Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live

Club de Madrid Hanorin Lisaun no Esperiénsia

$
0
0
DILI, (TATOLI) – Xefe Estadu, Francisco Guterres Lú Olo hateten Club de Madrid hanorin lisaun ne’ebé besik liu bá Timor-Leste nia-esperiensía nasionál ne’ebé ligadu ba balansu no kooperasaun husi jerasaun hothotu iha servisu ba ema barak nia di’ak.

Jerasaun uluk sira kontinua halo kontribuisaun ne’ebé labele troka ba Timor-Leste nia afirmasaun no konsolidasaun.

“Maibé jerasaun foun sira tenke hahú ona gradualmente foti responsabilidade rasik iha moris públiku”, akresenta iha intervensaun durante sorumutu meza-kabuar ba ajenda ida demokrátika husi jerasaun iha Ásia-Oseánia ne’ebé hala’o iha salaun Ministériu Negosiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEK) Praia dos Coqueiros, horseik.


Hodi reforsa, transformasaun iha mundu la’o lalais, tenke apriende hamutuk. Demokrasia ne’ebé forte depende ba kapasidade atu halibur sidadaun, inspira no husik ba sira hakat atu foti responsabilidade iha espasu públiku iha nivel oioin.

“Hato’o ha’u nia obrigadu ba prezensa eselénsia sira hotu ne’ebé reprezenta sinál enkorajementu ba ami nia servisu hodi hametin ba bebeik no hamoris fila-fali timoroan sira nia demokrasia ne’ebé sei joven”, konklui.

Sorumutu ne’e hala’o durante loron rua no sei termina ohin. Partisipante mak eis-prezidente Indonézia, Susilo Bambang Yudhoyono, eis-primeiru-ministru Nova Zelandia, Jennifer-Mary Shipley, eis-primeiru-ministru Bhutan, Jigmi Youzer Thinley, eis-primeiru-ministru Nepal, Madhav Kumar no husi Timor-Leste rasik, eis-prezidente no primeiru-ministru, José Ramos Horta nomós konvidadu espesiál seluk tan.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Foto: Diskursu Xefe Estadu Francisco Guterres, Lú-Olo iha sorumutu meza-kabuar “Ba Ajenda Ida Demokrátika husi Jerasaun iha Ásia-Oseánia” iha salaun MNEC, Praia dos Coqueiros, Díli, horseik. Foto: GPR

Lú-Olo Seidauk Konvida Parpol Lima Forma Governu

$
0
0
DILI: Prezidente timoroan, Francisco Guterres ‘Lú-Olo’, seidauk hanoin atu konvida partidu polítiku lima ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasionál hodi ko'alia kona-ba formasaun VII Governu Konstitusionál, tanba sei hein desizaun definitivu husi Tribunál Rekursu.

Nia dehan, prosesu apuramentu nasionál husi Comissão Nacional Eleições (CNE) foin remata, tanba ne’e sei lori ba Tribunál Rekursu (TR) hodi fó sai rezultadu finál.

“Hein tribunál ninia desizaun ikus anúnsiu kona-ba rezultadu. Hafoin ida ne’e hotu mak ami sei haree hamutuk”, dehan Xefe Estadu, iha Palasiu Prezidensiál, Ai-Tarak Laran, Sesta (28/7).


Husu kona-ba perspetiva Prezidente Repúblika nian kona-ba formasaun Governu foun, nia dehan, importante mak governu foun mak tenke governu ne’ebé bele garante maioria parlamentár hodi bele dura to’o ninia mandatu remata.

“Ha'u nia opiniaun, Governu ida ba futuru, Governu ida estavel, Governu ida dura to’o tinan lima para atu bele responde ba nesesidade povu nian,”deklara ‘Lú-Olo’.

Nia hatutan, mensajen povu nian liu husi votu ne'ebé sira fó ba partidu polítiku sira husu atu serbisu hamutuk, liuliu lider istóriku sira tenke serbisu hamutuk hodi hadi’a povu nia moris durante tinan lima.

Tanba ne’e, husu ba Governu foun ne'ebé sei mai tenke estavel hodi dura to’o tinan lima, nune’e bele responde nesesidade povu nian nu'udar resposta ba mensajen povu nian liu husi votu ne'ebé sira fó.

Independente

Alkatiri: Governu Foun La Mantein “Status Quo”

$
0
0

DILI: Formasaun Governu foun sei halo mudansa totál bainhira partidu mais votadu, FRETILIN, mak hetan oportunidade hodi forma VII Governu Konstitusionál.

Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, abertamente deklara ona katak, kritériu ne’ebé partidu mais votadu opta hodi formasaun governu la’ós atu mantein “status quo”. Katak, sei halo mudansa barak iha governasaun foun mai.

La’ós ne’e de’it, partidu FRETILIN konxiente katak akontese hela korrupsaun iha nasaun ne’e. Tanba ne’e, prioridade ida mak atu hamoos Korrupsaun, Koluzaun no Nepotizmu (KKN).

Partidu FRETILIN mós kontinua nafatin ninia programa ne’ebé promete ona durante tempu kampaña polítika eleisaun lejizlativa liubá, hodi hadi’a no haburas Timor-Leste.


“Governu foun la’ós mai halo kontente de'it ita. Governu foun mai atu hadi'a no haburas Timor-Leste. Governu foun atu hamoos KKN. La’ós mantein "status kuo. Ne'e maka kritériu ba Governu foun”, hakerek Sekjer FRETILIN, Mari Alkatiri, iha ninia média sosiál Facebook.

Lere Hakarak Jerasaun Tuan Kaer Ukun

Xefe Estadu Maiór FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Majór Jenerál Lere Anan Timur, husu ba jerasaun foun labele ambisiozu hodi ukun nasaun, tanba país ne’e sei presiza jerasaun tuan sira hodi ukun.

Tuir eis-gerrilleiru ne’e, jerasaun foun sira seidauk iha maturidade polítika no egotizmu domina hela.

Ne’e duni, husu ba Xanana Gusmão, José Ramos Horta, Taur Matan Ruak, Francisco Guterres ‘Lú-Olo’ ho Mari Alkatiri kontinua hamutuk hodi ukun nasaun ne’e sai dezenvolvidu liután.

Jenerál fitun rua dehan, jerasaun tuan sira presiza ukun nasaun ne’e to’o tinan 10 mai mak entrega hikas ba jerasaun foun sira.

“Ita hatene katak ita nia jerasaun foun matenek, maibé presiza mós esperiénsia ukun no mós hametin nia nasionalizmu makaas”, dehan Lere, iha Kuartél Jerál Fatu hadaDili, horisehik.

Nia dehan, bainhira jerasaun tuan sira labele ona mak entrega ba jerasaun foun ukun fali nasaun ne’e, tanba nasionalizmu no patriotizmu jerasaun foun sei menus.

Ne’e duni, dala di’ak liu jerasaun tuan mak ukun nasaun ne’e.

“Ha'u husu ba jerasaun foun labele laran moras, keta ansi ukun nasaun ne’e,” dehan Lere.

Lere haktuir, maski eleisaun ne’ebé foin lalais hala’o ne’e timoroan mak manan hodi forma governu ne’e, bainhira ema seluk husi rai li'ur ukun nasaun ne’e mak la di’ak.

Bainhira timoroan luta kontra hasoru inimigu durante tinan 24 objetivu ukun rasik aan. Bainhira ukun ho responsabilidade ba nasionalizmu no patriotizmu.

Tanba ne’e, husu ba Xanana, Mari Alkatiri, Ramos Horta Matan Ruak, Lú-Olo di'ak liu ukun nasaun nasaun keta ansi entrega ba jerasaun foun sira, tanba uluk halo funu hakarak independénsia la’ós halo funu hadau kadeira.

Independente

Oral Seks VS Kankru Ibun

$
0
0
Hosi: Santana Martins *

Ita hatene kala’e katak átividade oral sex ne’e bele kauza mosu Kankru ibun? Peskiza ida hala’o husi The John Hopkins University school of medicine scientist hatete katak átividades oral sex hanesan ásaun transformasaun Human Papilloma Virus (HPV) katak virus ida ne’ebe kauza ba Kankru servix, daet ba ibun ikus bele mosu Kankru ibun.

Human papillomavirus (HPV), ka Virus papilloma ema nian mai husi familia ka jénetiku Papilomavirus ne’ebe iha kapasidade  infétar ema nia orgaun. Hanesan papillomaviruses hotu, HPV forma infésaun HPV ho nia natureza, pródutivu deit ba keratinosit laran iha kulit ka membrane mukosa. Dala barak liu infésaun HPV ho natureza sub klinis no sei hamosu sinal físiku, maibe dala ruma iha ema balu infésaun sub klinis sei mosu mai sinais klinis nune’e bele hamosu papilloma benigno(jinak) hanesan Verrucae ou Papiloma sel skuamosa, ou Kanker Servix.

iha dadus balu hatudu katak porsentazem hitu nulu  husi Infésaun HPV klinis iha mane ho feto ida nurak, ita bele menus husi sinais Klinis ba iha sinais sub klinis iha perídu tinan ida nia laran, no entre porsentazem 90 iha tinan rua nia laran. Maibe infésaun subklinis nafatin entre 5% to’o 10% ba iha feto sira ne’ebe htan infésaun, nune'e’e mak sei iha risku boot ba iha pra kankru iha vulva no serviku. No bele dezenvolve an ba kankru ne’ebe invasiva. Dezenvovimentu husi infésaun subklinis ba iha klinis bele han tempu tinan barak, nune'e’e fo oputunidade ba iha it abele halo detesau sedu no mos tratamentu pra kankru. Dezenvolvimentu kankru invasive bele prevene bainhira infésaun HPV subklinis detéta sedu no halo examinsaun rutina maibe karik ida ne’e mak ita la halo sei fo nia impátu mos ba iha orgaun seluk, orgaun sira ne’e mak relasaun ho asaun ema nia ba atinjimetu biólojiku hanesan relasaun sexual no bele mosu kankru ibun nian bainhira relasaun sexual ne’ebe halo liu husi métodu oral sex.


Nune’e iha estudo balu hatete katak pasiente moras Kankru ibun kada tinan sa’e bebeik nia númeru iha tinan sanulu ikus ne’e. Laos liu deit numeru Kankru testis no Kankru servix ne’e rasik, ratio pasiente sira ne’e mak entre idade 45 mai kraik ne’ebe átividade sexual sira nia ás hela.

Prevensaun

Maski oral seks hanesan moras ida ne’ebe kauza ba Kankru ibun maibe ita labele presisa tauk liu, tamba risku husi transmisaun Kankru ibun liu husi oral sex sei bele konsidera minimu katak ema 1:10.000, pelo kontrariu sigaru mak sai hanesan fátor prinsipal ba kauza Kankru ibun aliende de alkohol. Buat rua ne’e ho nia risku as liu dala 30 kauza Kankru ibun kompara ho oral sex.

Nune’e Ohin loron Governo Timor-Leste liu husi Ministério da Saúde inklui komponente iha Nasaun laran maioria preukupa hela ho asunto fuma, liga mos ho mudansas attitude moris loron-loron(perilaku hidup) liliu hare ba hahalok fuma no hemu álkohol ne’ebe ikus mai bele provoka moras kankru, dadus Demography Health Survey(DHS 2) tinan 2009 hatudu katak populasaun Timor –Leste (TL) mate porsentu 22,2% tanba hadaet husi moras oin oin liu husi fuma tabaku. Kada tinan Timor Leste nia populasaun 22,2% mak mate tanba tuir dadus ne’ebe  iha, prevalénsia uzu tabaku atual entre ema sira ho idade tinan 15 – 49 tuir Survey demografica ba Saúde  iha tinan 2009 ne’ebe  hatudu mane  69.5%  bo Feto 4.7%  mak fuma  sigaru,”

Dadus mos hatudu katak prevalensia Timor-Leste  nia populasaun  fumador iha sexo mane ho idade  15 a’as liu iha rejiaun Sudeste Asiatiku, iha parte seluk,  prevalénsia uzu tabaku atual entre adolesente  tuir Global Youth Tobacco Survey   hatudu katak mane foin-sa’e   entre Idade tinan 13-15 iha 50.6%   mak  fuma no  feto   foin-sa’e  17.3%  mak fuma sigaru”.

Dadus iha leten hatudu ba ita katak presiza intervensaun ida ne’ebe forte nune’e ita nia an rasik luta hodi bele prevene ida ne’e, esforsu ne’ebe ita hotu hatene mos katak governo konsegue kria duni lei ida hodi bele bandu ema fuma. Maibe esforsu sira ne’e presisa konstribuisaun ema hotu ninian atu nune’e bele miniza kazu insidensia ba moras ida ne’e.

Nune’e mos esforsu sira ne’e sai hanesan desafius ida mos ba iha Profesionaias da Saúde atu oinsa bele esforsu halo prevensaun liliu atu bele halo esforsu hosi profesionais da Saúde atu habo’ot ema nia konsiensia liu husi sosializa informasaun sientifika ne’ebe hatudu impátu husi hahalok fuma nian nune’e ema iha konsiensia.

Desafius seluk liga ba topiku ida ne’e nian mos Kankru Ibun nian por konsiderasaun diak liu ita atensaun, domin nafatin ba par ida deit, la troka ba mai parseiro iha relasaun sexual hanesan asaun diak liu hodi evita an husi Kankru ibun. medidas ka asaun seluk mak hamutuk ho parseiru sexual halo konsultasaun previa ba klinika dentaria hodi halo examinasaun ba STD (Sexuality Transmited desease)ou halo cek up saude oral atu konfirma katak ita ho parseiro sexual lalori ka seguru husi Virus HPV, asaun  ida ne’e prefere liu ba parseiro sira ne’ebe atu moris hamutuk forma uma kain ka atu kaben.

Saida mak ita bele halo hodi fo ita nia intervesaun ba iha kauza ida ne’e, asunto hirak tuir mai ne’e nudar átus konsiderasaun ne'ebe maka presiza hanesan;

Vasinasaun

Vasinasaun mos nudar alternativa prevensaun atu hetan transmisaun virus HPV, maibe vasinasaun  so halo deit ba feto especial liu feto ran sira, portantu ba mane sobele halo vasinasaun prevensaun kankru servix liu husi injesaun durante fulan 6 ho kustu ida ne’ebe relativu karun maibe karik ida ne’e ita seidauk bele asesu iha Timor-Leste.

Istoria parseiro Sexual

Garantia kala’e ho ita nia parseiro sexual dalaruma halo ita sente lahakmatek no laseguru hala’o oral sex maski resultadu teste hateten katak  parseiro sexual ita nia lalori virus HPV. Nune’e atu labele prejudika bebeik parseiro diak liu uza prevesaun hanesan kondom iha momentu hala’o oral sex. Maski dalan ida ne’e laos dalan ida ne’ebe atu fogostu liu ba iha parseiro sexual nian maibe  atu play safe ka kuidadu seguru, duke kompara ho tratamentu ne’ebe bele fo mos impaktu barak ba faktor fisika e psikologia.

Tratamentu

Assistensia Detésaun sedu ba Kankru ibun bele hasa’e nivel resultadu tratamentu, kuidadu bainhira akontese kanek iha membran ibun ne’ebe susar atu diak depois de semana tolu, ou mosu kafuak-kafuak  kiik iha area ibun ho koor mean no mutin. Diak liu konsulta lalais ba iha médiku sira ou lalais bainhira ihaona indikasaun transmisaun Kankru iha ibun.

Referensia; http://www.dechacare.com

*Enfermeiro, Estudante Programa Mestradu Saúde Publika, Universidade da Paz

Enderesso: Aldeia Terra-Santa, Suco Madohi, Subdistrito Dom Aleixo, Distrito Dili, Timor-leste | Hp;+670-77604666, email: santanamartins66@gmail.com, Blogspot: santanamartins66.blogspot.com  

Joven Tenke Hadok An Husi Droga no Krimi

$
0
0
DILI – Joven nudar futuru nasaun nian, Timor-Leste atu sai desemvolve diak liu tan, presiza joven nia partisipasaun nunee joven sira tenke hadok an husi krime.

Tuir Peskizador Asia Justice And Right (AJAR) Inosencio Xavier katak, joven maka sai aliserse ba iha nasaun ida, presiza desemvolve an liu tan tamba agora TL iha prosesu konstrusaun estadu nia laran, husi prosesu konstrusaun estadu nee presiza partisipasaun joven iha prosesu ida nee.

Joven sira agora tenke desemvolve an no aproveita tempu estuda tamba nudar joven no futuru nasaun nia tenke esfosu an, joven labele sai fali autor krimi tamba kuandu joven maka sai autor krimi, futuru joven nia sei la lao diak ba oin,” dehan Inosencio Xavier ba STL iha nia knar fatin Farol, Segunda (31/7/2017).


Nia dehan ba joven agora la kompara ho joven uluk, maske iha tempu defisil nia laran maibe joven sira aproveita estuda no limite ba fasilidade sira maibe onsentra sira nia konsentrasaun ba estauda hodi atinji ba buat sira neebe maka sira hakarak realidade balu hatudu, maibe joven agora moris iha fasilidade ne’ebe maka kompletu maibe lakohi aproveita diak buat sira ne’e husi liu.

Nunee mos iha fatin ketak tuir Akdemiku UNDIL Fransisco Mausoro hatete ba problema joven agora nee ladun aproveita tempu neebe maka iha hodi konserta ba iha estuda, maibe balu maka gosta mete maka probela iha bairo no balu gosta buka maka kria problema ida nee buat ida neebe maka ladun diak no sei lori impaktu boot ba sira nia futuru rasik. Natalino Costa

Suara Timor Lorosae

Governu MEKAE Dada Renovasaun Salariu Minimu ba KM

$
0
0
DILI - Organijasaun Konfederasaun Sindikatu Timor Leste (KSTL) konsidera kovernu liu husi Ministeru Estadu Koordenador Asuntu Ekonomia (MEKAE) maka dada renovasaun salariu minimu atu lori ba deskuti iha konselus ministrus. Tamba katak governu foun mai tenki tau ba konsiderasaun.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Sekertariu Jeral KSTL Jose da Conceicao da Costa ba STL iha nia knar fatin Kuluhun Dili Segunda, (31/7/2017). Nia dehan tan katak salariu minimu nee tuir lolos iha ona dejisaun final ona. Tuir lolo iha 27 de Marsu foin lais nee konselu nasional do trabalhu inklui KSTL.


Ida nee intensaun politika seluk iha rai laran. Ami hare situasaun nee, depois elisaun mai Agustu mai sei hare ida nee. Ami kontinua ijiji antes dejembru. Tamba hare ba rejimi Konstrutivu seguransa sosial. Lei aplika trabalhadore kontribui 4%-empregador 6%. Neebe kumpania neebe maka nia empregador 60 peosas ba leten tenki implementa hahu 1 setembru,” dehan Jose.

Nia dehan dadus nee maka iha 27 de Marsu 2017 liu ba aprejenta ba mekae atu lori ba konselu ministrus atud ebate no aprova. Governu liu husi MEKAE maka dada ida nee tuir lolos nee antes elisaun nee lao $ 150 mos tenki hadia tan. Tamba ho partesipasaun kampanha politikla nee entaun adia to ohin loron. $ 115 lato ona nia kontribui 4% husi $ 115 ba 4% nia salariu hira ona. Koa tan osan seluk hela $ 110 dolar.

Tuir Adjuntu Diretor Komite 12 Novembru Rogerio Castro da Cruz dehan katak salariu minimu neebe governu implementa oras nee dadaun lakondis ho vida moris povu nia oras nee dadaun. Tamba nee husu ba governu foun neebe atu mai tenki tau ba konsiderasaun no tenki tau ba prioridade atu halo renovasaun ba ida nee. Justinho Manuel

Suara Timor Lorosae

Joven Nu´udar Piramida Sosiál

$
0
0
DILI, (TATOLI) - Xefe Estadu Francisco Guterres, Lú-Olo haklaken ba eis-prezidente repúblika no xefe governu husi Indonézia, Nova Zelandia, Bhutan, Nepal no embaixadór sira husi nasaun oioin katak Timor-Leste atu atinji objetivu dezenvolvimentu husu ba nia sidadaun sira-nia dedikasaun, komitmentu no esforsu inklui promove partisipasaun joven sira.

“Iha ami-nia sosiedade tradisionál, joven nu´udar piramida sosiál liuhusi faktu simples hodi sai joven. Ha´u defensór ida ba tradisaun. Ha´u hanoin katak ami-nia tradisaun ankora esensiál ba ami-nia identidade iha mudansa mundu globál ne´ebé lais, ho baliza kultura ne´ebé fraku,” esplika prezidente Lú-Olo, iha salaun MNEC, Praia dos Coqueiros, Díli, horseik.

Hodi hatutan katak dalan di´ak atu salva-guarda identidade no tradisaun mak ajuda joven sira atu adapta ho di´ak no akompaña dezafiu ohin loron.


Maske nune´e, ajenda jerasaun demokrasia tuir mai tenke marka ho dialogu interjerasionál ho kapasidade jerasaun tuan atu valoriza prioridade foun. “Ida ne´e la fásil. Dezafiu boot tebes,” suspira xefe estadu ne´ebé simu pose iha 20 maiu 2017, loron restaurasaun indepedénsia nian ne´e.

Nia hatutan, Timor-Leste esperiénsia ba prosesu urbanizasaun ida ne´ebé lais tebes. Hakat rápidu ida ne´e, aumenta risku ba eskluzaun sosiál, iha ambiente ne´ebe muda husi suku no família.

Ida ne´e nu´udar pontu inisiál iha prosesu harii nasaun. Ao contrário, ita moris iha ambiente teknolojia komunikasaun ne´ebé favorese ba fragmentasaun informasaun no konsekuentemente ba sosiedade.

“Internet bele asesu ho fásil ba koñesimentu, maibé ida ne´e mós reprezenta kompetisaun feroz ba métodu tradisionál asesu informasaun.Iha suku, iha família no iha eskola,” katak xefe estadu ne´e.

Hodi esplika katak joven asesu informasaun, hasai ona husi izolasaun no mesak, liuhusi komputadór rasik no telefone sira ne´ebé tau iha sira-nia bolsu, potensiál ekstraordináriu iha edukasaun no hasa´e sira-nia koñesimentu. Iha tempu hanesan, hatudu ho liafuan seluk katak dezafiu ba estabelesimentu ajenda komun nu´udar sidadaun.

Ita tenke foti desvantajen husi potensiál boot ba asesu jerasaun foun ba iha koñesimentu globál no aprende oinsa atu uza poténsia ne´e hodi promove ajenda demokrasia, nakloke ba preokupasaun, nesesidade no interese jerasaun foun.

In-esperiénsia husi jerasaun foun halo sira fásil sai alvu ba promesa falsa. Ida ne´e fásil tebes atu krítika no halo. Demokrasia no inkluzaun husi ita-nia sidadaun joven sira nu´udar instrumentu importante atu prevene interese grupu ka ajenda sira ne´ebé la demokrátika husi foti desvantajen iha jerasaun foun.

Sufisiente hodi nota katak kompozisaun husi idade governu, konsellu diretór sira no fakuldade sira iha universidade rai laran, lideransa partidu polítiku no emprezáriu timoroan barak refleta klaramente papel kresente dezempeñadu husi jerasaun dékada-70 ba jerasaun dékada-90.

“Ha’u fiar katak, sosiedade sira hotu, ne’e partikularmente desvantajen ba tranzisaun jerasionál hodi hola fatin iha graduál no maneira pragmátika ida. Iha dialógu ne’ebé ha’u ko’alia implika kapasidade sira hodi reune jerasaun diferente hodi koopera hamutuk ihe servisu bem comum,” nia akresenta.

Hodi hatutan, dialógu interjerasionál nu’udar dalan ne’ebé ita liuhusi hodi maksimiza kontribuisaun jerasaun sira nian ba objetivu nasionál, indepedentemente husi sosiedade diferente sertamente hasoru forma ketak hodi realiza kooperasaun interjerasionál ida ne’e.

Defaktu, dialógu interjerasionál hakat liu fronteira, no ajuda dezafiu grave kolaborativu ne’ebé sistema internasionál hasoru. Tanba ida ne’e, prezidente akolla ho kaloroza ba obra no realizasaun ne’ebé hala’o liuhusi asaun estadista seniór sira husi Clube de Madrid, ne’ebé nia esperiénsia no koñesimentu kontribui frekuentemente ba konsília diferensa sira, reduz tensaun no prevene konflitu iha rejiun sira barak iha mundu.

Eis-xefe estadu no governu representa rezerva insubstituível experiénsia no koñesimentu hodi servi nasaun no, hetok ba komunidade globál.”Timor-Leste kontente tanba entre estadista sira fó nia koñesimentu no esperiénsia sólida ba servisu paz nian, estabilidade no dezenvolvimentu,” tenik prezidente hodi apresia.

Entretantu, partisipante espesiál iha sorumutu meza-kabuar “Ba Ajenda Ida Demokrátika husi Jerasaun iha Àsia-Oseánia” ne´e mak eis-prezidente Indonézia, Susilo Bambang Yudhoyono, eis-primeiru-ministru Nova Zelandia, Jennifer-Mary Shipley.

Inklui, eis-primeiru-ministru Bhutan, Jigmi Youzer Thinley, eis-primeiru-ministru Nepal, Madhav Kumar no husi Timor-Leste rasik, eis-prezidente no primeiru-ministru, José Ramos Horta nomós konvidadu espesiál seluk tan.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Foto: Prezidente Repúblika Francisco Guterres, Lú-Olo halo abertura sorumutu meza-kabuar “Ba Ajenda Ida Demokrátika husi Jerasaun iha Àsia-Oseánia”. Foto Tatoli: António Gonçalves

Solidaridade-Fraternidade “Kesi” TL ho CPLP

$
0
0
DILI, (TATOLI) - Prezidente Repúblika, Francisco Guterres, Lú-Olo, hatete katak ligasaun Timor-Leste ho CPLP (Comunidade dos Países da Língua Portuguesa) espesiál tanba relasaun solidaridade, fraternidade, istória no kultura ne´ebé fahe hamutuk ba malu.

“Tempu no interasaun ajuda hola parte ba identidade nasionál timoroan sira,” hateten xefe estadu, Francisco Guterres, Lú-Olo iha abertura meza-kabuar “Ba Ajenda Ida Demokrátika husi Jerasaun iha Ásia-Oseánia” iha salaun MNEC, Praia dos Coqueiros, Díli, horseik.
Xefe estadu ne´e haklaken, naturalmente, iha nível bilaterál no multilaterál, ami dezempeña papel relevante hodi apoiu ami-nia serbisu iha dezenvolvimentu no konsolidasaun ba instituisaun sira.

Apoiu ba dezenvolvimentu parseria ne´e importante tebes ba ami no valór ne´ebé aas ba povu Timor-Leste. Kooperasaun ida ne´e kontribui ba haforsa regra lei nian, ba dezenvolvimentu rekursu umanu liliu ba kualifikasaun joven timoroan sira.

“Apoiu husi ami-nia parseiru sira ajuda ami hodi promove dezenvolvimentu sosiedade sívil, ho órgaun sira ne´ebé autonoma liu no preparadu hodi halo sira lian bele rona,” akresenta Komandante Supremu Forsa Armada ne´e.


Hodi reforsa katak iha tinan lima no neen ikus ne´e, ami-nia parseria sira fokus liu ba esforsu nasionál atu dezenvolve diversifikasaun no ekonomia sustentável, hakbiit foinsa´e sira hodi asesu empregu inklui jerasaun foun povu timoroan iha prosesu konstrusaun nasaun.

Entretantu, hafoin restaurasaun indepedénsia, Timor-Leste nu´udar membru plenu direitu ida ba CPLP alende Angola, Brasil, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Guiné-Equatoriál, Moçambique, Portugal no São Tomé e Principé.

Durante nia inkluzaun, iha 2014-2016, Timor-Leste prezide nia prezidénsia rotativa hafoin entrega ba Brasil, iha 30 juñu 2016 husi prezidente sesante, Taur Matan Ruak.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Foto: Media PR/Julião Fernandes

EVITA PODER ABSOLUTA IHA TIMOR-LESTE LIU HUSI OPOZISAUN

$
0
0
Husi  Quintiliano Afonso Belo | opiniaun

Resultadu final eleisaun parlamentar 2017 nebe entrega ona ba iha TR data 29 de jullu 2017 hatudu katak; Povu hakarak muda realidade nebe'e ita hotu kuinese; povu lakohi fo votus ba partidu ida mesak atu ukun; Povu hakarak nafatin Governu ida representativu tebes atu bele halibur ema hotu-hotu liu-liu jerasaun foun sira nebe involve-an iha partidu minoria sira atu esforsu hamutuk ho lider istoriko sira hodi halo Timor-Leste sai knua foun no merese ba Timor oan hotu.

Povu hotu espera ho hakmatek nafatin bainhira rezultado final husi TR anunsia ba publiku iha oras balun tan. Politiku sira hein dezisaun ne'e ho negosiasaun politika ho politiku sira seluk atu bele forma Governu ida forte aleinde opozisaun forte edukadu, rasional no konstrutivu. Maibe negosiasaun sira ne'e hein mos Maun Bot nia bensa ate halo analizador sira espekula tun no sae katak Maun Bot mak sai determinador prinsipal iha Timor-Leste, bainhira governu foun ne'e atu hamriik.

Analiza hirak ne'e obriga publiku anzi lansa informasaun falsu liu husi media sosial hanesan facebook no blog anonimu sira katak governu foun nebé mai lori Timor-Leste atu ba nebé kuandu Maun Bot la involve ate dehan katak eleisaun antisipada sei mosu iha tempu badak karik Maun Bot la fo nia bensaun.

Tanba ne'e hau sempre hanoin katak problema fundamental agora dadaun laos involve Maun Bot ka eleisaun antisipada maibe tenki hanoin dok no naruk katak importante maka Governu foun nebé mai labele maintem status quo. Importante liu tan entre lider politiku sira fuan no laran nakloke ba malu atu harii Governu ida dinamiku tuir evolusaun sira, prontu kombina idealismu ho realidade atu hahu futuru agora kedas no labele lakon tan tempu hodi hein futuru nebé atu mai iha loron aban no bain rua.


See konkorda ho rajuan iha leten, tanbasa tenki hein Maun Bot nia bensa? basa publiku mos hatene Maun Bot rasik laos mai husi partidu mais votadu. Alemde ida ne’e partido nebe hetan votus maioria rasik iha modalidade forti atu hetan konvite husi presidenti republika hodi forma aliadu ou bele mos avansa minoria ho konsensual ho partidu minoria seluk tuir lalaok no kultura demokrasia ezistenti sem Maun Bot autoriza.

Biar nune’e partidu mais votadu, konsistenti tebes ho linguazen politika nebe sai ona iha publiku katak governu foun ne'e tenki hamriik duni hamutuk ho Maun Bot maibe laos sira hotu nebe lao ho Maun Bot, karik Maun Bot nia partidu ba opozisaun sei bolu Maun Bot deit hanesan ema individual. Maske nune’e partidu mais votadu esforzu-an nafatin hodi oferese mos alternasaun opsaun sira ba partidu hirak nebe liu bareira atu eskoilha tuir kultura demokrasia hanesan koligasaun ka sai opozisaun.

Koligasaun no opozisaun iha kultura demokrasia natural. Opozisaun nia prezensa final no indiskutivel. Basa ho opozisaun nebe forti maka bele asegura dinamika politika no trava poder absoluta tuir Lord acton hateten ‘Power tends to corrupt, and absolute power corrupt absolutely’ Koligasaun nebe povu espera maka koligasaun nebe bele uza demokrasia nudar meius atu buka solusaun laos koligasaun ida nebe hamosu fali poder absoluta iha Timor-Leste. Tanba ne’e, diak liu avansa sai opozisaun sira hanesan modelu opozisaun tuir mai ne’e:

Opozisaun seremonial, nudar konseitu opozisaun nebé laos opositora katak subar-an deit ou bosok sai nudar opozisaun no akontese tanba requrimentu formal hodi hamosu aktu unanimidade iha kualker diskusaun. Modelu opozisaun nune’e ikus mai bele loke mos dalan ba movimentu opozisaun sira iha liur atu hamrik hodi kontra no hamonu governu bainhira povu deskriminadu, lahetan oportunidade no laiha asesu ba rekursu husi estadu.

Opozisaun demokrativu konstrutivu, nudar konseitu opozisaun ida nebe komunga demokrasia laos final maibe demokrasi nudar meius atu buka solusaun ba interese komun liu-liu ba bems star povu nian. Alemde ida ne’e tane ass interese nasional duke interese grupos no elite politiku sira nian.

Opozisaun destruktivu oportunista, nudar konseitu opozisaun nebe buka harahun no problematiza kualker politika ho maneira oin-oin hodi hadau governa iha kualker momentu.

Opozisaun idiolojia fundamental, nudar konseitu opozisaun radikal ba idiolojia fundamental hodi hadau governa, posivelmente truka idelojia sira bazea ba fundasaun ideolojia nebe sira kumunga. Opozisaun ida ne’e mosu tanba esperitu idealismu sira hanesan relijaun, komunismu, nasionalismu no pluralismu ate regionalismu.

Tentativa atake ba aviaun australianu ho liña investigasaun oioin

$
0
0
Suspeitu na'in haat ne'ebé tenta halo atentadu kontra aviaun ida, iha Austrália, hakarak uza gás tóxiku ida ka bomba ida ne'ebé halo rasik ne'ebé disfarsa iha mákina tetak na'an nian, refere hosi imprensa australianu iha loron-segunda ne'e.

Primeiru-ministru Austrália nian, Malcolm Turnbull, hatete ona katak planu ne'e iha faze avansadu ida, maibé lakohi halo komentáriu ba métodu kontraditóriu sira ne'ebé maka fó sai hela hosi imprensa.

Suspeitu sira, mane na'in haat ho nasionalidade rua (australianu ho libaneza), akompaña hosi sira nia oan, kaer ona iha loron-sábadu ne'e iha Sydney.

Tuir jornal Sydney Daily Telegraph, sira hanoin atu tau bomba ne'e iha bagajen ne'ebé lori iha liman no tau iha kabin pasajeiru sira nian iha semo ida entre Austrália no destinu ida iha Médiu Oriente.


Bomba ne'ebé halo rasik karik tau iha mákina ida hodi tetak na'an, haktuir hosi notísia.

Planu hanesan refere mós hosi jornal Sydney Morning Herald.

Jornal The Australian, ne'ebé haktuir fonte oioin, hakerek katak suspeitu sira hakarak hatama iha aviaun laran "bomba ida ne'ebé la'ós tradisional" no bele liberta gás tóxiku ida.

Fonte sira hosi The Australian hatete katak gás ne'e bele hamosu imobilizasaun ka mate lalais hosi okupante sira aviaun nian durante semo.

"Ha'u tenki respeita inkéritu", ne'ebé maka halo daudaun, hatete hosi Turnbull ne'ebé lakohi ko'alia kona-ba informasaun ne'ebé maka avansa hosi imprensa.

"Sei iha informasaun seluk iha loron hirak tuirmai", primeiru-ministru hatete hodi refere ba "motivasaun terorista sira" hosi suspeitu sira.

Maibé aumenta ona medida sira seguransa nian iha aeroportu tomak iha nasaun ne'e.
Austrália aumenta ona nível alerta nian hasoru atake terorista sira iha fulan-Setembru 2014, hafoin tauk ba posibilidade hosi atentadu sira ne'ebé organiza hosi grupu extremista sira hanesan Estadu Islámiku.

Tuir autoridade sira, hafoin 2014, neutraliza ona atentadu hamutuk 10 resin no besik ema na'in 70 maka hetan ona akuzasaun ba terorizmu.

SAPO TL ho Lusa

Tribunal Rekursu valida rezultadu sira, vitória Fretilin nian

$
0
0
Tribunal Rekursu timoroan valida ona iha loron-tersa ne'e rezultadu ikus sira hosi lejislativu loron 22 Jullu nian, hodi konfirma vitória hosi Fretilin, permiti atu Prezidente Timor-Leste konvida partidu hodi harii governu.

Deolindo dos Santos, prezidente hosi Tribunal Rekursu nian le ona desizaun iha audiénsia ida ho reprezentante sira hosi partidu polítiku sira, prezidente hosi Komisaun Nasional ba Eleisaun nian (CNE) no observador sira nasional no internasional nian.

"Grupu juís ne'e desidi katak eleisaun sira ne'ebé hala'o iha loron 22 Jullu hanesan válidu no nia rezultadu sira ne'ebé fó sai maka agora proklama hosi prezidente Tribunal Rekursu nian", hatete hosi Deolindo dos Santos, bainhira le desizaun.

Desizaun, asina hosi juís na'in tolu hosi Tribunal Rekursu nian, Deolindo dos Santos, Guilhermino da Silva ho Natércia Gusmão, nota ona katak tabulasaun nasional ne'ebé halo hosi CNE la'ós hanesan rekursu no la hetan iregularidade sira iha prosesu votasaun nian.


"Apuramentu ne'ebé halo hosi komisaun ne'e hanesan loos no konversaun hosi votu sira iha mandatu no atribuisaun hosi mandatu sira halo ho baze hosi lei ne'ebé iha vigor", konsidera hosi tribunal.

Desizaun hosi sertifikasaun ba rezultadu sira, ne'ebé agora sei publika iha Jornal Repúblika, sertifika númeru ikus sira ne'ebé hetan hosi forsa polítika hamutuk 21 ne'ebé maka aprezenta ona ba eleisaun loron 22 Jullu, ne'ebé partidu lima ultrapasa limiti hosi 4% hosi votu válidu sira ne'ebé presiza hosi bele halo parte iha Parlamentu Nasional.

Hafoin kontajen hosi nível munisipal, CNE hala'o ona tabela nasional ba votu sira, desidi mós kona-ba votu reklamadu menus 200.

Rezultadu ikus sira ne'ebé agora komprova hosi Tribunal Rekursu konfirma ona katak Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (Fretilin) hetan votu hamutuk 168.480 (29,7% hosi total), halo hetan fatin 23 iha Parlamentu, Fretilin hetan liu votu 1.135 duké Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), ne'ebé konsege hetan votu 167.345 (29,5% hosi total) no hetan deputadu na'in 22.

Partidu Libertasaun Popular (PLP) hetan votu 60.098 (10,6% hosi total), garanti ona fatin ualu iha parlamentu, Partidu Demokrátiku (PD) hetan votu hamutuk 55.608 (9,8% hosi total) no deputadu hitu, no ikusmai maka partidu Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO) ho votu 36.547 (6,4% hosi total) no hetan fatin lima.

Ema timoroan hamutuk 583.956 maka vota ona. Konsidera ona votu válidu hamutuk 568.070 (97,28%), votu mutin hamutuk 4.097 (0,70%) no votu la vale hamutuk 11.711 (2,1%), refere hosi desizaun ne'e.

Xefe Estadu timoroan, Francisco Guterres Lu-Olo, karik sei halo deklarasaun ba nasaun kona-ba eleisaun iha loron-kuarta, nune'e bele hahú rona partidu polítiku sira iha loron-kinta, hatete hosi fonte Prezidénsia nian ba Lusa.

Ne'e maka hanesan rezultadu ikus sira hosi eleisaun parlamentar sira 2017 nian iha Timor-Leste:

Partidu Votu %

1 FRETILIN 168480 29,7%
2 CNRT 167345 29,5%
3 PLP 60098 10,6%
4 PD 55608 9,8%
5 KHUNTO 36547 6,4%
6 PUDD 15887 2,8%
7 UDT 11255 2,0%
8 FM 8849 1,6%
9 PEP 6775 1,2%
10 APMT 5461 1,0%
11 BUP 4999 0,9%
12 PST 4891 0,9%
13 PSD 4688 0,8%
14 PR 3951 0,7%
15 PDN 3846 0,7%
16 CASDT 2330 0,4%
17 PDP 2079 0,4%
18 PDC 1764 0,3%
19 MLPM 1332 0,2%
20 UNDERTIM 1216 0,2%
21 PTD 661 0,1%

SAPO TL ho Lusa | Foto@ António Dasiparu/EPA

Taur Lider Umanista Fó Osan Vitalísia Ba Estudante

$
0
0
DILI, (TATOLI) - Eis-prezidente Taur Matan Ruak (TMR) nu’udar lider ezemplár no umanista tanba nia osan pensaun vitalísia fó ba estudante husi família kbiit laek hodi kontinua sira-nia estudu iha ensinu superiór.

“TMR la hanoin de’it ba nia aan maibé hanoin oinsa joven sira hakarak sai matenek mós. Tanba ne’e, ha’u hanoin katak nia lider ezemplár ida no lider umanista,” Eis-koordenadór Uniaun Estudante Universitáriu Munisípiu Baucau (UEUMB), Amandio dos Santos hateten ba Ajénsia TATOLI, ohin, husi nia estudu fatin, nasaun amigu, Portugal.

Amandio sente orgullu ho eis-xefe estadu, Taur Matan Ruak basa hatudu laran luak hodi ajuda joven sira ne’ebé laiha kbiit atu kontinua sira-nia estudu iha nível ensinu superiór husi osan privilejiu nian “Pensaun Vitalisia”.

Ho nune’e hanesan jerasaun foun no nu’udar sidadaun ida, orgullu tebes ba eis-prezidente TMR.

Estudante ne’e mós aperesia TMR tanba hatudu duni katak, entre aman sira ba nasaun, nia aman ida mós ba ema hotu tan konsidera osan la’ós valor liu nia aan maibé ema mak iha valór, hakarak ema kbiit laek mós hetan oportunidade hanesan ema seluk hodi asesu edukasaun hodi liberta aan, depois liberta povu.


Amandio mós konsidera katak jestu ne’ebé mak eis-jeneral ne’e hatudu kontribui hodi hakerek naran TMR iha ema nia fuan, la’ós hakerek iha kadernu, tanba ema sira ne’ebé nia apoia ne’e sei hakerek istória husi jerasaun ba jerasaun, naran TMR kahur ho sira-nia ran.

Husu kona-ba nia esperansa ba pensaun vitalísia ne’e, nia hatan katak di’ak liu lei ne’e hatuun ba pursentu 20 no pensaun ne’e bele fó maibé haree ba produtividade kada ema. Se ema ne’e sei forte labele fó, husik ema ne’e hala’o nafatin serbisu mak han.

Maibé lei ne’e kuaze manten hela, maneira seluk mellor mak, hanesan TMR hatudu ona nee, fahe hanesan ba ema kbiit laek sira hodi aproveita hanesan, nune’e sai fali valór sosiu ida.

“Fahe de’it, han hotu lakon ona. Maibe, ne’e investimentu ida ne’ebé koerénsia katak osan povu nian fó fali ba povu no iha rejultadu aban bainrua kontribui fali ba povu. Bainhira joven ne’e matenek hotu bele halo buat diak ba ita rain,” eis-koordenadór UEUMB ne’e fó hanoin.

Alumni eskola sekundária Kay Rala Xanana Gusmão, Manatuto, Valdemar Pascoal hateten, eis-xefe estadu ne’ebé termina nia mandatu hafoin entrega ba atuál Prezidente repúblika, Francisco Guterres, Lú-Olo katak, hanesan mós lider seluk, Taur hadomi tebes nia povu.

Entretantu, antes ne’e, eis-prezidente Taur Matan Ruak liuhusi sentru Quesadhip Ruak entrega tan sertifikadu programa bolsa estudu Taur Matan Ruak ba estudante na’in 22 ne’ebé mai husi família karensiada, vulnerável no desfavoresida, iha sala Arkivu no Múzeu Rezisténsia Timor-Leste (AMRT).

Seluk, bolsa ho tipu hanesan, entrega mós ba benefisiáriu ne’ebé hanesan hamutuk ema na’in 26.

Jornalista: Rafy Belo | Editór : Manuel Pinto

Foto: Eis-prezidente Taur Matan Ruak (TMR). Foto: Media eis-prezidente

Resposta ba Sr. Dr. Susilo Bambang Yudhoyono nia ko’alia ba jornalista husi Jornal Suara Timor

$
0
0
Eis Prezidente Repúblika Indonézia Sr. Dr. Susilo Bambang Yudhoyono (SBY) komete direta krime kontra umanidade iha Timor-Leste husi 1975-1999

Celestino Gusmão*, Díli | opiniaun

Resposta ba Sr. Dr. Susilo Bambang Yudhoyono nia ko’alia ba jornalista husi Jornal Suara Timor Lorosae nia ne’ebé media online Timor Agora publika;  (http://timoragora.blogspot.com/2017/07/sby-tl-ri-sai-ezemplu-ba-mundu.html?spref=fb)

SBY hatete, Timor-Leste-Indonézia sai ezemplu di’ak ba mundu tanba hametin relasaun iha futuru no haluha istória pasadu. Realmente, Ema barak seidauk haluha istória ran fakar, mate no sofre tortura. Istória ida ne’e jerasaun foun sira tenke hatene katak Susilo Bambang Yudhoyono nudár eis militár no Asasinu ida ne’ebé involve iha invazaun no okupasaun ilegál militár Indonézia nia. Bele hetan informasaun balun kona-ba krime grave husi ne’e; http://www.laohamutuk.org/Justice/JusticeIndex.html#InternationalCrimes.

Iha Timor-Leste, sira ne’ebé promove rekonsiliasaun mak sai defensór no haburas impunidade iha ita nia rai. Hafoin ita sai husi opresaun ho klima krime naruk ho Indonézia, ita hasoru krize 2006, ita mós iha problema ho liberdade espresaun ne’ebé rezulta krime barak iha 2013-2015, husi krize hirak ne’e, ita solusiona ho satisfasaun temporáriu de’it la ho mekanizmu judisiál loloos. Ida ne’e hatudu momoos katak impunidade kontinua pervalese no seidauk iha esforsu barak atu hametin estadu direitu no demokrátiku.


SBY aproveita povu TL nia vulnerablidade ekonómiku hodi abandona prosesu akomtabilidade ba krime kontra umanidade, ne’ebé nia mós hola parte. Povu Indonézia no Timor-Leste laiha problema ate iha relasaun metin kulturalmente, ami iha de’it problema mak ami nia kanek seidauk fitar, ami nia matan ben seidauk maran tanba ema barak husi ami ne’ebé sira oho no na’ok (Hasai forsadu) sira seidauk lori fila mai nia knua.

La’ós de’it TL nia kazu, maibé SBY mós involve krime grave iha Papua osidentál nia, durante nia mandatu nudár prezidente repúblika, iha polimiku boot bainhira nia planu atu ba olanda, ikus mai kansela viajen, tanba tribunal popular ida iha Olanda atu halo problema ba nia. Kazu barak husi istória Indonézia nia seidauk iha solusaun, kazu 65-66 ne’ebé lori ema rihun barak mak mate no sira seluk, SBY intensionalmente abandona kazu hirak ne’e durante nia mandatu, oinsá mak bele sai ezemplu ba mundu?

Ami nia lider sira, hahú husi Sr. Dr. Ramos Horta, liu husi maun Xanana Gusmão, LuO-Lo too Taur Matan Ruak hatete beibeik ba ami katak justisa sei mai duni iha nia tempu rasik, justisa sei mai depende ba demokrasia loloos iha Indonézia, ami nia lider sira mós dala balun hatete mai ami, krime ida ne’e krime internasionál tanba involve nasaun barak nia interese no apoiu Indonézia nia okupasaun ilegál. Signifika katak Indonézia, komunidade internasionál liu-liu nasoins unidas iha obrigasaun atu hakotu impunidade ba krime grave kontra umanidade durante 1975-1999.

Dala ida tan SBY nega istória krime grave no aproveita ami nia vulnerablidade ho intensionalmente abadona krime kontra umanidade.

*Celestino Gusmão - Hakerek na’in nudár ativista ba direitus umanus no membru ba aliansa nasionál Timor-Leste ba tribunal internasionál (A-N-T-I) no staff iha La’o Hamutuk.

Fotos: 1 – Celestino Gusmão; 2 - Susilo Bambang Yudhoyono (SBY)

Babo: Parpol Sira Sei Buka Malu Halo Koligasaun

$
0
0
DILI – Prezidente Consellu Dirativa Nasional Partidu CNRT Deonisio Babo hateten, desijaun final sai ona, partidu politika sira hotu tenki buka malu hodi halo koligasaun.

Agora ita hein hela Tribunal hasai desizaun final, desijaun final klaru ke, partidu politika sira hotu hotu sei buka malu, klaru ke proposta lubuk ida iha leten primeiru koligasaun,” dehan Deonisio ba Jornalista sira iha PN, Dili, Tersa (01/08/2017).

Nia dehan, se maka lakoi koligasaun ba oposizaun, agora koligasaun nee maka sei iha negosiasaun entre partidu politiku sira, para bele define linas jerais hira maka atu lao, iha Governu foun mai nee atu lao halo nusa.


Prezidente CDD Partidu CNRT nee haktuir tan katak, Partidu sira iha dever garante estabilidade governativa too tinan lima mai, tanba Governu ida labele monu deit iha dalan klaran.

Portantu partidu FRETILIN sei diskute entre sira, CNRT sei diskute hamutuk partidu sira seluk mos hanesan, depois Prezidente Republika sei bolu depois sei diskute sei hare ida neebe maka forma diak liu.

Iha fatin hanesan membru Parlamentu Nasional husi bankada CNRT Carmelita Moniz hateten, nia laos estrutura maximu iha partidu, neebe partidu tuir nia estutu maka nee posizaun politika partidu nian tenki deside hamutuk liu husi konferensia nasional partidu. Carme Ximenes/EST2

Suara Timor Lorosae

Governantes Foun Labele Imita Emilia

$
0
0
DILI – Sosiedade Sivil no akademista husu ba iha VII governu, iha dupla sidadania neebe mak hetan ona konfiansa husi povu hodi kaer pasta iha membru governu ka parlamentu iha parpol 5 nee atu labele imita Emilia ,kuandu halo tiha korupasaun hodi halai fila fali ba iha fatin seluk.

Tuir dekanu Filosofia Direitu UNDIL, Justino Sapolo katak kona ba kaju Emilia Pires sai polemika iha estadu kuandu arguida Emilia Pires rasik halai ba iha Portugal. Tuir desijaun Tribunal Distrital Dili (TDD), iha primeira instansia hetan kondenasaun ba ameasa atu tama prizaun tinan 7 too arguida rasik halai ba iha Portugal.

Ministeriu Publiku, Tribunal tenke hare no ajuda didiak kaju nee tamba bele sai ezemplu no presendente ba kaju sira seluk no governantes foun iha VII governu atu imita tuir Emilia,” dehan Justino,”dehan Justino Sapolo ba STL, iha nia edifisiu UNDIL, Mascarinhas, Tersa (01/08/2017).

Nia hatutan, foin dadauk Tribunal Rekursu hasai ona desijaun ba iha arguidu Joao Cancio ho pena prizaun tinan 4 fulan 6 maibe kuandu desijaun TR mak tun Emilia pires hetan pena prizaun iha Timor Leste laos iha fila fali iha Portugal tamba bazeia ba iha prinsipiu fundamental lei nian mak Locus no Tempus.

Iha fatin ketak, tuir Diretor Ezekutivu JSMP, Luis Oliveira Sampaiokatak kaju arguida Emilia Pires sai difisil tamba arguida rasik la iha fatin, maibe nia prosesu sira sei hare nia rekursu nee lao terlepas atu arguida iha nee ka mai hatan ka la hatan Tribunal Rekursu sei avaliasaun ba rekursu neebe mak husi advogadu no Ministeriu Publiku. Domingos Piedade/Natalino Belo

Suara Timor Lorosae

Hetan Kondena, Emilia Kastigu Iha Portugal

$
0
0
DILI – Karik Emilia hetan kondenasaun husi Tribunal Rekursu Timor, sei haruka tama kadeia Portugal nian bele iha Timor se lae Portugal.

Deklarasaun nee fo sai husi jurista Manuel Tilman ba STL, iha Hotel Garde Beach, Pantai Kelapa Uainhira STL konfirma relasiona ho kaju Joao Cancio nuudar eis membru governu neebe mak tama ona prizaun Ermera, Tersa (01/07/2017).

Tuir Jurista Manuel Tilman katak kuandu akordaun husi TR sai polisia iha dalan atu buka atu kaptura lori ba kadeia karik kondena no karik la kondena absolvidu no karik kondena no hau hanoin uza meios hot-hotu neebe mak estadu Timorense iha ho Portugal atu lori Doutora Emilia tama kadeia ou iha Portugal.


Karik Emilia hetan kondenasaun husi Tribunal Rekursu Timor nian, ita sei haruka nia tama kadeia Portugal nian bele iha Timor se lae Portugal,”dehan Manuel Tilman.

Nia hatutan, Dalarak foin ddadaun mosu iha Portugal prende tiha ema ida husi pais leste nia halai tiha ba Portugal, Portugal nia polisia kaer nia hodi tau iha kadeia ida iha Evora too agora.

Manuel Tilman mos realsa liu tan katak hanesan Dra Emilia bele haruka fila fali mai ita, se lae la haruka fila tamba nia Portuguesa fila maibe nia tenke kumpri pena neebe mak kondena nia iha Timor nee karik kondena nia ba tinan 3 no tama iha komarka Portugal nian bele la mai iha Timor.

Iha fatin ketak, tuir observador Politiku Justino Sakpolo katak karik arguida Emilia Pires hetan kondenasaun husi Tribunal Rekursu ho pena prizaun hakarak ka lakohi tenke simu. Domingos Piedade/Natalino Belo

Suara Timor Lorosae

Kestionavel, PM TL Husi Fretilin-AMP

$
0
0
DILI – Formasaun governu iha VII governu sai kestionavel ba povu Timor Leste maske Tribunal Rekursu anunsia ona, Partidu Istoriku, Fretelin nuudar mais votadus no segundu votadus CNRT  iha eleisaun Parlamentar 2017-2022 maibe too oras nee ladauk hatene Primeiru Ministru ho membru governu seluk husi Fretilin ka husi Aliansa Maioria Parlamentar(AMP).

Tuir ativista, Roberto Pereira katak Primeiru Ministru hili husi partidu ida neebe iha votu barak liu ka liu husi aliansa partidu sira neebe iha nia ema barak iha parlamentu nasional ho iha nomeasaun husi Prezidente Republika, wainhira rona tiha poartidu politiku sira neebe iha reprezentante sira iha Parlamentu Nasional.

Husi nee ita hare ninia logika atu forma governu katak bele partidu mais votado bele mos aliansa de partidos com maioria parlamentar maibe iha Timor Leste sai kestionavel boot ba formasaun governu liliu ba povu,” dehan Roberto.


Iha fatin ketak, Diretor Ezekutivu Judisial System Monitorin Programme (JSMP), Luis Oliveira Sampaio katak forma koligasaun ema barak mak hela se mak bele hetan negosiasaun, aprosimasaun no lobi politika atu bele forma koligasaun.

Normalmente inisiativa tenke mai husi partidu neebe mak mais votadus mak Fretelin mak tenke hola inisiativa halo formasaun governu ka lae, no Prezidente RDTL sei bolu uluk Fretelin ninia vizaun no inisiativa saida mak sira halo ona no se mak halo kontaktu ona hodi forma governu.

Iha fatin ketak, Jurista Manuel Tilman katak kuandu partidu mais votadus (Fretelin) no segundu votadus (CNRT) la konsege hamutuk ho parpol seluk mak la forma governu tuir lei Prezidente uza kompetensia hodi hili partidu Fretelin ka CNRT forma governu ka lae. Domingos Piedade/Natalino Belo

Suara Timor Lorosae

Ramos-Horta: Não há cenário que exclua Fretilin de liderar Governo

$
0
0
O ex-Presidente timorense José Ramos-Horta considerou hoje que não há qualquer "justificação ou cenário" que possa excluir a Fretilin, partido vencedor das legislativas, de liderar o próximo Governo.

"Não há qualquer justificação ou cenário que possa excluir a Fretilin de liderar o Governo. Até pelo menos dar provas da sua capacidade", disse José Ramos-Horta em Díli.

"Devemos dar o benefício da dúvida para quem ganhou as eleições, para quem durante 10 anos não fez o mínimo ato, gesto, de querer destabilizar a governação quando estava mas mãos de outros. Qualquer timorense que quer o melhor deste país deve dar chance à Fretilin de governar e todos nós devemos apoiar", disse.

Ramos-Horta falava à Lusa horas antes de do Tribunal de Recurso ler o acórdão que confirma os resultados finais das eleições de 22 de julho, em que a Fretilin foi o partido mais votado.


Até agora e apesar da declaração de vitória da Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin), o segundo partido mais votado, o Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) ainda não se pronunciou sobre o que vai fazer.

Xanana Gusmão, presidente do CNRT, tem estado "desaparecido" da vida pública em Timor-Leste desde o dia da votação e o partido chegou a ter prevista uma reunião da Comissão Política Nacional e uma Conferência Nacional, ambas adiadas.

Fonte do CNRT disse à Lusa que a conferência poderia realizar-se apenas a 09 de agosto, tendo Dionísio Babo, um dos homens fortes do CNRT, defendido em declarações à Lusa que estatutariamente a Conferência Nacional é o melhor espaço para o partido decidir o que vai fazer, mas que todos estão interessados em manter um Governo "estável" para os próximos anos.

Ainda é cedo para se saber qual vai ser a opção do segundo partido mais votado. Questionado sobre se o CNRT aceitará governar com a Fretilin, Babo recordou que os dois partidos trabalharam bem no passado.

"Mas temos que conversar internamente para tomar a decisão, tendo em conta a expressão da vontade popular no voto, e a vontade do senhor Presidente da República, que quer um Governo estável", disse.

Institucionalmente, confirmou, a Fretilin e o CNRT ainda não falaram e fontes dos dois partidos confirmaram à Lusa que os dois líderes, Mari Alkatiri e Xanana Gumsão, também ainda não falaram.

Ramos-Horta admitiu que é "correto que o CNRT queira esperar até ao pronunciamento feito pelo Tribunal de Recurso", apesar de "todos os outros partidos, toda a sociedade civil, comunidade internacional ter felicitado os timorenses, a CNE e o STAE e o partido vencedor".

O ex-chefe de Estado disse que "ninguém está em expectativa" e que os líderes de todos os partidos "estão todos serenos aguardando que o Presidente da República faça o que tem que fazer que é convidar, num primeiro passo, o partido mais votado, Fretilin para formar Governo, e para ouvir os outros partidos".

"Caberá ao partido mais votado fazer abordagens para a formação de um governo liderado pela Fretilin", disse Ramos-Horta.

O Presidente timorense deverá começar a convocar os partidos para a formação de Governo nas próximas 48 horas.

Questionado sobre a ausência de Xanana Gusmão, Ramos-Horta admitiu que "algumas pessoas se interrogam sobre o porquê desta falta de tomada de posição clara e imediata por parte do CNRT, de reconhecer o resultado".

"Essa preocupação é também legítima. Mas para mim não há razão para preocupação. Xanana tem estado muito ocupado, não só com a reflexão que tem que fazer após estas eleições, mas também tem estado preocupado com processo de negociações das fronteiras", disse, referindo-se à última ronda de contactos sobre o tema entre Timor-Leste e a Austrália.

"Devo dizer que independentemente do Governo, seja qual seja, com ou sem o CNRT, com ou sem Xanana, a posição de todos nós é de que Xanana Gusmão e toda a sua equipa timorense e internacional deve continuar com toda a nossa confiança, o nosso apoio, a liderar esse processo de negociação sobre a fronteira marítima", disse.

"Isto é claríssimo", enfatizou.

SAPO TL com Lusa

Fretilin vai formalizar contacto com CNRT para Governo

$
0
0
O secretário-geral adjunto da Fretilin disse hoje que o partido, vencedor das legislativas timorenses de 22 de julho, vai formalizar nas próximas horas um contacto com o CNRT, de Xanana Gusmão, para viabilizar a formação de Governo.

"A nossa prioridade é o CNRT, como compromisso nosso que assumimos durante a campanha. Vamos formalizar, dando prioridade ao CNRT", disse à Lusa José Reis, depois da leitura do acórdão do Tribunal de Recurso que confirmou os resultados das legislativas.

"Com este resultado, o partido vai tomar medidas em breve. Vamos formalizar os nossos contactos com o partido CNRT. Foi um compromisso eleitoral nosso. Durante a campanha o secretário-geral da Fretilin, Mari Alkatiri, sempre se referiu a isso", explicou.

O Tribunal de Recurso timorense validou os resultados finais das eleições legislativas do passado dia 22 de julho, confirmando a vitória da Fretilin, permitindo que o Presidente de Timor-Leste convide os partidos a formar Governo.


A Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) obteve 168.480 votos (29,7% do total) o que lhe dá 23 lugares no Parlamento, tendo obtido mais 1.135 votos que o Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) que obteve 167.345 votos (29,5% do total) e ficará com 22 deputados.

José Reis explicou que na quarta-feira deverá ser convocada uma reunião da Comissão Política Nacional (CPN) do partido, que deverá aprovar a formalização de "uma carta ao CNRT", partido que ainda, formalmente, não reconheceu a derrota nas eleições.

Xanana Gusmão, presidente do CNRT, não é visto em público desde o dia da votação e fontes dos dois partidos confirmaram que ainda não conversou com Mari Alkatiri.

Escusando-se a comentar outros cenários caso o CNRT recuse a oferta da Fretilin, José Reis insistiu que o "povo quer paz e estabilidade", recordando o que diz ter sido o papel do seu partido nos últimos anos.

"Durante estes anos a Fretilin demonstrou isso: contribuiu para a paz e estabilidade e desenvolvimento e para estabilizar a governação do Xanana Gusmão durante estes dois anos", disse, referindo ao período do VI governo em que dirigentes da Fretilin integraram o executivo saído de um parlamento onde o CNRT era o mais votado.

Esse apoio teve "incidência parlamentar pontual para poder viabilizar o Governo até ao final do mandato", disse Reis, deixando antever que a Fretilin espera comportamento idêntico do CNRT.

Depois da validação dos resultados pelo Tribunal de Recurso, o Presidente timorense deverá fazer uma declaração ao país na quarta-feira e começar a ouvir os partidos políticos na quinta.

Além da Fretilin e do CNRT, estão ainda no Parlamento Nacional o Partido de Libertação Popular (PLP), que obteve 60.098 votos (10,6% do total) - o que garante oito lugares -, o Partido Democrático (PD) com 55.608 votos (9,8%) e sete deputados, e finalmente o Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO) com 36.547 votos (6,4%) e cinco lugares.

As eleições, que foram já aplaudidas pela comunidade internacional, decorreram sem irregularidades ou incidentes graves.

SAPO TL com Lusa

Tribunal de Recurso valida resultados, vitória da Fretilin

$
0
0
O Tribunal de Recurso timorense validou hoje os resultados finais das legislativas de 22 de julho, confirmando a vitória da Fretilin, permitindo que o Presidente de Timor-Leste convide o partido a formar Governo.

Deolindo dos Santos, presidente do Tribunal de Recurso leu o acórdão numa audiência com representantes dos partidos políticos, o presidente da Comissão Nacional de Eleições (CNE) e observadores nacionais e internacionais.

"Este coletivo de juízes delibera julgar válidas as eleições realizadas em 22 de julho e definitivos os resultados apurados a seguir disseminados que agora são proclamadas pelo presidente do Tribunal de Recurso", disse Deolindo dos Santos, lendo o acórdão.

O acórdão, assinado pelos três juízes do Tribunal de Recurso, Deolindo dos Santos, Guilhermino da Silva e Natércia Gusmão, notou que a tabulação nacional realizada pela CNE não foi alvo de recurso e não foram detetadas irregularidades no processo de votação.


"O apuramento feito por esta comissão está correto e a conversão de votos em mandatos e atribuição de mandatos foi feita de acordo com o disposto" na lei em vigor, considerou o tribunal.

O acórdão de certificação dos resultados, que vai ser agora publicado no Jornal da República, certifica os números finais obtidos pelas 21 forças políticas que se apresentaram a votos a 22 de julho, das quais cinco ultrapassaram a barreira de 4% dos votos válidos necessária para chegar ao Parlamento Nacional.

Depois da contagem a nível municipal, a CNE realizou a tabulação nacional dos votos, decidindo também sobre os menos de 200 votos reclamados.

Os resultados finais agora comprovados pelo Tribunal de Recurso confirmam que a Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (Fretilin) obteve 168.480 votos (29,7% do total), o que lhe dá 23 lugares no Parlamento, tendo obtido mais 1.135 votos que o Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), que conseguiu 167.345 votos (29,5% do total) e ficará com 22 deputados.

O Partido Libertação Popular (PLP) obteve 60.098 votos (10,6% do total), o que garante oito lugares no parlamento, o Partido Democrático (PD) 55.608 votos (9,8% do total) e sete deputados, e finalmente o Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO) 36.547 votos (6,4% do total) e cinco lugares.

Votaram um total de 583.956 timorenses. Foram considerados 568.070 (97,28%) votos válidos, 4.097 (0,70%) brancos, e 11.711 (2,1%) nulos, refere o acórdão.

O chefe de Estado timorense, Francisco Guterres Lu-Olo, deverá fazer uma declaração ao país sobre as eleições na quarta-feira, podendo começar a ouvir os partidos políticos na quinta, disse fonte da Presidência à Lusa.

Estes são os resultados finais das eleições parlamentares de 2017 em Timor-Leste:

Partido Votos %

1. FRETILIN 168480 29,7%
2. CNRT 167345 29,5%
3. PLP 60098 10,6%
4. PD 55608 9,8%
5. KHUNTO 36547 6,4%
6. PUDD 15887 2,8%
7. UDT 11255 2,0%
8. FM 8849 1,6%
9. PEP 6775 1,2%
10. APMT 5461 1,0%
11. BUP 4999 0,9%
12. PST 4891 0,9%
13. PSD 4688 0,8%
14. PR 3951 0,7%
15. PDN 3846 0,7%
16. CASDT 2330 0,4%
17. PDP 2079 0,4%
18. PDC 1764 0,3%
19. MLPM 1332 0,2%
20. UNDERTIM 1216 0,2%
21. PTD 661 0,1%

SAPO TL com Lusa | Foto@ António Dasiparu/EPA
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>