupu ropa mean sira ne’ebe fó sira nia kontribuisaun tomak sura labele, agradese mós ba Korpus Eskuteirus no ba grupu Santiago ho Soldadu de Kristo ne’ebé ami Monteiro rasik mak harii hela  i sira sei moris nafatin to’o ohin loron no ohin sira presta homenjem ikus baa mu Monteiro.

Ami agradese ba eis membrus Konsellus Pastoral Paróquia Bekora ninian, ne’ebé maski amu Monteiro muda tiha ba Bedois sira la falta atu ba nafatin tau matan, koalia hodi fó apoiu, agradese ba Delta Nova ne’ebé fó ai-funan nomós ba maluk sir hotu ne’ebé lori sira nia kontribuisaun ba iha Paróquia Bedois no ikus liu ami agradese ba Paróquia Bedois, amu Paróco no frater sira hotu ne’ebé durante ne’e anima amu Monteiro, obirgadu wain ba ida ne’e,”Pe. Juvito agaradese ikus ba entidades tomka ne’ebé fó ona apoiu.

Entretantu serimonia funeral ba Mgr José Alváro Nolasco Santimano Menezes e Monteiro, hahú prosisaun husi Paróquia Santa Terezinha do Menino Jesus, Bedois Becora, dadersan tuku 08:00 Otl, akompañia husi Policia Nacional Timor Leste(PNTL), i depois foti dalan los, to’o iha Casa Europa, liuhusi Palácio do Governu, Seroja Dili, liu ba Hotel Timor ba Aportil Dili nia oin no to’o iha Igreja Motael. Tuir mai, sai husi igreja Motael mai Colmera, Postu Gloria, mai fali iha Marina, sai husi EDTL no liu ba igreja Katedral. Depois de misa remata iha Katedral, sai ba Maloa hodi tama ba Perunas Semitériu Ailok Laran to’o serimonia funeral remata tuku 15:30 Otl.

Partisipantes ne’ebé marka prezensa iha serimonia funeral ba amu Monteiro iha Maloa mak hanesan, Bispu Diocese Maliana, Dom Norberto do Amaral, Bispu Diocese Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva, representante amu Bispu Diocese Baucau. Vigário Geral Diocese Tolu nian iha Timor. Primeira Dama, Isabel Ferreira, Ministro Interior (MI), Longinhos Monteiro ho nia familia, membrus Parlamentu Nacional(PN), membrus Governu, no sarani husi Diocese Dili, Baucau no Maliana. Serimonia refere la’o ho diak tebes to’o remata tamba hetan apoiu siguransa masimu husi PNTL, unidade transitu nian no sarani barak maski loron manas, sira kontinua esforsu an ho entusiamu no lakole hodi ba partsipa iha serimonia ne’e to’o remata.ías

Jornal Nacional
Viewing all 16006 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>