Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live

TIMOR LESTE SEI DOMINA SEKSU LIVRE

$
0
0
Reprezentante Igreja Pe.David da Conceição, lamenta atitude Timor-oan balun ne’ebé tara imajen nain feto ho cruz iha ninia loja laran, maibe fa’an fila fali kondom, ida ne’e hatudu Timor Leste (TL) sei domina ho seksu livre.

“Ha’u ba iha Loja balun sosa buat ruma iha ne’ebá loja sira ema tau tara imajen nain feto no cruz nia isin lolon iha ne’ebá ne’e hatudu katak, loja ne’e ema katólika ninian, maibé iha ne’ebá mós fa’an komdom, ha’u la hatene ne’e nain ulun sira hatene ka lae,” Pe.David da Conceição, hato’o preokupasaun ne’e iha ninia homilia wainhira prezide misa Sabado Aleluia iha Igreja St.António Motael loron Sabadu (15/04/2017).

Relasiona ho kestaun refere Amu Parkokia Santo Motael ne’e husu ba nai ulun sira atu tau matan masimu ba kestaun ne’e atu nune’e prevene seksu livre iha rai ida ne’e.

“Ita fó dalan ba kondom ne’e katak, ita hatan seksu livre atu domina ita nia rai, agora diabu domina fali ita hodi la’o kondom iha ita nia bolsu, ema kaben nain sira mós tau kondom iha bolsu no iha kareta laran, sé ida ne’e diak ita proteje ba,maibé sé ne’e ladiak hahú husi nai ulun sira, inan aman sira, hakas an saida mak at iha bolsu no kareta laran hasai no sobu,”haklaken Pe. David da Conceição.

Nia hatete katak, wanhira Padre sira koalia ema dehan padre sira politika, la haklaken lia los, maibé padre sira koalia hakarak koalia atu proteze lia los.

“Ohin loron buat barak tama iha Timor ona atu sobu rai Timor nune’e husu ba Timor oan hotu liu-liu kontra hahú husi nai ulun sira, tantu feto no mane, tamba seksu livre ne’e dalan diabu nian atu hatun dignidade hanesan Timor oan,”espelika Amu Parokia Santo Antonio Motael.

Numeru HIV/SIDA dadaun iha Timor Leste as, tanba ema ne’ebe mak kaer osan barak lori AIDS ba fahe ema seluk, maibe laos lori osan barak ne’e fahe ba ema kiak sira.

Iha oportunidade ne’e Amu parokia hato’o parabens ba ema sira ne’ebé iha fidelidade sira iha uma laran ba kaben nain sira, tanba tau an nafatin la’o tuir nafatin Nai ninia dalan. tos

Jornal Nacional Diário

KARETA HO MOTOR ‘TILAN’ SEI BA RAI IHA TASI-TOLU

$
0
0
Adjuntu Komandante Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), Munisipiu Dili, Superintendente Assistente, Euclides Belo hateten, kareta ho motor sira nebe polisia ‘tilan’ sei lori ba rai iha Tasi Tolu tamba PNTL laiha fatin atu rai sasan sira nee.

Evidensia  motor ho kareta kuaze 300 resin ne’ebé Tranzitu prende iha tinan 2007 to’o 2017 ne’e,  sei muda ba rai  hotu iha Tasi  Tolu Dili, tanba espasu rai evidensia iha Polisia Dili la sufisente ona.

“Motor  no kareta ne’ebé mak ami kaptura ne’ebé mak nain la mai ona halo konfirmasaun dehan ninian, entaun nia prazu liu ona 90 dias ami sei lori ba rai hamutuk iha Tasi Tolu, depois lista sira ne’e ami haruka ba iha Tribunal,”esplika Adjuntu Komandante, PNTL, Euclides Belo ba jornalista sira foin lalais ne’e iha kuartel PNTL Dili.

Nia dehan, fatin atu rai evidensia hirak ne’e Polisia Munisipiu Dili ho Terras Periopridades no Administrasaun Ministériu Público indentifika ona rai atu hari’i fatin rai motor no kareta ne’ebé mak Polisia prende.

Euclides Belo dehan tan medida rai nebe polisia atu tau sasan evidensia sira nee ninia luan 25,25 iha Tasitolu besik Karantina.

“Ami hetan parseru Timor Leste Polisia Development Program (TLPDP) ne’ebé mak sei hadia fatin rai kareta ho motor iha Tasitolu, liu-liu iha Postu Polisia,”hateten Euclides Belo.

Nia dehan, bainhira parseru TLPDP harii ona fatin rai motor sira ne’e,  Polisia sei informa ba públiku atu nune’e ema ne’ebe mak atu foti ninia motor no kareta ba foti iha Tasitolu.avi

Jornal Nacional Diário

LABARIK 22 KUMPRI PENA IHA PRIZAUN EMA BOOT

$
0
0
Labarik ho idade entre tinan 15 to’o tinan  17 hamutuk nain 22 mak oras ne’e kumpri hela pena prizaun iha prizaun ema boot nian iha Becora ho prizaun Gleno.

Labarik hirak ne’e tenke ‘obediese’ hela iha fatin sala nain ba ema boot sira nian ne’e, tanba konsekuensia to’o agora seidauk estabelese prizaun ba labarik ki’ik sira.

Ministru Justisa (MJ), Ivo Valente, hateten, prizaun ba labarik sira seidauk estabelese tanba numeru prezu labarik sira sei oituan tebes. Maske nune’e, Governu iha ona planu rasik atu harii duni prizaun ba labarik sira iha tinan hirak mai ne’e.

“Ba labarik sira ne’e ita la prezisa prizaun, maibe ita bolu deit sentru rehaiblitasaun. Tanba ne’e, Ministeriu Justisa halo ona nia BoQ (Bid of Quantities) no nia dezenhus ho identifika ona terenu atu estabelese iha Tibar, Liquiça,” informa Ministru Ivo Valente, hodi hatan ba GMN iha Parlamentu Nasional (PN), Tersa (10/4/2017).

Husi sorin seluk, membru Komisaun A Parlamentu Nasional (PN), Arão Noe de Jesus, hateten, importante tebes no nesesariu duni ba Governu atu estabelese prizaun espesial ba labarik sira ne’ebe mak kumpri sentensa tribunal nian.

Nia hateten, mesmu volume kazu ne’ebe involver labarik iha Timor sei ki’ik, maibe kodigu Penal mos ko’alia, oinsa mak fo protesaun ba labarik sira. Tanba ne’e, ba oin presiza duni iha  prizaun rua ba labarik feto ho mane sira.

“Kadeia espesial ida ba labarik sira para labele tau hamutuk sira ho prizoneiru bot sira,”  hateten Arão Noe de Jesus iha PN.

Maske Deputadu Arão senti prioridades estabelessimentu prizaun ba labarik sira, maibe estatistiku ddotasuan orsamentu jeral estadu tinan fiskal 2017 la sita item balun ba intensaun harii prizaun bal barik sira. Basa, orsamentu tinan ne’e ne’ebe aloka ba MJ tau prioridade liu ba eleisaun jeral nian.

Arão hateten, tenke iha separasaun prezu labarik sira ho ema bot, atu nune’e nia tratamentu la bele hanesan ho ema bot. Katak, ba labarik sira bele haree liu oinsa mak eduksa sira no halo rehabilitasaun ba sira nia mentelalidade. Tanba sira mos la bele lakon sira nia direitu ba eskola hanesan parte ida husi direitus fundamentus labarik sira nian ne’ebe garante iha Konstituisaun. GMN

Jornal Nacional Diário

TRANZISAUN LIDERANSA…!!!

$
0
0
Jornal Nacional Diário | editorial

Ekipa Presidente Republika (PR) eleitu, Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ iha semana nee hahu ona prosesu tranzisaun atu bele akompaña atividade sira nebe lao iha palacio presidente.

Ekipa tranzisaun nee sei hahu servisu iha loron 13 fulan Abril  too prinsipiu fulan Maiu atu bele relata ba Presidente Republika eleitu konaba aktividades ne’ebe la’o iha Palacio Presidente.

Prosesu tranzisaun nee normal iha ambitu ba mudansa iha lideransa iha nasaun nia laran. Francisco Guterre ‘Lu-Olo sei simu pensaun final (tomada de posse) nudar Presidente Republika ba periodu 2017- 2022 husi Parlamentu Nasional iha 20 Maiu, kalan.

Tan nee ekipa Lu-Olo nian halao tranzisaun nee atu buka hatene servisu saida mak Presidente Republika tuan halo ona, servisu nebe seidauk konklui, no servisu saida deit mak sei entrega ba PR foun atu kontinua no mos atu kuinese diak ambiente servisu  palacio Presidente Republika nian.

“Hau mai ho hau nia ekipa para atu hasoru malu  PR Taur atu hato’o hela katak hau nia ekipa prepara ona programa ho kalendariu hotu aktividades nian ne’ebe sei hala’o iha fulan Abril    ho ekipa prezidenti Taur nian bele halo tranzisaun pasagen ou testemunha iha tempu ne’e nia laran,” Francisco Guterres ‘Lu-Olo’.

Los duni senhor, prezisa duni halo tranzisaun atu nunee ita nia ekipa bele hatene servisu nebe Presidente Republika atu halo no servisu sira nebe Presidente Republika sesante seidauk termina hodi Presidente Republika foun kontinua.

Maske mosu opiniaun publiku katak prosesu tranzisaun nee permatura liu tamba tomada de posse sei falta fulan ida resin maibe diak liu preparasaun husi dook kedas duke besik mak halo tranzisaun nebe tarde no lao lufu lafu malu deit.

Agora tranzisaun nee atu lao diak, Funsionariu sira palasio presidente tenki fo informasaun lolos, fo dokumentu sira nebe ekipa nee presiza no labele egoista maibe fasilita malu atu nunee  meta tranzisaun nian bele atinji.

Nunee mos ekipa tranzisaun nian labele senti an, iha direitu liu ka laiha direitu, importante mak servisu hamutuk, kolabora malu atu nunee lori servisu presidensia nian lao diak.

Presidente Republika foun ba periodu 2017 – 2022 nee mai husi partido politiku, FRETILIN ho apoiu lider karismatiku, Xanana Gusmão mai husi Partido CNRT.

Agora kestaun laos Presidente Republika mai husi Partido A ka Partido B maibe  Presidente Republika nee povu mak hili tan nee tenki sai Presidente Republika ba povu tomak, laos ba Partido Politiku A ka B,esidente ba povu tomak. *

- Foto Tatoli

Kim Ki Nam, Despedida Timor Oan Nain 5 Ba Korea

$
0
0
DILI – Embaixador Korea iha Timor Leste (TL), Kim Ki Nam, iha loron Segunda (17/4/2017) ofisialmente Despedida Timor oan nian 5 ba Korea do Soul, hodi tuir Workshop durante loron 6 nia laran.

Embaixador Korea iha TL, ho nia Espoza simu Reprezentante Timor oan nain 5 nee iha ninia rezidensia Embaixada Korea, Pantekepapa Dili, kontinua kedan fo briefing ba partisipantes sira kona ba Workshop neebe tinan nee Governu Korea organiza iha Korea, partisipa husi nasaun lubuk ida iha neeba durante loron 6 nia laran hahu husi loron 20 too 26 de Abril 2017.

Timor oan nain 5 husi TL neebe maka ba tuir workshop iha Korea maka hanesan, Januariu de Correia husi UNTL, Marcelino Magno Dias Ximenes Kassius Klei De Jesus husi EDTL, Sekretario Rejiaun Asuntu Agrikultura e Dezenvolvimentu Rural Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambenu, Regio Serventes Romeia da Cruz Salu, Diretor Dezenvolvimentu Rural Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse, Ambenu, Teodoro Sila, no Jornalista STL Corporation, Joseph Koa.

Embaixador Koreia, Kim Ki Nam ba Jornalista STL iha Embaixada Korea Pantekelapa Dili akresenta katak, agora tempu ba Saemaul Undong fo treinamentu kona ba setores oi-oin iha Korea, tanba nee iha fulan Abril 2017, Governu Korea iha TL haruka Timor oan hamutuk nain 5 aban (Ohin-Reed) arangka ba Nasaun Korea hodi adapta Sistema dezenvolvimentu iha setores oi-oin iha nasaun Korea liu husi workshop durante loron 6 nia laran.

Hau espera katak sira sei iha tempu neebe diak, hodi hetan esperensia ka matenek husi Korea, depois sira nain 5 fila husi Korea mai TL, bele adapta, saida maka sira haree ho matan, Senti rasik Sistema dezenvolvimentu saida deit maka akontese iha nasaun Korea, bele adapta iha TL. Hau espera katak sira sei hetan travel no esperensia neebe diak liu, hodi bele transfere ba maluk Timor oan sira,”tenik nia.

Iha oportunidade hanesan, Sekretario Rejiaun Asuntu Agrikultura e Dezenvolvimentu Rural Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambenu, Regio Serventes Romeia da Cruz Salu, agradese ba inisiativa koperasaun Bilateral Governu Korea ho TL.

Hanesan membru Governu Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse Ambenu, hau orguillu teb-tebes tamba, kooperasaun neebe loke tiha ona husi governu sentral, ho ita nia parserus, amigus governu no povu Koreanu, atu lori ita ba, hodi hare sira nia esperensia,”tenik nia.

Korea ninia esperensia nee unik liu tanba ema hotu hatene iha tinan 1980 too primera epoka de 1990, Korea nia ekonomia nee bolu New Development Economic Country’s, no Saemaul Undong (New Community Movement), sira nia ekonomikamente makas liu iha paizes Azia.

Hanesan membru governu Autoridade, sente orguillu tanba bele hetan fiar, hodi hetan konvite atu bele partisipa.

Hau mai ho Diretor ida, liga ba Dezenvolvimentu Rural, ka dezenvolvimentu komunitaria, tanba workshop nee iha Saemaul Undong-Korea, koalia kona ba dezenvolvimentu rural, katak Dezenvolvimentu neebe maka akontese iha area rural, ida nee inisiativa, mai husi povu, no povu rasik maka halo dezenvolvimentu ba sira nia knua rasik, sira iha inisiativa rasik atu halo mudansa rasik ba iha sira nia moris la presiza governu atu apoio orsamentu ba sira. Liu husi inisiativa neebe povu Korea neeba iha, ita hakarak atu halo hanesan maluk povu Koreanu sira halo iha sira nia rai Korea,”tenik nia.

Nunee mos, Januariu de Correia husi UNTL agradese ba kooperasaun Governu Korea ho TL tanba konvite neebe mai husi Governu Korea liu husi Embaixador Korea iha TL, parte akademisi nia hanoin, atividade ida nee importante tebes, sai hanesan referensia ida.

Ida nee sai hanesan referensia ida ba ami atu nunee ami hanesan akademisi bele elabora, kurikulum ida neebe maka diak, iha kontekstu pedogozu nivel universidade, atu nunee estutante sira mos bele aprende, prosesu dezenvolvimentu neebe maka akontese iha area rurais, liu-liu esperensia naruk neebe maka akontese iha nasaun Korea, iha Saemaul Undong, neebe maka ONU rasik mos rekuinese,”nia akresenta.

Hanesan akademis, bain hira fila husi Korea, sei elabora ensinu neebe maka diak ba estudante sira, atu nunee estudante sira bele hatutan tan ba iha komunidade, iha idak-idak nia munisipiu, ka knua moris fatin.

Serimonia despedida nee Embaixador Korea iha TL, Kim Ki Nam hamutuk no nia Espoza realiza liu husi Jantar hamutuk Embaixada Korea, Pantekelapa Dili. Joseph Koa

Suara Timor Lorosae

Kompania Hong-Long Kaer Tubaraun, Selu Multa Ba Estadu

$
0
0
DILI - Ministeriu Agrikultura e Peskas (MAP) halo ona investigasaun ba Kompania Hong- Long tanba, kare fali ikan tubaraun.

Tuir Ministru Estadu Koordenador Asuntu Ekonomia e Ministru Agrikultura e Peskas, Estanislau Aleixo da Silva katak, kazu kaer ikan Tubaraun nia relatoriu hatoo ona iha Konselho Ministru inklui MAP rasik. Tanba iha investigasaun hatudu katak, kompania laiha intensaun kaer tubaraun, maibe redi mak kona tubaraun, nee duni rezulta tubaraun balun mate, balun moris nunee sira soe fali ba tasi laran.

Ami sei fo sensaun ba kompania sira selu multa ba estadu, kada roo ida hetan U$ 500 maibe antes atu selu sei haree didiak foin foti dezisaun. Tanba kompania sira mai halo investimentu boot iha rai, harii Portu Cairaebela inklui harii sentru prosesamentu ikan,“dehan Estanislau ba jornalista, Segunda (17/4/2017) hafoin partisipa debate relatoriu konta geral estadu 2014 -2015 ba PN.

Maske nunee katak, Estanislao katak, Kompania Hong –Long koopera ho governu diak, needuni bainhira sira kaer tubaraun fo hatene kedas ba MAP, lasubar, sira hatete, kedas rede kona tubaraun. Tanba nee tubaraun neebe sei moris husik hikas fali ba tasi-laran, tubaraun neebe mate ona sira foti.

Tuir Estanislau katak, iha diploma ministerial hatete katak, Tubaraun nuudar riku soin protezida. Tanba nee bandu labele kaer, maibe kompania neebe halo atividade peskas soe redi kona fali tubaraun, nee duni husi ekipa tekniku MAP halo ona investigasaun hatudu ona resultadu. Agora hein fo sensaun ba sira katak selu multa ba Estadu Timor-Leste.

Tanba nee MAP sei koalia ho kampania fo koima ba estadu, kada roo ida hetan U$ 500.

Maibe hau sei haree didiak foti dezisaun laos ho emosaun maibe ita haree, ema mai halo investimentu, harii portu, sentru prosesamentu peskas, ajuda TL, nee duni presiza haree didiak, foti dezisaun nee,’’katak Estanislau.

Parte seluk mos ho Kompania Hong-Long halo atividade peskas iha tasi Timor, evita mos roo sira neebe halo peskas illegal tauk tama iha TL.

Iha fatin hanesan Deputadu Jose Luis Guterres husi Bankada Frente Mudansa dehan, governu fo licensia ba Roo 5 neebe halo atividade peskas iha tasi, presiza governu liu husi MAP kontrola,  ka lae, tanba sira kaer riku soin tubaraun.

Ami husu ba MAP tenke kontrola Roo peska sira neebe halo atividade peskas iha tasi laran. Nunee mos presiza halo investigasaun ba kompania neebe kaer fali tubaraun, tanba saida, sira lakaer ikan ba kaer fali tubaraun,” dehan Jose.

Nunee mos  Deputadu Paulino Monteiro Bankada PD  lamenta katak, governu liu husi MAP fo ona licensia  ba kompania Hong- Long hatama  Roo 15 mai TL,  halo atividade peskas iha tasi laran diak. Maibe importante governu tenke kontrola, atu nunee sira kaer ikan, laos kaer fali tubaraun. Josefa dos Santos

Suara Timor Lorosae

Justisa TL Vale Ba Ema Kiik Ema Boot Laiha

$
0
0
DILI - Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH) konsidera katak seitor justisa oras nee lao iha Timor Leste vale deit ba ema kiik maibe ema boot lae tanba ita haree ba prosesu ninian.

Tuir Diretor Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH), Christopher Henry Samson katak, haree ba prosesu ninian nota katak, wainhira ema kiik ruma halo sala kastigu lalais deit, maibe ema boot ruma susar lahalimar.

Ema lubun ida kontinua nafatin ezije justisa tanba sira sente justisa nee ba deit ema kiik no ema kiak sira, enkuantu ema boot laiha,” dehan Diretor LABEH, Christopher ba STL iha nia knar fatin Comoro-Dili, Tersa (18/04/2017).

Diretor LABEH haktuir, ita labele nega katak seitor justisa, seitor ida neebe komplikadu tebes iha ninia prosesu, no mos komplikadu tanba kazu barak mak oras nee ninia desizaun seidauk klaru.

Iha fatin ketak, Provedor Direiotus Humanus e Justisa (PDHJ), Silveiro Pinto esplika, ema hotu-hotu iha lei nia oin hanesan iha seitor hotu-hotu inklui seitor justisa.

Entertantu, Sekretariu Jeral CNJTL, Luis Ribeiro afirma, ukun-an tinan 15 ona maibe seitor justisa lao kontinua hakdasak tanba ita haree lei nee dala barak vale ba ema kiik deit maibe ema boot laiha tanba ema boot halo lei ba sira nia-an no sira mak boot liu fali lei. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Deside Pozisaun Emilia Depende Nasaun 20

$
0
0
DILI - Organizasuan G7+ iha pontensial hodi avansa ba oin atu hametin paz, Estabilidade hodi dezenvolve kada nasaun iha futuru, tamba nasaun neebe forma organizasaun nee hamutuk 20.

Organizasaun Internasional G7+ liu husi sekretariu Zeral halao enkontru ho Prezidente eleitu Francisco Guterres Lu-Olo, hodi fo brifin ba prezidente konaba prosesu no lalaok G7+ nian durante nee.

Remata Enkotru Sekretariu Zeral G7+ Helder da Costa ba jornalista Tersa (18/04/2017) iha Sede nasional Fretilin, Comoro hatete sekretariadu G7+ halao enkotru ho Prezidente eleitu kona ba lalaok G7+ nian kada nasaun.

Ami mai halao enkotru ho prezidente Republika Eleitu kona ba lalaok g7+ nian iha nivel nasaun no mos mundu global,” dehan Helder.

Hatan kona ba Pozisaun Emilia Pires iha G7+, Helder hatete Emilia Pires laiha ligasaun tamba koalia ligasaun intergovernmental, governu nasaun 20 nian tamba nee kompetensia ministru sira mak sei desidi.

Iha fatin hanesan prezidente Eleitu Francisco Guterres Lu-Olo hatete vizita husi ekipa G7+ nian atu bele hatene diak liu tan lalaok organizasaun intergovernmental neebe hanaran g7+. Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Kumpri Pedidu Xanana, Lu-Olo Sei Partisipa ANZAC Day Australia

$
0
0

DILI – Prezidente eleitu Francisco Guterres Lu-Olo hanesan Veteranu sei lidera Veteranu Timor Leste, Partisipa seremonia ANZAC DAY iha Australia hodi kumpri pedidu Xanana Gusmao maibe lakoalia negosiasaun fronteira maritima.

Veteranu lubuk ida halao enkotru ho Prezidente Eleitu Francisco Guterres Lu-olo hodi koalia kona ba prezensa. Veteranu husi Timor Leste nian atu partisipa loron boot Veteranu Australia neebe monu iha loron 25 fulan Abril tinan nee.

Remata enkontru Prezidente eleitu Francisco Guterres Lu-Olo hatete nia parte sei aranka ba Australia iha loron 22 Abril, hodi partisipa seremonia Anzac Day hamutuk ho Ekipa Veteranu sira husi Timor leste.

Hau ba hanesan partisipante, hau ba iha ekipa nia oin, tuir pedidu neebe mak mai husi Maun Boot Xanana nian no mos baun boot sira seluk neebe husu hau atu bele ba partisipa loron Anzac Day iha Australia,” dehan Lu-OLo ba Jornalista Tersa (18/04/2017) iha Sede Nasional CCF, Comoro.

Hatan kona ba Vizita nee sei koalia mos kona ba Fronteira maritima, Lu-Olo hatete Negosiasaun fronteira maritima asuntu ketak tan nee nia parte sei lakoalia kona ba negosiasaun fronteira maritima entre Timor Leste no Australia.

Lu-OLo hatrete programa neebe mak mai husi Seremonia Anzac day lahatete atu sai orador maibe prontu kaolia hodi fo liafuan ruma hodi reprezenta Veteranu husi Timor leste ba Veteranu sira iha Australia.

Iha fatin hanesan Sekretariu Veteranu ba Asuntu Interese nasional, Jorge Alves hatete enkotru neebe mak halao ho prezidente eleitu hodi koalia kona ba Veteranu husi Timor leste neebe atu partisipa Seremonia Anzac day iha Australia. Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Aderito Hugo: Labele Ignora Obra Neebe FRETILIN-CNRT Halo

$
0
0
DILI - Relasion ho estetimentu neebe sosidade sivil balu lansa katak, Governu FRETILIN no CNRT lahalo buat ida, Prezidente Parlamentu Nasional Aderito Hugo da Costa hateten, Ema balu neebe espresa observasaun ida kuandu ignora tomak tiha progresu lubuk boot ida neebe ke laos ema rai laran maka rekoinese, mais ema mundu internasional apresia nivil attinzimentu neebe ke Timor Leste iha periode 15 anuS de restaurasaun independensia.

Se laos ita maka valoriza se tan maka valoriza, entaun ita presiza deit ema liur maka halo avaliasaun ba ita duke ita propriu, tanba ita nunka halo avaliasaun ida ho fer hanesan Timor oan, ita tenke senti mos katak, ita mos fasparte obra ida nee, saida maka atiizi ona, laos dehan buat hotu hotu prefeitu,” dehan PR PN Aderito ba jornalista sira iha PN, Dili, Kuarta (19/04/2017).

Prezidente Parlamentu Nasional Aderito mos konkorda katak, laos buat hotu hotu prefeitu iha tinan 15 nee, liu liu iha Governasaun 15 anus nee rezista tiha istoriu, Governasaun neebe ke lider husi FRETILIN no mos CNRT.

Nia dehan, Aprende husi sala atu lori ba exprenesia ho kuidadu diak liu tan kuandu povu fo fiar ba halo Governasaun ida diak liu tan. Tanba FRETILI-CNRT iha esprensia ukun balu ukun tinan 5 no balu ukun tinan 10, ho esprensia neebe iha bele halo koresaun ba saida maka sala no saida maka los.

Iha fatin hanesan Deputadu husi bankada CNRT Cesar Valente hateten, tinan sanuluh partidu CNRT kaer ukun buat barak lao ladun diak lasignifika CNRT maka halo, tanba ukun nee laos CNRT mesak. Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Kazamentu Trans Jender Kontra Doutrina Igreza

$
0
0
DILI – Deputadu bankada FRETILIN Paulo Moniz Maia hateten, Maromak halo ema kriatura moris mai nee ninia jeneru iha ona, mane ho feto, maibe bainhira atu forma familia liu husi trans jender nee kontra ona dutrina igreza katolik. 

Ita ema kriatura maromak halo moris mai ninia jeneru nee iha tiha ona, ida mane, ida feto, tanba nee maka mromak mos hateten, ema ida atu forma familia mane ida feto ida, lalika mane hotu, lalika feto hotu, se ida nee maka deskonfia akontese iha ita nia rai kontra ona dutrina igreza katolik nian,” dehan deputadu Paulo, ba STL, iha PN, Dili, Kuarta (19/04/2017).

Kazamentu Trans Jender tuir deputadu Paulo katak, labele akontese iha Timor, tanba dignidade humanu hanesan ema Timor oan neebe maioria relijaun katolika no sei laiha lei ida maka admiti hahalok hanesan.

Iha fatin hanesan Prezidente Komisau G (PN), neebe trata asuntu etika moral Agostinho Lay hateten, Kazamentu trans jende iha nasaun balu lei fo dalan, maibe iha Timor Leste lei lafo dalan, tanba igreza katolika bandu.

Entretantu membru PN husi bankada CNRT deputadu Jacinto Viegas hateten karik kazamentu trans jender nee maka akontese iha rai laran, maka hatun dignidade nasaun, neebe maka maioria populasaun relijaun katolik. Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Folin Mina Sae

$
0
0
DILI - Depois iha tinan 3 nia laran  folin mina mundial tun makaas kuaze 30 dolar pur barel maibe, agora komesa sae neneik ona ba 55 dolar pur barel.

Ita haree ba folin mina iha Pertamina sira nee mos komesa sae dadauk ona,  tanba haree ba folin mina mundial komesa sae fali ona,  ida nee hatudu progresu neebe diak,”informa Ministru Petrolium Rekursu no Minarais, Alfredo Pires ba Jornalista  iha Parlamentu Nasional, Segunda (17/04/2017).

Nia mos informa liu tan katak, kuandu folin mina tun ema barak kestiona, no mina folin sae fila fali ema barak kestiona, tanba nee governu nafatin halo esforsu atu nunee bele halo kontrola kona ba folin mina.

Iha fatin hanesan Reprezentante povu iha uma fukun parlamentu Nasional, Deputadu Arao Noe mos hatutan katak iha fulan hirak ba kotuk nee mina mundial folin tun makas iha merkadu.

Ita nia osan husi fundus mina no gas tun makas tanba impaktu husi mina mundial folin tun, tanba nee maka osan husi fundu mina rai nian mos hahu tun dadauk, maibe agora mina folin komesa sae neneik fali ona no sei la fo impaktu ba osan neebe iha,”informa nia.

Nunee mos Prezidente Komisaun D, neebe trata asuntu ekonomia dezenvolvimentu iha PN, Jacinta Abucau Pereira hateten mina folin kuandu tun foimpaktu boot ba osan mina tanba TL moris ho osan mina nian. Madalena Horta

Suara Timor Lorosae

XANANA GUSMAO, KONTA JERAL ESTADU 2014-2015 LAIHA VIOLASAUN

$
0
0
Eis Primeiru Ministru atual, Ministru Planeamentu no Investementu Estratéjiku, Kay Rala Xanana Gusmão hateten katak, konta jeral Estadu 2014-2015 nian, la presiza atu diskuti, tanba laiha problema ida ne’ebé ejiji responsabilidade criminal no jurídika.

“Ha’u senti katak, problema mak ida ne’e, tanba ita haree dehan, konta jeral Estadu tinan rua ne’e laiha inkonstitusionalidade, no laiha violasaun ba buat barak ne’ebé dehan katak, ita tenki mai responde,” afirma Xanana Gusmão iha nia intervensaun ba debate konta jeral Estadu 2014-2015 iha Parlamentu Nasionál, Segunda (17/04).

Xanana Gusmão hatutan, konta jeral Estadu 2014 no 2015 ne’e, iha rekomendasaun  husi Tribunal de Kontas atu hadia de’it buat balu.

“Ha’u senti katak, ita bele haree ba konta jeral Estadu rua ne’e, tanba ita mós tama ona tinan ida ne’e tinan eleisaun, konta jeral 2016 nian, Governu mak sei mai responde fali,” relata Xanana.

Nia haktuir, husi parte Governu haree tuir konta jeral Estadu, li-liu rekomendasaun sira husi Tribunal de Kontas no Komisaun C, hahú husi 2012 to’o 2015.

Eis Xefi Governu ne’e afirma, husi rekomendasaun sira ne’e hotu, hakarak atu hadia Estadu ida ne’e, hadia instituisaun Estadu, hadia prátika jestaun orsamentu.

“Ha’u hanoin katak, laiha buat bo’ot teb-tebes ida ne’ebé iha responsabilidade criminal, ou responsabilidade jurídika,” tenik Xanana.

Xanana salienta, kuandu hakarak fila fali ba kotuk, atu haree dehan katak, Estadu Timor Leste iha administrasaun públika iha instituisaun Estadu, presija atu hadia liu tan.

“Dalaruma ita temi buat hotu Governu, maibé ita hatene katak, Governu ne’e la’os Ministrus de’it, Governu ne’e iha ninia kraik ne’eba, ne’ebé ita presija koriji nafatin no hadia buat sira ne’e hotu,” dehan Xanana.cos

Jornal Nacional Diário

PM RUI ALERTA BA PN LABELE TRAVA LEI ANTI KORUPSAUN

$
0
0
Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo, alerta ba deputadu sira iha Parlamentu Nasionál (PN) atu labele trava lei anti korupsaun, kuandu hakarak halakon korupsaun iha Timor Leste ne’e.

“Se  ita liga fila fali ho kestaun ne’ebé mosu korupsaun, pontu importante ida ne’ebé ha’u mós hakarak alerta ba deputadu sira mak ne’e, ita nia lei anti korupsaun ne’e, importante tebes,”katak PM Rui iha PN, Segunda (17/04), hodi responde preokupasuan deputadu sira nian kona ba korupsaun.

Xefi Governu ne’e hatutan, prova ne’e mós importante tebes atu hateten korupsaun ba ema seluk.

“Se la’e, kombate korupsaun sei la konsege hetan rezultadu ne’ebé masimu, wainhira ita husik liu prinsipiu sira importante hanesan ne’e,” tenik  PM Rui.

Nia hatutan, sinais extermus rikeza ne’e, tenki sai indisiu ida atu investigador sira hahú investigasaun, para ema koruptor ne’e bele responsabiliza indisius externa rikeza ne’e mai husi ne’ebé.

“Emquanto ida ne’e seida’uk iha, susar tebes ita atu halo kombate efetivu ida ba desviu sira ne’e,” dehan PM Rui.

Xefi Governu ne’e dehan, husi perspetiva Governu nian, laiha dúvidas hodi halo esforsu atu kombate situasaun ida ne’e. maibé importante mak, enkuadramentu legal fasilita efetividade kombate korupsaun ne’e, responsabilidade instituisaun Estadu hotu nian.

PM Rui hateten lia hirak ne’e, hodi hatan ba deputadu Adriano do Nascimento ne’ebé hateten katak, Deputadu Adriano do Nascimento husi bankada PD hateten katak, osan Estadu nian durante ne’e, barak mak naben iha servisu aprovizionamentu, pagamentu ba taxa no selu multa.

“Ita ukun na’in balu nian ne’e, no mós funsionáriu públiku husi nivel aas to’o karaik, iha Komisaun Anti Korupsaun nia relatóriu 2016 nian hateten nune’e, funsionáriu Estadu sira no ema ne’ebé sai parseria, aproveita hodi buka benefisiu ba nia-aan no ema seluk, liu husi servisu aprovizionamentu Estadu nian, kontrolu internu, kontrolu kualidade no jestaun finanseira, relasiona pagamentu taxa no multa, sai fatin hodi halo krime korupsaun. KAK hateten katak, halakon osan US$ 18 miloens resin, husi aktus krime ida ne’e,” katak Adriano iha nia intervensaun ba debate konta jeral Estadu 2014-2015 iha PN, Segunda (17/04). cos

Jornal Nacional Diário

PM británika justifika eleisaun antesipadu ho "jogu polítiku sira" hosi opozisaun

$
0
0
Iha loron-tersa ne'e, primeira-ministra británika, Theresa May, responsabiliza ona opozisaun tanba desizaun hodi konvoka eleisaun lejislativu antesipadu sira, hodi akuza partidu sira hodi halo "jogu polítiku sira" no prejudika Reinu Unidu iha negosiasaun sira 'Brexit' nian.

Theresa May fó sai iha loron-tersa ne'e realizasaun hosi eleisaun lejislativu antesipadu sira ba loron 08 fulan-Juñu.

"Ha'u desidi konvoka lejislativu antesipadu sira ba loron 08 Juñu", Theresa May hatete iha deklarasaun supreza ida iha nia rezidénsia ofisial, iha Downing Street, Londres, liutiha semana tolu hafoin lansamentu ba prosesu saída nian hosi Uniaun Europeia ('Brexit').

Iha nia deklarasaun, primeira-ministra akuza ona opozisaun hosi "jogu polítiku sira" ne'ebé invade nasaun iha negosiasaun sira 'Brexit' nian no afirma ona katak opozisaun tenki apoia nia proposta ba konvokasaun hosi eleisaun sira hodi fó opsaun ida ba eleitor sira.

May hatete ona katak dezde referendu fulan-Juñu, ne'ebé hatudu rezultadu saída Reinu Unidu nian hosi Uniaun Europeia, "nasaun sai unidu, maibé Westminster la'e" no atribui diferensa sira iha parlamentu ba desizaun hodi konvoka eleisaun antesipadu sira, buat ne'ebé nia rekuza halo dezde nia simu pose, iha fulan-Jullu.

"Divizaun iha Westminster hamosu risku iha ami nia kapasidade hodi halo susesu ida hosi 'Brexit'", nia hatete.

Xefe Governu afirma ona katak konklui atu "dalan úniku hodi garanti di'ak no seguransa durante tinan hirak tuirmai maka halo eleisaun sira ne'e".

Eleisaun jeral sira tuirmai iha Reinu Unidu tenki halo de'it iha tinan 2020, maibé bele antesipa bainhira deputadu barak iha Kámara Komun vota hodi konkorda.

Partidu Traballista, partidu prinsipal opozisaun nian, hatete ona katak apoia proposta hodi antesipa eleisaun sira.

Tuir sondajen sira, Partidu Konservador, Theresa May nian, halakon Traballista sira. Vitória loloos ida iha eleisaun sira sei hametin mandatu hosi primeira-ministra iha negosiasaun sira 'Brexit' nian.

SAPO TL ho Lusa

Austrália halo susar entrada ba traballador estranjeiru kualifikadu sira

$
0
0
Iha loron-tersa ne'e, primeiru-ministru Austrália nian, Malcolm Turnbull, fó sai ona katak laiha ona vistu temporáriu ne'ebé koñesidu ba traballador estranjeiru sira no nia substituisaun ho autorizasaun ba entrada ne'ebé eziji kualifikasaun profisional maka'as.

Vistu 457 ne'ebé uluk fó ba traballador estranjeiru sira no ba sira nia família durante tinan haat no hakarak hatán ba nesesidade sira hosi traballador sira iha área sira ne'ebé ema australianu sira ladún buka.

Vistu foun sira sei eziji experiénsia profisional prévia no koñesimentu maka'as iha lian inglés, no rekizitu sira seluk.

Turnbull hatete katak programa sira migrasaun nian tenki hamosu satisfasaun iha interese nasional no garanti fatin barak serbisu nian ba ema australianu sira.

"Ami sei la permiti tan atu vistu sira 457 nian sai hanesan pasaporte ba serbisu sira ne'ebé bele no tenki diriji ba ema australianu sira", primeiru-ministru hatete iha mensajen ida ne'ebé fó sai iha nia konta iha rede sosial Facebook.

Xefe Governu refere ona katak Austrália "hanesan produtu imigrasaun no nasaun multikultural ida susesu nian", maibé garanti katak "traballador australianu sira tenki iha prioridade iha serbisu sira iha Austrália".

Primeiru-ministru hatete mós katak desizaun ne'e foti ona hafoin análize detalle ida ba situasaun no nega ona katak ne'e hanesan resposta ida ba partidu sira hosi extrema-direita hanesan One Nation.

"Governu sei rekuza nafatin katak hametin medida sira imigrasaun nian. Planu hodi halakon vistu 457 iha ligasaun ho One Nation, ita hotu hatene", afirma hosi líder formasaun nian, Pauline Hanson, iha Twitter.

Iha fulan-Setembru 2016 iha Austrália iha ema hamutuk 95.758 maka hanesan rezidente ho vistu ida hanesan ne'e, haktuir hosi informasaun ikus hosi departamentu Imigrasaun australianu nian.

Titular balun hosi vistu ida ne'e mai hosi Índia, tuir Reinu Unidu ho 19,5% hosi total, no hosi Xina ho 5,8%.

Tuir primeiru-ministru, ema sira ne'ebé iha ona vistu sira ne'e sei la afetadu ho medida ne'e.

SAPO TL ho Lusa

MP Kestiona Estudantes La Hatene Koalia Portugues

$
0
0
Membrus Parlamentu (MP) Nasional kestiona kona ba sistema aprendizajen iha rai laran ne’ebe durante ne’e la’o, tanba estudantes iha kinta klase ensino baziku barak lahatene koalia lian Portugues.

MP David Dias Ximenes, hateten iha tempu uluk estudante primeiru ano hatene ona lee no halo intrepretasaun ba liafuan, maibe agora estudante sira lee mos sei araska.

“Ita ba husu sira, soe letra mos lahatene, ne’e edukasaun saida mak ne’e,” nia preokupa .

“Presiza atensaun bo’ot, lalika halimar ho edukasaun ita nia labarik sira nian tanba kompromete edukasaun adekuadu ba futuru nasaun.”

Entretantu, Sekretario Nasional Timor –Leste Coalition For Education (TLCE), Jose de Jesus hateten ne’e realidade ne’ebe akontese iha rai laran.

Nia dehan, problema ida ne’e la’os sala profesores nian mesak, maibe inan-aman sira mos tanba labarik sira tempu barak liu iha uma duke eskola.

“Difisil tebes ba estudante sira atu orienta aan iha lian Portugues tanba iha uma labarik sira koalia Tetun deit,” nia hateten.

Nia husu, ba inan-aman sira ne’ebe hatene lian Portugues atu pratika koalia ho oan sira iha uma no enkoraja sira atu lee barak hodi hadia sira nia kualidade pesoal.

Nia dehan, la’os deit estudantes ensino baziku maibe ensino pre-sekundario no sekundario mos difisil atu hatan pergunta ruma iha lian Portugues. 

Nia mos  rekomenda ba Ministerio Edukasaun atu fo prioridade hadia sistema edukasaun iha rai laran, hodi povu ki’ik nia oan sira mos bele hetan edukasaun ne’ebe kualidade, labele haree liu ba bolsu estudu ba rai liur.

The Dili Weekly

Eskola Tekniku Informatika Manufahi Laiha Eletrisidade

$
0
0
Eskola Tekniku Professional Informatika munisipiu Manufahi durante tinan barak ona laiha eletrisidade, ho ida ne’e dificulta prosesu aprendizajen estudantes nian, liu –liu bainhira halo pratika.

Membru Parlamentu (MP), Angelica da Costa hateten eskola ida ne’e harii desde Timor ukun aan e ate agora seidauk iha eletrisidade.

“Ita hotu hatene eskola tekniku professional ne’e presiza pratika, e durante ne’e estudante sira buka fatin ne’ebe asesu ba eletrisidade hodi hala’o sira nia pratika,” nia levanta, iha plenaria.

Ho situasaun ida ne’e, nia dezafia kualidade ensino nian, tanba iha politika hateten ensino tekniku tenke iha pratika, maibe realidade estudante sira simu deit teoria sein pratika tanba kondisaun la permite intermus ekipamentus.

Entaun, nia hateten problema ne’e seriu no governu tenke toma atensaun hodi responde ba dificuldade sira ne’e hodi asegura kualidade ba estudante sira, tanba ensino tekniku ne’e prepara ema ba merkadu.

Iha parte seluk, Sekretario Nasional Timor –Leste Coalition for Education (TLCE), Jose de Jesus hateten infra-estruktura eskolar iha teritorio tomak sei iha problema, eskola barak laiha eletrisidade no aula limitado.

Nia mos preokupa tebes ho politika governu nian atu dezenvolve ensino vocational iha rai laran, tanba realidade eskola tekniku vocational barak laiha kondisaun, agora governu loke tan iha 13 munisipios.

“Infra-estrukturas eskolar iha nasaun ne’e seidauk bele atu transforma ensino sekundario jeral ba ensino tekniku vocational, tanba laiha kondisaun,” nia hateten.

Nia apresia duni politika governu nian atu dezenvolve ensino vocational iha rai laran, maibe tenke hadia infra-estrukturas eskola sira kompleta ho ekipamentus pratika nian.

Tanba, tuir nia limitasaun hirak ne’e fo impaktu bo’ot ba futuru estudantes nian tanba maske sira bele remata estudu, maibe la kompletu.

The Dili Weekly

UKUN NAIN PERTURBA ORDEM KONSTITUISAUN

$
0
0
Durante tinan 15 implementasaun  Konstitusaun Republika Demokratika de Timor Leste (RDTL) hatudu momos katak, ukun nain balun uza nia poder halo ‘perturbasaun’ ba konstituisaun.

Diretor Ezekutivu Asosiasaun HAK, Manuel Monteiro,  konsidera katak, durante ne’e, ukun nain balun halo violasaun ba ordem Konstituisaun no pior liu tan balun fali uza nia poder halo tuir nia vontade hodi minimiza tiha valor sira Konstituisaun nian.

 “Hau hakarak hahuu ho artigu 69 Konstituisional konaba prinsipiu separasaun do poderes. Ukun nain balun faila iha inplementasaun hodi tama ho intervensaun politika maka’as tebes iha orgaun judisiariu,”  hateten  Manuel Monterio, hodi responde  JNDiario via telefone iha Dili,  Tersa (18/4/2017).

Manuel esplika katak, iha situasaun balun, ukun nain sira uza kompetensias ho razaun ‘interese nasional’ halo violasaun ba artigu 29 Konstituisaun RDTL ne’ebe hateten Estadu garante vida humana, maibe la dun tau atensaun no kontinua iha violasaun ba direitus humanus iha rai laran.

Tuir Manuel Monteiro, autoridade balun mos kontinua uza nia poder viola artigu 164 Konstituisaun ne’ebe tuir lolos atu garante sidaduan sira nia seguransa, maibe sira mak sai fali autor ba sidadaun sira nia moris la hakmatek.

Manuel mos dehan  katak, oras ne’e dadaun besik tama ona eleisaun parlamentar hein partidu sira ne’ebe hetan konfiansa husi povu,  sei ukun tuir Konstituisaun katak, laos ukun tuir sira nia vontade no gostu. ety

Jornal Nacional Diário

ELPAR SEI HALA’O MÓS IHA KOREA, INGLATERRA HO IRLANDA

$
0
0
Secretariado Técnico Administração Eleitoral (STAE) ho Comissão Nacional das Eleições (CNE) sei estabelese sentru votasaun iha Korea, Inglaterra ho Irlanda atu fasilita traballadores Timoroan sira bele tuir Eleisaun Parlamentar (ElPar).

“Agora dadaun Ministeriu Negosius Estranjeirus no Koperasaun (MNEK) halo hela identifikasaun, iha tempu badak sei rekomenda ba Konsellu Ministru para bele halo desizaun, atu aumenta tan Nasaun no sentru votasaun ne’ebe tuir informasaun katak, sei loke tan iha Korea Inglatera no Irlanda. Tanba ita nia traballador barak maka serbisu iha ne’eba”, hateten Diretor Jeral STAE Acilino Manuel Branco ba jornalista sira iha nia knar fatin Matadoru Díli semana ne’e.

Ho estabelesementu sentru votasaun iha nasaun tolu ne’ebe mensiona ona iha leten, Acilino Manuel Branco dehan katak, sentru votasaun no estasaun votasaun sei aumenta liu atus resin.

“Total sentru votasaun iha eleisaun prezidensial hamutuk 793 nune’e STAE sei aumenta tan sentru votasaun iha eleisaun parlamentu tinan ne’e (2017) sei sa’e ba 839 no estasaun votasaun husi 941 sei sa’e ba 1115 iha territoriu Timor laran inklui mós estranjeirus”, Acilino Branco haktuir.

Diretor STAE ne’e fundamenta katak, kestaun ne’e iha faze diskusaun entermos de konsultas ne’ebe mak parte MNEK tenke propoin ida ne’e, tanba tuir lei parte MNEK mak iha kompetensia atu bele rekomenda.

Entretantu Acilino mos informa iha sentru votasaun tolu ne’ebe iha tiha ona iha estranjeiru, agora dadaun hahú hala’o hela atualizasaun.

“Iha nasaun rua Australia no Portugal fatin tolu ne’e komesa halo dadaun ona atualizasaun, tanba ne’e kalendariu ba resenseamentu preve mos ba loron Sabadu no Domingu atu nune’e bele fasilita mos ita nia maluk sira iha rai liur bele hola parte ba halo atualiza”, dehan Acilino.

Aleinde ne’e ministru negosiu estranjeiru e kooperasaun (MNEK) Hernanio Coelho hateten, posivelmente sei loke tan sentru votasaun iha nasaun ne’ebe maka Timoroan hela barak.

“Proposta MNEK hatama ona ba konsellu ministru semana oin sei diskuti konaba posibilidade, alargamentu konaba ita nia regulamentu eleisaun exterior ba iha rai seluk, hanesan Korea no Inglatera i sei diskuti mos konaba lojistika no orsamentu”, Hernanio Coelho dehan.

Entretantu iha eleisaun Prezidensial foin lalais ne’e, hala’o deit iha Australia no Portugal Lisboa, maibé iha eleisaun parlamentar ne’e, STAE no CNE sei loke tan sentru votasaun iha Korea, Inglaterra no Irlandia, atu fasilita Timoroan sira ne’ebe durante ne’e serbisu iha rai liur ne’e bele mos hola parte iha prosesu festa demokrasia hodi ejerse sira nian direitu de votu hanesan sidadaun Timor.

Iha parte seluk Direktur Jeral SEPFOPE, Paulo Alves dehan, nia parte seida’uk hatene konaba sidadaun Timor ne’ebe mak oras ne’e iha Korea do Sul atu tuir eleisaun parlamentar, maibe se la hala’o eleisuan parlamentar iha ne’eba ho numeru 2000 resin ne’e lakon sira nia direitu.

Ohin loron nee Timor oan  nain 2.400 liu mak  servisu iha Korea do Sul, sei lakon direitu iha eleisaun parlamentar wainhira la realiza eleisaun iha nasaun refere.

 “Iha Korea do Sul Timor oan barak tebes 2.000 e tall ona, signifika halo eleisaun iha ne’eba kontribui mos ba eleisaun rasik, i bainhira la halo eleisaun iha ne’eba ema na’in hira mak lakon nia dereitu atu hili sira nia partidu reprezenta iha parlamentu nasional,” dehan Paul Alves ba jornalista sira iha Parlamentu Nasional, Segunda (17/04/2017).

Direktur Jeral SEPFOPE ne’e hatutan, SEPFOPE prontu atu koopera ho Estatal karik atu identifika sira nia hela fatin no servisu iha Korea do Sul SEPFOPE prontu koopera tanba adidu SEPFOPE mos reprezenta Timor iha ne’eba. Maibe, tuir Paul, proseseu sira ne’e respoensalve Servisu Teknika Administrativu Eleitoral (STAE) ho Ministeriu Negosiu Estrangeiru no Kooperasaun (MNEK) nian.gmn/ eus

Jornal Nacional Diário
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>