Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 15955 articles
Browse latest View live

Ekipa Tékniku UE Aprezenta Grupu Observadór ba STAE

$
0
0
DILI, (ANTIL) – Hodi halo observasaun ba eleisaun prezidensiál tinan ne’e, ekipa tékniku hosi Uniaun Europeia (UE) aprezenta grupu observadór tolu ba Sekretaria Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) iha Kaikoli, Sesta (10/2).

“Ohin ekipa tékniku nain rua hosi UE hato’o lista observadór hosi grupu tolu ne’ebé mak atu mai halo observasaun iha prosesu eleisaun prezidensiál no parlamentár”, Diretór Jerál STAE, Acilino Manuel Branco ba ANTIL hafoin hasoru malu ho ekipa UE.

Hosi observadór sira ne’e, grupu dahuluk sei to’o Timor-Leste aban ho ema nain 26, grupu daruak, semana oin nain 40 no besik eleisaun mak grupu ikus mai ho ema hamutuk 13.

Nia esplika, grupu tolu ne’e sei mai hosi nasaun ne’ebé integra-án hosi UE ne’ebé hamutuk ema nain 79 inklui deputadu nain lima hosi UE ne’ebé sei prezensa nu’udar observadór. Hosi sira ne’e sei haree besik iha prosesu eleisan prezidensiál ne’ebé sei akontese iha 20 Marsu.

“Sira husu mai STAE atu bele esplika prosedimentu prosesu eleisaun no oinsá bele fó akreditasaun ba rekerimentu ne’ebé sira hatama mai orgaun eleitorál atu bele hetan asesu iha festa demokrásia”, haktuir nia.

Hosi observadór sira ne’e balun halo observasaun ba dala rua iha Timor-Leste iha  2007 no 2012 hosi nasaun sira ne’ebé integra-án iha UE.

Entretantu, observadór la’os mai de’it hosi UE maibé hosi organizasaun Austrália Frienship no Estadus Unidus Amerika (EUA) hato’o ona pedidu rekerimentu atu STAE bele fó akreditasaun. (jornalista: Zezito Silva; editora: Rita Almeida)

Foto: Diretór Jerál STAE, Acilino Manuel Branco halo reuniaun ho ekipa UE kona-ba aprezentasaun observadór eleisaun prezidensiál iha Kaikoli, Sesta (10/2) Foto STAE

LERE : “DEMOKRASIA FO OPORTUNIDADE OTONOMISTA UKUN ”

$
0
0
Chefe Estadu Maior Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Maijor Jeneral, Lere Anan Timur, hatete, sosial demokrasia lori ema hotu asesu direitu henesan hodi hari’i partidu, hodi bele ba tur  iha  Governu, iha justica, ne’e sei sai problema bo’ot, tamba bele halo  otonomista bele ukun  Timor  nune’e husu ba Timor oan tenke jere sosial demokrasia ho diak.

“Ha’u  hanoin  katak, sosial  demokrasia  ita  hanesan  de’it, sosial demokrasia   eleva ema ne’ebe que iha kraik liu lori ba ema ne’ebe iha leten hanesan nivel  as, ha’u hanoin  katak, uluk iha  funu ita bolu balun  dehan otonomista no balun  dehan independenista, ohin loron laiha ema ne’ebe hakarak ukun an ou  ne’ebe  lakohi ukun an, hotu-hotu sidadaun  Timor. Nune’e direitu hanesan mak direitu  halo nia partidu, direitu tur iha Governu, no direitu tur iha justisa, ida ne’e  problema bo’ot ne’ebe que ba ita Timor oan, maibe ita tenki hatene jere. Ne’e  lao’s  agora mas aqui desde 20 anos ha’u hanoin katak, mas enkuantu ita la  rezolve agora abanbainrua sei problema bo’ot  hanesan bai-bain ha’u dehan  katak,  se ita la hatene jere neneik Indonesia sei ukun ita”hatete Chefe Estadu  Maior  F-FDTL, Lere Anan Timur,  liu husi intervensaun bainhira partisipa  seminariu sobre o papel o cidadao no desenvolvimento do Bem-Estar, iha  Centru Convençoes de Dili (CCD),  Kinta  (09/02/2017).

Lere haktuir, lao’s ema indonesia mak atu mai ukun Timor, maibe ema  ne’ebe mak uluk lakohi ukun an mak sei mai ukun Timor.

“Foin  dadauk  imi  rona  hotu  katak,  ita  nia  maluk  sira  ne’ebe  iha  sorin  mai  se  ita  nia  Governu  aseita  karik  partidu  balun  prepara  ona  atu  simu  sira  Eurico  Guterres,  mai  bele  sai  Ministru  Defeza  semak  dehan  labele  se  nia  sai  nu’udar   sidadaun  Timor  no  nia  partidu  manan,”esklarese Lere.

Nia haktuir, edukasaun sivika uluk iha ai laran dehan, formasaun politika ida ne’e tenki nafatin atu tane nasionalismu sidadaun ida-idak ninian.

“Nasionalismu ita nian katak, domin, domin ba o nia rai, se ita haree  deit juramentu militar sira nian termu ida que iha ne’eba dehan  hanesan ne’e quando nesesaria ha’u fo ha’u vida rasik ne’e hatudu  nasionalismu ba ema ne’ebe que sai instituisaun ne’e. Buat ne’ebe  mak ha’u koalia ne’e ba ami dehan ba los mai los deit ami aprende  ho realidade hanoin katak, nasoens unidas mai hatur ona buat ida  ita depois ita funu 24 anos mai hato’o buat ida dala ruma la tuir ita  nia realidade no la tuir ita nia tradisaun,”tenik Lere.

Iha oportunidade ne’e  Lere haktuir katak, iha tinan 2017 nudar tinan desizivu ba povu Timor Leste atu teste kapasidade lideransa no matenek ne’ebe atu ukun rai ne’e.

“Ita hotu-hotu hatene katak tinan ida, tinan desizivu ba povu Timor Leste atu teste ita nia kapasidade lideransa, kapasidade matenek ninian, kapasidade nudar timoroan iha tempu agora e serve ukun-an ou lae,”afirma Lere.

Eis querileiro ne’e hatutan, ohin loron ne’e iha partidus politiku bar-barak, iha ona partidu hamutuk 30 resin mak sei konkore ba eleisaun.

“Ita la interese partidu barak ka oituan, maibe ita hakarak kualidade partidu ninian, ne’e partidu politiku mak tenke iha kualidade no labele hanoin deit mak nia kuantidade, e ita kuidadu mak mak terseira pessoa, bele instabiliza ita nia nasaun hodi aproveita iha ita nia rai Timor Leste,” fundamenta Lere. Tos/ito

Jornal Nacional Diário

GOVERNU LA TOLERA VIOLÉNSIA IHA ELEISAUN JERAL

$
0
0
Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo, iha Kinta (9/2) horseik, iha Centro Convenções Dili, hatete katak, Governu sei la tolerá ema nebe hakarak halo violénsia durante eleisaun jeral.

“Governu nu’udar instituisaun Estadu ne’ebé hetan mandatu konstitusional konaba aplikasaun operasional husi monopóliu ba uza violénsia hakarak afirma katak, sei la iha toleránsia ba sé deit maka hakarak ka rekore ba violénsia direta ka indireta, malorek ka subar-subar atu subverte ka atu influensia prosesu no rezultadu eleisaun ninian,” hatete PM Rui iha semináriu, ho tema, “Papel Sidadaun Nian Iha Dezenvolvimentu Bem-estar ho nia sub tema, Paz Justisa No Toleransia Hodi Bele Konsolida Independensia Nasional”, ne’ebé organiza husi Gabineti Apoiu Konjuje iha Prezidenti Repúlika ninian, iha Centro Convenções de Díli (CCD), Kinta (09/02).

Rui hatete, seminariu ida ne’e relevante tebes ho kalendáriu polítika demokratiku Timor-Leste iha tinan 2017.

“Haree husi perspetiva alteransia demokratika ne’ebé la fo dalan ba ezersisiu poder politika, iha orgaun Estadu ho forma Vitalisia, maske pensaun bele vitalisia, ita nu’udar órgaun soberanu konsolida ita nia independensia nasional liu husi eleisoens regulares, hodi ita nia lider sira ne’ebé sei kaer ukun iha órgaun soberanu tolu, Prezidensia, Parlamentu Nasional no Governu. Tinan ida ne’e, ita sei hala’o prosesu demokratiku ba konsolidasaun independensia nasional ida ne’e iha fulan Marsu no  Jullu,” PM Rui hatete.

Xefi Governu ne’e akresenta, ambiente toleránsia, estabilidade no paz iha  prosesu eleitoral tomak sei akontese, sei depende ba lideres lideres Partidus Polítikus (PARPOL), nia konsensia atu eduka nia militantes no simpatizantes sira.

“Primeiru, violénsia no instabilidade la mosu, se la iha ema ruma instiga ka insita ka halo mosu, wainhira lideres no militante sira hala’o loloos knar atu desimina defende sira nia programa no buka konvense eleitor sira atu ba sira la obriga, la manipula ka buka sosa ema nia votu. Simu ho laran luak rezultadu povu nia desizaun iha eleisaun”, dehan Rui Araújo.

“Segundu sei depende ba rigór, integridade no imparsialidade iha órgaun eleitorál sira, STAE iha tarefa imporante ida atu hala’o prosesu eleisaun ho rigór no imparsialidade tomak no CNE iha misaun lulik atu garante katak prosesu eleisaun tomak iha integridade no la fasilita fali ema ida ka partidu ida ka rua. No terseiru sei mós depende kapasidade atu antisipa no neutraliza risku ka ameasa ba seguransa no ordem públika iha instituisaun Estadu ne’ebé responsável atu garante ordem, seguransa no defeza hanesan PNTL ho F-FDTL”, tenik Rui Araújo.

Tanba tuir Xefi Governu ne’e katak, instituisaun rua ne’e mós tenki firme no isentu labele haliis ba ema ida ne’e, ka ida ne’ebá ka ba partidu ida ne’e ka ba partidu ida ne’ebá.

PM Rui dehan tan, iha Estadu modernu hotu-hotu paz no estabilidade maka sai pillar imporante ba dezenvolimentu. Prosesu harii Estadu Timor-Leste iha tinan 15 nia laran ne’ebé liu ona,  hatudu duni katak violensia ho instabilidade ne’ebé mosu iha tinan 2002, 2004, 2006 no 2008 sai obstákulu bo’ot ba prosesu dezenvolvimentu iha rai ida ne’e.

Rui de Araújo dehan tan katak, TL agora dadauk tama hela iha prosesu harii, entaun fó hanoin mós katak tuir matenek nain Max Weber hateten, iha Estadu modernu hotu-hotu, Estadu deit maka iha “Monopoliu ba uza Violensia” signifika Estadu maka bele uza forsa hodi impoin ordem no hapara violénsia entre sidadaun sira.

“Maibé ita ohin halibur malu iha ne’e la’os atu koalia konaba oinsa instituisaun Estadu sira, iha área seguransa no defeza bele uza sira nia monopoliu ba violénsia, maibé atu reflete hamutuk oinsa sidadaun sira, liu-liu sidadaun sira ne’ebé sai militante ka halibur  iha partidu polítiku sira no sidadaun sira ne’ebé pleneia atu konkore iha eleisaun tinan ida ne’e bele kontribui ba ambiente toleránsia, estabilidade no paz nu’udar fator ne’ebé kontribui ba kredibilidade prosesu eleisaun tomak no mós fator importante ba dezenzolvimentu nasaun nian,” PM Rui esplika.des

Jornal Nacional

MAIJEN LERE: “DIAK LIU LEGALIZA ARTEMARSIAIS”

$
0
0
Chefe Estadu Maior Falintil-Forsa Defesa de Timor Leste, Maijor Jeneral (Maijen), Lere Anan Timur, hateten, parte forsa defeza Timor Leste hato’o ona ba Governu, diak liu mak formaliza no legaliza grupu arte marsiais nune’e lider husi kada arte marsiais bele responsabiliza wainhira artemarsiais balu komete krime ruma.

“Konaba artemarsiais, ami mos hato’o ona hanoin balu ba Governu, diak liu mak ita formaliza no legaliza arte marsiais para ninia lider bele responsabiliza, e agora ita dehan SH no seluk tan, ne’ebe mak Governu taka ona, e nia ema hanesan la’o bandidu, ema ida la responsabilidade, maibe karik Governu legaliza entaun ita buka mak ninia lider ne’e,”deklara Maijen, Lere Anan Timur,  wainhira sai orador ba XXI seminariu konaba papel o cidadão desenvolvimento do bem estar, hala’o iha Centro de Convencoes de Dili (CCD), Kinta (09/02/2017).

Lere hatutan, hanesan forsas armadas, no policia instituisaun Estadu ninian, entaun hanesan soldadu ida komete erro ida, husu uluk mak ninia komadante, e komadante sei fo sansaun ba ninia soldadu.

“Ita preokupa arte marsiais, maibe ha’u hanoin katak artemarsiais ne’e buat ki’ik oan ida, e sira bele halo to’o iha ne’ebe mos timor sei la naben ida, e sira mak sei hakruk no sira mak sei simu nia konsikuensia tuir aktu ne’ebe mak sira komete bazeia ba lei,”haklean Lere.ito

Jornal Nacional

Xanana apoia candidatura presidencial do líder da Fretilin em Timor-Leste

$
0
0
Díli, 10 fev (Lusa) - O líder histórico timorense e presidente do maior partido do país Xanana Gusmão declarou hoje o seu apoio formal à candidatura do líder da Fretilin Francisco Guterres (Lu-Olo) à Presidência da República timorense.

A declaração de Xanana Gusmão, líder do Congresso Nacional para a Reconstrução de Timor-Leste (CNRT), foi feita num encontro de apresentação formal da candidatura de Lu-Olo hoje na zona ocidental de Díli, onde o líder timorense foi bastante aplaudido pela sua presença e pelo seu apoio.

"Estou aqui para dar apoio ao meu irmão mais novo. A quem dou o meu apoio moral e o meu apoio político. Timor precisa de uma pessoa como Lu-Olo que esteja no cargo mais alto, sabendo o que é sentido de Estado, quais são as suas obrigações constitucionais, as suas obrigações no exterior, mas também as suas obrigações ao povo", afirmou Xanana Gusmão.

Num discurso fortemente aplaudido, Xanana Gusmão suscitou várias vezes ao público que gritasse o nome do candidato e garantiu que o seu apoio a Lu-Olo não é de agora.

"Dei esse apoio antes de saber se havia ou não outros candidatos. E seja quem for que apareça. Não foi agora que dou o meu apoio. Olhando para o processo de construção do Estado precisamos de uma pessoa que compreende o que é o Estado, que pode unir-nos a todos e falar sobre o nosso Estado", disse.

Francisco Kalbuadi, presidente da Comissão Política Nacional do CNRT, garantiu à Lusa que o apoio manifestado hoje por Xanana Gusmão não foi só pessoal mas representa todo o partido.

"Está aqui o presidente, está aqui o presidente da comissão política e penso que isso não deixa qualquer dúvida", afirmou Kalbuadi.

Mari Alkatiri, secretário-geral da Fretilin, disse à Lusa considerar não haver dúvidas de que a candidatura de Lu-Olo tem o apoio do CNRT e não apenas de Xanana Gusmão.

"Acho que ficou declarado que o CNRT apoia e não tenho dúvidas nenhumas que o CNRT é um partido com certa disciplina e uma vez que o presidente apoia, já houve uma reunião da Comissão Política Nacional, decidiram dar o apoio", considerou.

"Num país tão pequeno já temos 30 partidos e é necessário que se faça uma mensagem clara de coesão nacional. Não tenho nada contra os partidos, que têm o seu lugar na construção do Estado, mas consolidar o Estado exige coesão nacional", afirmou.

Nos últimos anos a relação entre Xanana Gusmão e a liderança da Fretilin, especialmente com o secretário-geral, Mari Alkatiri, tem-se estreitado significativamente, algo sublinhado por todos no encontro de hoje.

Na sua intervenção Alkatiri disse que essa aproximação quer contribuir para que a sua geração "deixe algo de positivo" aos mais novos, em concreto, "uma cultura e vida institucional assente no sentido de Estado".

"Isso só é possível, mesmo que não tendo os mesmos ideais, se andarmos juntos", afirmou, reiterando que para consolidar essa unidade nacional é necessário um chefe de Estado como Lu-Olo.

"Temos que ter um presidente que entende o que é o consenso, um Presidente que não será oposição ao Governo e ao parlamento, alguém que seja um chefe de Estado", disse.

Mesmo nas legislativas de julho, insistiu, e apesar dos partidos se apresentarem todos separadamente, Alkatiri prometeu que "ganhe quem ganhar, o trabalho continuará a ser de unidade nacional".

"Nas legislativas eu andarei de um lado e o meu compadre poderá andar do outro. Mas quando chegar as eleições estaremos juntos. Isso posso garantir", afirmou.

"Não tentem dividir-nos, não vale a pena tentar. Acabaram os cabides e as muletas. Nas eleições cada um procurará ganhar mas no fim estaremos todos juntos", considerou.

Xanana Gusmão aproveitou ainda o seu discurso para recordar que Timor-Leste só cumpre 15 anos de independência e que as suas instituições ainda estão na fase de construção, sendo importante reconhecer o que foi feito e perceber os desafios que permanecem.

Os timorenses, disse, devem aprender com os erros do passado, corrigir o que for necessário e trabalhar de forma unida pelo futuro do país.

"Precisamos de ter uma grande visão, uma visão conjunta e unida, definindo qual é a melhor política, quais são as melhores medidas para aplicar em Timor-Leste", considerou.

"Estamos aqui para criar alguma coisa para a geração que vem depois. Não queremos fazer tudo, queremos criar alicerces para um Estado para vocês consolidarem", disse ainda.
ASP // PJA

Líder da Fretilin apresenta candidatura a PR timorense com aposta na unidade

$
0
0

Díli, 10 fev (Lusa) - O presidente da Fretilin, Francisco Guterres (Lu-Olo), apresentou hoje oficialmente a sua candidatura a Presidente da República de Timor-Leste, afirmando o seu compromisso com o consenso, unidade nacional e a cooperação institucional no Estado timorense.

"Com sentido de missão e com honra apresento formalmente a minha candidatura. Com uma única missão, o compromisso de servir o povo, de servir Timor-Leste", disse perante centenas de dirigentes e militantes da Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin), convidados e elementos do corpo diplomático.

Recordando alguns dos nomes históricos do partido, Lu-Olo defendeu a necessidade do consenso e unidade nacional, considerando que o Presidente está "equidistante" dos órgãos de soberania mas deve trabalhar pela "interdependência e a cooperação" entre todos.

O anúncio oficial da campanha ficou marcado pela declaração formal de apoio da liderança do maior partido timorense (em representação parlamentar), o CNRT, representado no encontro de hoje pelo seu presidente e líder histórico, Xanana Gusmão.

Entre os presentes contavam-se ainda vários embaixadores acreditados em Díli - incluindo os de Portugal, Brasil, União Europeia, Cuba, Indonésia e China - bem como responsáveis de várias instituições e entidades timorenses.

Lu-Olo - que se apresenta a candidato presidencial pela terceira vez - é tido como favorito de entre os oito timorenses que registaram a sua candidatura junto do Tribunal de Recurso, especialmente devido ao apoio dos dois maiores partidos. Juntos, a Fretilin e o CNRT obtiveram nas eleições legislativas de 2012 quase 67% dos votos.

Referindo-se aos vários desafios que Timor-Leste enfrenta, Lu-Olo sublinhou em particular áreas como a educação e a saúde, apontando ainda às "fragilidades" do sistema de justiça e à necessidade do "reforço das capacidades" dos magistrados.

Defender os veteranos da luta, garantir e fortalecer as parcerias externas de Timor-Leste, com a região e com a CPLP, garantir e promover o fortalecimento das forças de segurança e promover a igualdade de género e o apoio á juventude fazem ainda parte dos seus objetivos.

Mari Alkatiri, secretário-geral da Fretilin, apresentou formalmente Lu-Olo, num encontro que decorreu na sede da campanha, na zona de Comoro (parte ocidental da capital timorense).

"Venho apresentar o candidato de todo o povo a Presidente da República 2017-2022. Francisco Guterres Lu-Olo. Será um Presidente que marcará a história, principalmente por causa do consenso nacional que o levará a ser Presidente", afirmou Mari Alkatiri.

"Hoje estamos todos aqui a dizer que já chegou o tempo de eleger alguém que tem um grande sentido de Estado para poder levar este país adiante. Uma pessoa que esteve 24 anos nas montanhas, foi presidente da Assembleia Constituinte e do Parlamento", disse Alkatiri.

Recordando os nomes históricos da luta da Fretilin pela independência de Timor-Leste, Alkatiri disse que falava "em nome da geração de 74-75" e dos que "gritaram vida ou morte independência" para saudar "quem será o presidente de todos".

Um homem que "aprendeu desde a base, desde assistente político a presidente do Parlamento" e que fez parte da "raiz" da luta timorense.

"Se hoje temos a independência é graças a esta raiz. Pode haver vários ramos, mas a raiz é só uma", disse.

Alkatiri prometeu uma campanha para "reforçar a unidade nacional e a estabilidade do país" promovendo o consenso nacional em torno a Lu-Olo que, afirmou "será eleito na primeira volta".

ASP // PJA

TAUR: “Hau Hakiak Fahi Iha Uma”

$
0
0
ATU-ABEN - Prezidene Republika Taur Matan Ruak hatete nia parte mos hakiak animal iha uma hanesan bibi rusa, no fahi maibe ho kondisaun neebe mak saudevel tamba sempre hamos luhan.

Hau iha Uma mos hakiak fahi, mais hau nia fahi hau sempre hamos, kuandu moras fo aimoruk no fo hahan neebe mak diak, hau nia fahi luan sempre mos tamba hau iha uma hanesan sidadaun bai-bain,” dehan Taur liu husi Dialogu Komunitaria ho povu suku Atu-Aben, Postu Administrativu Bobonaro, Kinta (09/02/2017) iha Sede Suku Atu-aben.

Nia hatete sidadaun sira neebe mak hakarak hakiak fahi iha uma agora timor oan balun faan hahan fahi nian bele ba hola ho osan no mos bele selu liu husi fahi oan ou aihan sira seluk. Taur fo ezemplu katak fahi neebe mak hakiak kuandu moras sempre informa ba parte saude hodi hare atu kura moras neebe mak iha maibe selu karun tan sosa aimoruk hodi fo han ba fahi neebe mak moras.

Iha fatin hanesan povu suku Atu-aben, filomeno Alves hatete nia parte hari ona grupu hodi hakiak animal iha suku laran maibe sei hetan defikuldadu neebe hasoru mak fatin atu hakiak no gestaun manajementu.

Nunee mos Inacio Noronha hatete grupu sira neebe mak hakiak animal maibe defikuldade neebe mak hasoru maka iha atu fohan ba animal mak agora susar tebes tamba nee husu estadu atu fo ajuda. Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Ema Sivil Ataka F-FDTL Akontese Bebeik Ona

$
0
0
ILI – Diretor Fundasaun Mahein Nelson Belo hateten, akontesimentu husi ema sivil halo agrasaun fisika ka ataka membru F-FDTL nee kuaze akontese bebeik ona, iha tinan rua liu ba tuda mate membru F-FDTL ida.

Hau hakarak hateten akontesimentu ida nee tanba sa mak akontese bebeik, tanba primeiru ita nia joventude sira nee, seidauk hetan infornamasaun ida neebe maka klean kuandu wainhira problema ruma sira atu ba koplein iha neebe,” dehan Nelson ba jornalista sira iha PN, Dili, Sesta (10/02/2017).

Nia dehan, purexemplu sira lagosta sistema ruma ke liga konaba instituisaun, military ka instituisaun polisia lolos nee, iha ona PDHJ, PN komisaun B no mos Ministeiru Interior iha mos koplein iha neeba para atu bele ba hato keixa ruma, Maibe nee sira lahetan informasaun, entaun dala ruma ataka pesoal nee akontese.
Nelson hateten, Portantu  ba Tribunal neeba nee halo tuir deit sira nia desizaun ida neebe maka konsagra iha lei, latuir ida nee sira hakotu ida nee lasala, neebe nee lei maka problema.

Iha fatin hanesan Vise Prezidente Komisaun A(PN) deputadu Arao Noe hateten, tenke hare husi faktus, se evidensia neebe akuza nee komprova duni ema nee maka ta membru F-FDTL  iha dalan atu justifika nee maka Prokurador. Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Governu Sei Rejista Tais iha UNESCO

$
0
0
DILI, (ANTIL) – Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente (MKIA) koopera ho PT. Artcha Indonesia no parseiru hanesan Fundasaun Oriente, Timor Aid, Cor Timor no Ministériu Turizmu Arte no Kultura hodi kria ekipa konjunta hodi tau atensaun oinsá mak bele rejista Tais Timor iha Organizasaun Nasaun Unida ba Edukasaun, Siénsia no Kultura (UNESCO) atu sai hanesan patrimónimu mundiál.

“Maibé, ita presiza prienxe kritériu balun, tanba ne’e mak kria ekipa konjunta atu aselera lalais prosesu ne’e tanba ita haree katak produtu barak mai husi rai-liur halo duplikasaun, ezemplu xineza balun halo duplikasaun tais ba karteira no buat seluk ne’ebé labele temi”, Asesór Dezenvolvimentu Indústria, MKIA, José Violante Reis ba ANTIL, Sesta (10/2) iha Fomentu, Dili.

José Violante kontinua, kritériu neen ne’ebé mak UNESCO fó ba Timor-Leste no kritériu ne’e presiza tempu naruk uitoan. “Ita-nia governu tenke deklara tais ho motivu husi Baukau, Lospalos, Marobo no seluk tan hanesan rikusoin ne’ebé lei proteje, ne’e hanesan kritériu ida atu submete ba UNESCO”.
Daudaun ne’e, ekipa Sekretária Estadu Arte no Kultura, MCIA, UNESCO iha Timor-Leste forma mós ekipa konjunta atu halo semináriu nasionál iha fulan-Marsu 2017 atu debate kona-ba tais Timor nian.

“Aleinde ne’e, ita hanoin no buka meiu atu prienxe kritériu sira ne’ebé UNESCO fó. Lalais liu, di’ak liután, tanba tais ne’e la’ós Timor mesak mak halo maibé nasaun viziñu mós halo produtu hanesan, tanba ne’e tenke buka meiu atu proteje ita-nia tais”, nia subliña.

Enkuantu iha semináriu fulan-Marsu ne’e, prioridade ba produtu tais de’it no sei konvida líder tradisional sira, soru-tais na’in hanesan tia sira iha munisípiu atu tau hanoin hamutuk hodi hetan rezultadu no intensaun ida de’it mak lori tais no rejistu iha UNESCO.

Hafoin iha semináriu ne’e rekolla ideia husi partisipante sira no termina bainhira mak Timor-Leste deklara kona-ba tais nu’udar patrimóniu nasionál no bainhira governu halo akordu ho tais na’in sira no lia-na’in tanba identifika ona motivu tais husi munisípiu balun atu halo sai hanesan propriedade nasionál nomós patrimóniu mundiál ne’ebé sei deklara iha UNESCO. (jornalista: Maria Auxiliadora; editora: Rita Almeida)

Foto: Tais de Timor

Orgaun Soberanu Tenke Asegura Estabilidade

$
0
0
DILI, (ANTIL) – Majór Jenerál FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) husu ba orgaun soberanu estadu hanesan governu, parlamentu nasionál, tribunál no prezidenti repúblika atu asegura pás no estabilidade hodi atinji povu nia moris di’ak.

Lere Anan Timur hatutan iha seminariu ida ne’ebé organiza hosi Gabinete Primeira Dama iha Sentru Konvensaun Dili, Kinta, (9/2) katak, governu tenke ukun ho nasionalismu, patriotismu atu lori povu ba moris di’ak.

Hodi realsa, parlamentu bainhira halo lei tenke tuir realidade, kultura no tradisaun Timor. Parte Justisa, Lere husu halo justisa hanesan Timoroan julga ema Timoroan la’ós ema estranjeiru mak julga Timoroan.

Ba ukun nain, Lere bolu atensaun, kualker se de’it mak sai xefi governu hosi rezultadu eleisaun tinan ne’e tenke ukun tuir lei no kompeténsia.

Ulun boot forsa armada ne’e hatutan, moris di’ak importante ba forsa armada hodi hametin estabilidade, profesionalismu no disiplina.

Iha fatin hanesan Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste, Júlio Hornay dehan papel polísia sei kontinua halo aprosimasaun ho komunidade sira hodi kria estabilidade no pás liuhosi ofisiál polísia suku.

Maibé ida ne’e de’it la to’o, tuir Júlio Hornay, bainhira laiha koperasaun hosi entidade hotu-hotu, hanesan sosiedade sívil, funsionariu, autoridade lokál ho povu, pás no estabilidade sei laiha. (jornalista: Manuel Pinto; editor: Gantry Meilana)

Foto: Majór Jenerál FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur akompaña hosi Prezidenti Komisaun Nasionál ba Eleisaun, Alcino Barris iha seminariu ida iha Sentru Konvensaun Dili, Kinta, (9/2). Foto ANTIL/Antonio Goncalves

Restaurante Kafé U’ut Halo Negósiu Diferente

$
0
0
DILI, (ANTIL) – Kontribui ba ambiente ho uza produtu lokál. Ida ne’e mak restaurante Kafé U’ut ne’ebé harii dezde tinan 2015 iha Mandarin halo negósiu ne’ebé diferente ho objetivu ida katak la’ós atu halo de’it negósiu maibé negósiu ida ne’ebé diferensa iha merkadu ho uza produtu lokál.

Liuhusi mikro negósiu ne’e, hatudu katak laós tenke presiza buat boot mak halo diferensa maibé nu’udar membru ida ne’ebé apoiu beibeik movimentu ida ne’ebé halai ba ambiente nune’e, haka’as-án hodi kontribui ba benefísiu ambiente nian.

Gally Soares Araújo, Jerente Kafé U’ut, ba ANTIL, Sábadu (11/2) iha Mandarin hatete, saida mak sira halo hodi hadi’a ambiente.

“Ita sei iha tempu atu hadi’a maibé filafali mai ita husi ki’ik to’o boot saida mak ita bele kontribui”, katak tan.

Tuir nia, impaktu ba ambiente han tinan ba tinan  hodi bele hadi’ak fali, hanesan moras karik kuandu krónika ona hadi’a susar.

Nune’e, atu kontribui ba impaktu ambientál, mikro empreza ida ne’e, Kafé U’ut, iha faze esperimentál, hakarak introdús coffe bag ka saku kafé nian ne’ebé servisu hamutuk ho kompañia Avani husi Jakarta, Indonézia ne’ebé estabelese relasaun di’ak oinsá dezenvolve produtu ai-farina kulit halo sai hanesan saku hodi troka plástiku, tohu kulit ba sedotan no kopu, batar u’ut ba fatin tau hahan (take away) iha Timor-Leste.

“Ba oin iha ideia di’ak barak ne’ebé sei kontribui ba ambiente iha Timór maibé ha’u mesak labele no sé karik hotu-hotu adere ba kauza ida ne’e bele halo diferensa iha tempu badak”, Gally dehan.

Saku ka bag ne’ebé restaurante ne’e prodús halo husi ai-farina kulit ne’ebé lasignifika katak lakompromete ai-han ai-farina ba ema maibé ai-farina nia kulit no fo’er sira ne’ebé lauza ne’e mak transforma  sai saku ka cassava bag, la’ós plástiku.

“Iha tempu kuandu nia (Saku) kontaktu ho bee-manas, nia u’ut tiha hanesan rai-rahun. Impaktu ba ambiente zerro tanba nia halo ho bahan kimia ne’ebé mínimu tebes nune’e impkatu ba rai ne’e konta laiha, porsentu 99 di’ak ba ambiente”, nia esplika.

Jerente Kafé U’ut nomós prezidente Movimentu Tasi Moos, hatutan, fo’er barak liu ne’ebé Movimentu ne’e hili halai liu ba setór restaurante  nian tanba sira mak kontribui maka’as ba lixu (nasi kotak).

Atu evita lixu sira ne’e, restaurante Kafé U’ut halo diferensia ba sasán ne’ebé mak atu utiliza loroloron no uza produtu ne’ebé amigu ba ambiente nian.

“Ami-nia take away halo husi batar u’ut hanesan substitui fali nasi kotak. Sedotan, ita bele imajina sé ema ida uza sedotan ida no nia naruk konta 30 centi ita kalikan populasaun Timór 1,2 juta ita sura to’ok hamutuk kilómetru hira mak ita gasta. Sé kilómetru hira ne’e mak lalakon nia sei ba fatin ruma no ita laiha fatin atu halo resiklazen entaun ikus mai nia fatin sei mosu iha tasi laran no rai maran hodi prejudika nafatin ita hotu ne’ebé hela iha rai ne’e”, nia kalkula.

Produsaun ba sasán hirak ne’ebé temi ne’e, hahú prodús serkade iha fulan-Novembru 2016  no bazeia ba nesesidade konsumidór, Kafe U’ut kada fulan utiliza ba kada produtu hanesan saku, kopu, sedotan no fatin take away nia hamutuk unidade 1000 no kontinua enkomenda ba fulan sira tuirmai.

Iha biban ne’e, Jerente husu ba restaurante ka supermerkadu balun ne’ebé hakarak hamutuk ho kauza hodi redus lixu no kontribui ba ambiente bele kontaktu ho Kafé U’ut kona-ba produtu no bele mós halo imprensaun ba logo bainhira halo negósiu no prontu atu kolabora hodi fó dalan oinsá mak prodús sasán ne’ebé halo husi produtu lokál ne’ebé impkatu zerro ba ambiente.

Jerente ne’e salienta, ba impaktu ambientál ne’ebé oras ne’e Timor-Leste iha, katak fila ba ema ne’ebé hala’o negósiu  tanba hatama produtu sira mai no kosumidór rai-laran laiha kulpa tanba laiha eskolla maibé Timór sei iha tempu atu hadi’a danus ida ne’e.

Enkuantu, restaurante ne’e mós nakloke atu koopera ho ministériu kompetente ho habelar informasaun ne’ebé iha atu impaktu labele maka’as liután.

José Violante Reis, Asesór Dezenvolvimentu Indústria, Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente (MKIA) hatete, iha tempu badak sei halo vizita ba mikro empreza ki’ik ida ne’e hodi haree kona-ba atividade restaurante ne’e.  (jornalista: Maria Auxiliadora; editora: Rita Almeida)

Foto: Gally Soares Araújo, Jerente Kafé U’ut.

Nasaun Presiza Ema Ne’ebé Kompriende Estadu

$
0
0
DILI, (ANTIL) – Prezidenti Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT), Kay-Rala Xanana Gusmão hateten, kandidatu Prezidenti Repúblika periodu 2017 to’o 2022 Francisco Guterres Lu-Olo nu’udar ema ne’ebé kumpriende  estadu.

“Timor presiza ema ne’ebé túr iha leten ás ne’ebé kompriende Estadu, sintidu Estadu, hatene nia obrigasaun konstitusionál, hatene nia obrigasaun ba liur no hatene nia obrigasaun ba povu,” Xanana hato’o kestaun ne’e iha lansamentu sede Kampaña Kandidatu Lú-Olo iha Aimutin, Komoro, Dili, Sesta (10/2).

Nia dehan, Lú-Olo iha kuiñesementu oinsá lidera nasaun tanba iha eperiénsia sai Prezidenti Asembleia Konstituante iha 2001 hodi hakerek Konstituisaun Repúblika, sai Prezidenti Parlamentu Nasionál iha periodu 2002 to’o 2007 no lisensiadu iha área direitu.

Iha biban ne’e, kandidatu Lú-Olo hatete katak bainhira nia eleitu kumpri de’it Konstituisaun, serbisu hamutuk ho Parlamentu, Governu no órgaun sira seluk, promove diálogu ho partidu sira ne’ebé laiha asentu iha Parlamentu Nasionál no prense kadeira parlamentu.

Nia dehan, bele iha demokrasia ne’e to’o oinsá maibé só timoroan hamutuk maka bele lori nasaun ba oin.

“Ha’u senti onradu teb-tebes tanba ha’u la la’o mesak. Ha’u moris hosi Maun-Boot Xanana ho sira seluk nia kabaas leten no sira eduka ha’u para hadomi Estadu ida ne’e,” Lu-Olo katak.

Nia promete, nia sei hamriik iha ninia fatin hodi halo konsensu ho Governu no Parlamentu ba povu nia interese maibé la’ós interese partidária ninian.

Partisipa iha seremónia lansamentu sede kampaña nian ne’e maka Prezidenti Partidu CNRT ho ninia estrutura maka hanesan Francisco Kalbuadi Lay, Veneranda Lemos, Dulce de Jesus Soares, Bilou Mali no mós estrutura partidu FRETILIN ho nia militante, simpatizante sira no veteranu sira. (jornalista: Xisto Freitas; editora: Rita Almeida)

Foto: Prezidenti Partidu Prezidenti Partidu CNRT, Kay-Rala Xanana Gusmão kaer liman ho Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Marí Alkatiri no kandidatu Lú-Olo ho nia espoza iha seremónia lansamentu sede kampaña Kandidatu Lú-Olo iha Aimutin, Comoro, Dili, Sesta (10/2). Foto ANTIL/Xisto Freitas

JSMP Lansa Relatoriu Violensia Domestika Hasoru Feto TL

$
0
0
DILI – Judicial System Monitoring Programme (JSMP) halo lansamentu ba relatoriu Feto neebe hetan vioilensia domestika no defende an iha Timor Leste.

Tuir Diretor Ezekutivu JSMP, Luis Oliveira Sampaio katak iha relatoriu nee sublina difisiensia ka frakeza balun iha sistema judisariu neebe mak la konsege proteje didiak vitima sira neebe mak rejulta husi violensia domestika bazeia ba evidensia violensia domestika tuir monitorizasaun JSMP.

Iha relatoriu nee sira sempre hasoru violensia iha tinan barak no ikus mai sira la aguenta hodi hasoru violensia neebe mak sira hasoru hodi buka defende an ho situasaun neebe mak presaun kolokius neebe mak extra ordinariu ho sira nia laen,” dehan nia.

Nee krime iha lei mos define ona sirkunstansia balun neebe mak iha lei hanesan legitima defesa. Kaundu tribunal mak halo analiza ka observa klean didiak sirkunstansia sira nee ida nee resepsaun ba kaju kriminal katak la hetan kastigu no hetan kastigu mos ninia pena nee kman liu.

Iha fatin hanesan, tuir reprejentante Ministeriu Justisa Fransisco Xavier Vasco Soares katak kona ba lansamentu husi JSMP hanesan nee importante tebes liliu ba instituisaun estadu nian liliu ba iha seitor justisa nian no ida nee importante atu it abele hare buat saida mak it abele halo ona no buat saida mak seidauk too hodi bele too iha ninia objetivu. Domingos Piedade Freitas

Suara Timor Lorosae

Kanpres Labele Hatoo Lia Kroat Iha Kampana

$
0
0
DILI - Populasaun husu ba kandidatura Prezidente Republika 2017, atu labele hato lia fuan kroat iha tempu kampana, para nunee labele kria konfrontasaun entre apoiantes sira.

Oras nee Tribunal Rekursu ba dadus kandidatura Prezidente Republika nain 8, maka sei kompete iha eleisaun Prezidensial iha tinan nee.

Kandidatura sira nee maka hanesan Francisco Guterres Lu-Olo, Jose Luis Guterres, Antonio da Conceicao Kalohan, Angela Freitas, Amorin Vieirra, Antonio Fatuk Mutin, Jose Neves Samalarua no Jose Luis A. Tilman.

Sira nain walu nee iha politik no forsa atu bele haforsa sira iha tempu kampana, hodi bele hetan uluk votus para sai vensidor iha eleisaun mai. Tanba nee maka iha tempu kampana, kandidatura sira labele hasai lia fuan kroat, para apoiantes sira labele kria konfrontasaun hodi rezulta vitima b alia fuan kroat husi kandidatura sura.

Tuir kandidatura Prezidente Republika Jose Luis Guterres katak, abo beiala no igreza hanorin ema hotu atu respeita malu, maske iha diferensia opiniaun.

Hau simu povu nia rekomendasaun ida nee, tanba hau iha komitmentu atu respeita ema hotu,” dehan Kanpres Lugu ba STL, iha PN, Dili, Sesta (10/02/2017).

Nia dehan, lian nee hanesan aprezenta alternativa ba pais, desizaun nee povu nian, dezisaun nee laos ho kroat, maibe ho povu nia matenek liu husi lapizeira ho pregu.

Iha fatin hanesan membru PN husi bankada Fretilin Paulo Moniz Maia hateten, kandidatura nain walu nee laorinta nia apoiantes halo fali konfrontasaun, tanba kandidatu atu kandidata nia aan sai aman ida ba povu tomak iha nasaun ida nee. Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

PROFESSORES IDADE 60 TENKI HATO’O REKEREMENTU REFORMA

$
0
0
Prezidente Komisaun Funsaun Publiku (KFP), Faustino Cardoso hatete, professores ne’ebe kompleta ona idade 60 atu hato’o rekerementu reforma nian.

“Dala balu mos tamba rezime tranzitorio ne’e, ejije husi ema ida idak ne’ebe maka tama ona idade 60 ne’e atu hato’o rekerementu ba reforma, tanba seidauk obrigatoria, entaun hanesan mos iha Ministeriu Edukasaun (ME) nian ba professores sira balun mesmu kompleta idade 60 ona, sira seidauk prontu hatama nia rekerememntu reforma ninian, tanba rejime ida transitoria ne’e lao’s obrigatoria,”Faustino Cardoso, ba Jornalista sira hafoin partisipa iha seminariu sobre o papel o Cidadaun no Dezenvolvimentu do Bem Estar, ne’ebe maka hala’o iha Centru Convensaun Dili (CCD) Kinta (09/02/17).

Nia hatete, lei reforma ne’e hetan ona aprovasaun no iha ona dekretu lei hodi implementa kona-ba buat ida siguransa social inklui iha reforma ne’ebe dehan katak, tinan 60 tenki tama ona idade reforma.

“Ita nia lei kona ba reforma ne’e hetan ona aprovasaun, iha ona mos dikretu lei atu hodi implementa kona ba buat ida siguransa social inklui iha ne’eba, reforma ne’ebe dehan katak, idade 60 tenki tama ona idade reforma,”esplika Faustino Cardoso.

Nia esplika, kona ba Ministeriu Edukasaun (ME) ne’e,  sira nia profesores sira ne’ebe maka haree husi materia hanorin ne’e, husi ida ba ida la hanesan.

“Kona-ba ME nian ne’e,  sira nia professores sira ne’e, professores sira ne’ebe maka haree husi materia hanorin ne’e husi ida ba ida la hanesan, kabe ba ME atu defini politika konaba planeamentu ba professores, wainhira professores ida ne’ebe maka tama ona iha idade 60 atu  reforma, labele husik hela mamuk, tan deit laiha preparasaun ema adekuadu ho kapasidade hanorin,”haklean nia.

Faustino Cardoso akresenta liu tan katak, KFP kuandu lei ne’e la’o ona, tinan rua antes tama ba idade 60 ne’e, komisaun mos fo ona hanoin atu prepara ona ba reforma.

“Tanba buat ne’e seidauk ubrigatoriu ne’ebe ita hein lai dekretu kona-ba implementasaun lei ida ne’e, publika sai ona depois iha ona mos buat ida instituisaun nasional siguransa social nian ne’e, ne’ebe  sei hari’i tutela husi Ministeriu Solidaridade e Social (MSS).

Nia haktuir, husi parte barak, inklui mos husi ME, dalabarak sira haruka karta ba iha komunisaun Funsaun Publiku atu oinsa bele ekstende lai ema sira ne’ebe maka idade n tama ona 60.

“Tanba ne’e maka to’o ohin loron ne’e, sei la’o hela rezime tranzitoria ne’e, ne’ebe seidauk iha obrigatoriodade,ba aplikasaun reforma ne’e, maibe  kuandu lei ne’e  lao lolos ona, ema ne’ebe idade 60, gosta ka la gosta ne’e tenki tama ona reforma,”dehan Faustino Cardoso. eni

Jornal Nacional Diário

DOM VIRGÍLIO: TL PRESIZA PRESIDENTE REPUBLIKA IHA KAPASIDADE

$
0
0
Bispu Diocese Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SBD,  hateten, Timoroan presiza Prezidenti ida ne’ebé iha kapasidade atu kria fatin di’ak hodi bele fó serbisu ba ema barak, nune’e sira bele kontribui ba dezenvolvimentu país ida ne’e.

“Wainhira hanoin konaba futuru Prezidenti ida ne’ebé di’ak, uluk nanain figura ida ne’ebé iha kapasidade atu bele kria fatin di’ak ida iha ne’ebé ema barak bele buka moris, hetan serbisu atu nune’e bele kontribui ba dezenvolvimentu ba rai ida ne’e,”dehan Dom Virgílio do Carmo da Silva ba jornalista sira, Kinta (09/02), iha Centro Convenções de Díli (CCD), depois de partisipa iha XXI Semináriu konaba Papel do Cidadão ao Desenvolvimento do Bem-Estar ho nia sub-tema, Paz, Justiça e Tolerância para Consolidar e Independência Nacional.

Amu Bispu Diocese Díli ne’e hatutan, ho eleisaun ba tinan ida ne’e nu’udar oportunidade di’ak ida ba Timoroan hotu atu koloka kritériu ruma hodi hanoin ba futuru Timor ida oinsa mak sira hakarak atu hetan hodi ukun rai ida ne’e.

Dom Virgílio mós haktuir katak, Timoroan tenki iha vizaun ida klaru atu koloka sira nia kandidatu sira ne’e, tamba depois de ukun rasik-an iha tinan hirak nia laran, iha buat barak mak la’o ona iha Timor, maibé iha buat barak mós sei sai hanesan dezafiu.

“I ba ha’u pesoalmente haree mós ba iha Timoroan nia kondisaun ohin loron, ita iha jovens barak, universitáriu barak, númeru univesitárius ne’ebé remata sira nia estudu, nune’e ukun na’in sira ne’ebé ita hakarak atu hili presiza haree mós katak, sira iha duni kapasidade ida, atu durante tinan 5 sira ukun ne’e, sira mós bele kria kondisaun oinsa atu Timoroan barak bele hetan empregu. Wainhira iha fatin ba Timoroan hotu hetan serbisu, sira bele sente hakmatek,”Dom Virgílio fundamenta.

Dom Virgílio reforsa katak, ho ida ne’e bele garante ona paz no estabilidade iha Timor, maibé karik la’o ba oin mak Timoroan barak la hetan serbisu, ida ne’e sei sai dezafiu boot ida ba Timor, tamba ne’e Timoroan tenki tau kritériu ne’ebé di’ak hodi hili nia nain ulun sira para bele iha kapasidade haree ba kondisaun Timoroan hotu iha tempu ida ne’e no iha futuru ne’ebé sei mai.

Iha parte seluk, Primeira Dama Isabel Fereira hatete kandidatu Prezidenti Repúblika tenki sai ezemplar ba povu hodi garante estabilidade no paz, labele rame-rame ba kandidata-an hodi la sukat idak-idak nia kapsidade.

“Responsabilidade Prezidenti nian mak garante estabilidade no paz, ne’ebé sé deit mak sai Prezidenti tantu feto mane, tenki melhor ezemplar. Ne’ebé atu kandidata-an tenki prepara-an didi’ak. Sé la’e ita hotu hakarak rame-rame ba kandidata-an, maibé lakon tempu deit iha eleisaun,” hateten Isabel Fereira ba jornalista sira hafoin partisipa iha semináriu konaba papel sidadaun nian ba dezenvolvimentu no Bem-Star, iha CCD-Díli, Kinta (09/02/2017).

Tuir Isabel Fereira presiza halo kampaiña sensibilizasaun ba prosesu eleisaun, nune’e hasa’e konsiensia sidadaun liu-liu hirak ne’ebé hakarak kaer kargu polítiku, nune’e bele iha koñesimentu jeral hodi servi nasaun.

Antes ne’e, Deputada husi bankada FRETELIN, Josefa Alvares P. Soares dehan tenki tau mós kuota ba involvimenmtu feto iha vida polítika, tanba maioria ema Timor seidauk iha konsiensia no hanoin ne’ebé di’ak katak feto mós iha direitu hodi involve iha vida polítika.ias/ita

Jornal Nacional Diário

Numeru Feto Iha Vida Negosio Sei Ki’ik

$
0
0
Feto Timor-Leste barak mak hahu involve aan ona iha vida negosiu hodi kontribui hadia ekonomia familia inklui nasuan nian, maibe numeru ne’ebe iha sei ki’ik tebes.

Embaixadora Emprezaria Feto Mundial iha Timor, Kathleen Gonçalves hateten feto sira hasoru dezafiu lubuk ida inklui asesu finanseiru no konesementu sai bareira ba feto atu hakat ba oin.

“Maluk feto sira iha boa vontade, badinas no iha planu negosio ne’ebe diak maibe orsamentu laiha atu sira la’o,” nia hateten hafoin partisipa iha lansamentu semana empoderamentu feto empreendedora iha Parlamentu Nasional. 

Nia hateten, feto emprezaria sira hala’o negosio iha area oi-oin, hanesan iha area konstrusaun, kulinaria, fashion, turismu iklui iha karpintario no seluk tan.
Nia hateten, iha tinan (2016) ne’e Asosiasaun Emprezaria FetoTimor-Leste (AEFTL) simu karta husi organizasaun emprezaria feto mundial, husu atu Timor mos bele selebra loron mundial emprezaria feto ne’ebe monu iha dia 19 fulan Novembru. 

Nia dehan, pela primeira vez Timor-Leste selebra loron ida ne’e, ho nia objetivu atu fo oportunidade ba ema hotu atu diskute no haree hamutuk oportunidades, dezafius, planu, programas no orsamentu hodi apoia no hakbi’it feto emprezaria sira iha rai laran no mundu. 

Buat ne’ebe grupo emprezaria feto sira atu halo, mak nia dehan estabelese rede mundial emprezaria feto no fo kapasitasaun ba emprezaria feto ki’ik sira kona ba jestaun atu hakbi’it sira la’o ba oin. 

Nia informa, total emprezaria feto ne’ebe registu iha AEFTL hamutuk nain 83 no balun seidauk registu liu –liu sira ne’ebe iha area remotas. 

Nia mos, husu ba governu atu kria kondisaun ne’ebe diak hodi hakbi’it feto sira iha vida ekonomia, tau fundus espesifiku atu apoiu feto emprezaria sira la’o ba oin. 

Iha tinan 2015, governu deside halo reforma ba instituisaun governu no deside transforma Sekretariadu Estado ba Promosaun Igualidade (SEPI) ba Sekretariadu Estado Apoiu Sosio Ekonomia Feto (SEM) ne’ebe ho nia knar espesifiku ida mak hakbi’it ekonomia feto no hala’o dezigualidade iha rai laran. 

Atu hakbi’it ekonomia feto, iha tinan 2015 governu hasai deklarasaun ida hanaran deklarasaun Maubise ne’ebe husu ministerio relevantes atu hakbi’it feto iha vida negosio liu husi planu programa ministerio nian. 

Entretantu Sekretaria Estado (SEM), Veneranda Lemos rekonese katak numeru feto iha vida negosio sei ki’ik, entaun governu estabelese politika ida klaru hodi hakbi’it feto iha vida ekonomia intermus kapasitasaun no fundus. 

Nia dehan, hahu tinan 2008-2014 governu liu husi SEPI fo fundus ba grupos feto 399 hodi hahu negosio maibe barak mak failha tanba problema jestaun. 

“Feto emprezaria sira, imi tenke fo atensaun ba imi nia servisu atu ita bele lori ita nia povu sai husi susar no mukit, hodi nune’e ita nia heroina sira nia mehi labele monu le’et deit,” enkoraja.

Nia dehan, atu redus numeru violensia kontra feto no dezigualidade iha familia no sosiedade, entidades hotu tenke servisu hamutuk hodi hakbi’it feto atu feto bele iha ekonomia rasik.

The Dili Weekly – Paulina Quintão

Governu Rehabilita Plantasaun Kafe Iha Munisipiu Rua

$
0
0
Ministeriu Agrikultura e Pescas (MAP) hahu halo rehabilitasaun ba plantasaun kafe 500 hektares iha munisipiu Ermera no Liquisa iha tinan 2016 ne’e, ho objetivu atu aumenta produsuan kafe iha rai laran.

Ministru Estanislau da Silva, hateten 500 hektares ne’e kompostu husi 350 hektares husi munisipiu  Ermera no 150 hektares husi munisipiu Liquisa.

“Ami servisu hamutuk ho parseiru dezenvolvementu sira, hodi hasae produsaun kafe iha timor,  Ministru da Silva hateten.

Nia konsidera, ne’e hanesan progresu no rezultadu ne’ebe mak MAP atinji iha durante tinan ida ho balun nia laran.

Tuir nia, pela primeira vez hahu husi primeiru governu no to’o mai iha V governu nunka iha programa rehabilitasaun ba plantasaun kafe.

“Iha governu ida uluk tau duni iha programa, maibe la konsege implementa entaun agora ami halo,” nia hateten.

Nia konsidera, kafe nudar fator determinante ida hodi hasa’e reseitas estadu kuandu governu dezenvolve ho diak inklui mos bele atrai ema hodi mai halo investe iha area kafe nian.

Iha parte seluk Membru Parlamentu Nasional, Jacinta Abucau Pereira, apoia inisiativa ida ne’e, maibe seiduak hatudu rezultadu tanba foin mak halo iha tinan ida ne’e.

“Ita seiduak bele atu koalia lai nia progresu,” nia hateten.

Tanba koalia kona ba rehabilitasaun kafe, nia dehan iha prosesu barak mak sei ultrapassa no la’os fasil, hanesan ohin halo aban hetan ona rezultadu.

“Tanba ita sei tesi nia kain, kuida didiak halo prosesu oin-oin to’o nia fuan,” nia hateten.

Tanba ne’e,  nia husu ba Ministeriu Agrikultura e Peskas atu labele ignora servisu ne’ebe halo ona husi ministru sesante.

The Dili Weekly - Venidora Oliveira

Kafé U’ut Sona Kafé Tuir Gostu Konsumidór

$
0
0
DILI, (ANTIL) –  Mikro empreza, Kafé U’ut daudaun ne’e fó ona serbisu ba timoroan na’in-10 no na’in-5 iha ona abilidade di’ak hodi sona kafé tuir gostu konsumidór nian.

Atu hemu kafé espresso no capucino di’ak ida lapresiza tenke bá rai-liur maibé restaurante Kafé U’ut nia Jerente, Gally Soares Araújo ne’ebé iha abilidade oinsá atu hanorin empregada sira kona-ba tékniku sona kafé ne’e hasai kursu kona-ba kafé nian iha Singapura durante tinan 2 nune’e Kafé U’ut ne’e rasik iha ona kondisaun atu sona rasik kafé ho mákina ne’ebé própriu.

“Buat di’ak ne’ebé ita hetan iha rai-liur, ita bele lori mai rai-laran, signifika ita lapresiza bá rai-liur atu hemu espresso no capucino di’ak ida ho presu ne’ebé aas tebes maibé ida ne’e negosiu ne’ebé asesivel kuaze ba ema hotu tanba ami-nia presu la aas maibé kualidade di’ak”, dehan Gally ba ANTIL, Sábadu (11/2) iha Mandarin, Dili.

Atu hetan kualidade kafé ne’ebé di’ak, Kafé U’ut kolabora direta ho to’os na’in sira husi Ermera, Hatulia, Maubisse nomós Laklubar.

“Ami foti direta husi sira, ami mak dezenvolve fali husi kafé musan tama to’o mai kopu. Husi prosesu naruk ida ne’e ami kontrola hotu nia kualidade, kafé ne’ebé di’ak ami rai no aat ami hasai no prosesu sona kafé mós ami kontrola nia temperatura nomós nia tempu no rai fatin hotu para garante nia sabór ne’ebé di’ak ba konsumidór sira”.

Negósiu ne’ebé Kafé U’ut halo nu’udar dezafiu ida tanba esperiénsia ba kafé ladún iha maibé tenke foti risku tanba daudun ne’e negósiu kafé domina liu husi estranjeiru sira no bainhira rai-na’in labook an iha setór ida ne’e mak aban bainrua bele sai de’it terseira parte ba produtu rai-laran nian tanba estranjeiru sei barak liu.

“Ida ne’e mak ha’u apela ba emprezáriu sira nomós start up sira ne’ebé hakarak halo negósiu, se bele banati tuir tan kona-ba kafé, kafé nia impaktu barak no naruk tanba prosesu ida ne’ebé sustentavel no ita depende loos de’it ba agrikultura no komérsiu internasionál”.

Kafé U’ut harii foufoun, hala’o husi negósiu ki’ik tebes maibé ho aderensia públiku ne’ebé resesaun ba negósiu ida ne’e, ohin loron hahú boot uitoan no konsege emprega ona timoroan balun no iha duni mákina kafé espresso boot nian iha tolu no mákina sona uza kapasidade kilo 15.

Rekursu sira ne’e mesak timoraon tanba defende filozofia ida katak dezenvolve ekonomia lokál bainhira osan ne’ebé hetan iha lokál aplika fali ba lokál hodi hakbiit fali lokál.

“Nune’e, ami-nia labarik sira balun ne’ebé serbisu iha ne’e sira halo part time job, eskola no serbisu daudaun para eduka sira bainhira eskola remata sira bele iha toman oinsá iha serbisu, labele soke maka’as bainhira eskola hotu”, Gally katak.

Enkuantu, prosesu negósiu kafé ho komunidade iha oin rua mak sosa kafé kulit tasak kilo ida sentavu 0.45 no kulit mutin hahú husi USD $1,75 to’o 2,80 maibé prosesu sosa kafé ne’e husi parte Kafé U’ut kontrola hahú husi ku’u kafé kulit tasak to’o sai kulit mutin atu labele prejudika negósiu.

Kafé U’ut ne’ebé harii iha 2015 ne’e, hahú negósiu nomós halo konstrusaun ho kapitál kuaze $15.000 to’o 20.000  ho uza tezolu mean ne’ebé SEPFOPE prepara ho produtu lokál atu habelar auto empregu ne’ebé Governu kria ona ho luan 4×5 maibé iha ona prosesu atu haluan tan fatin refere no iha fulan oin sei loke tan iha Ensul nian. (jornalista : Maria Auxiliadora; editora: Rita Almeida)

UEUMB Konvida KAK Sensibiliza Kombate Korupsaun

$
0
0
DILI, (ANTIL) – Uniaun Estudante Universitáriu Munisípiu Baucau (UEUMB) konvida Komisaun Anti Korupsaun (KAK) hodi sensibiliza mekanizmu prevensaun no kombate korupsaun nune’e bele hakle’an koñesimentu no hasa’e kapasidade estudante sira nian.

Sensibilizasaun ne’ebé hala’o iha Delta II, Komoro, Sesta (10/2) ne’e, Ofisiál Unidade Promosaun Valores no Integridade, Henrique Lopes esplika ba membru UEUMB sira katak iha tipu korupsaun oioin mak hanesan korupsaun pásiva (ilisitu), korupsaun pasiva (lisitu), korupsaun ativa, pekulatu, pekulatu uzu, abuzu poder no partisipasaun ekonomia iha negósiu.

Korupsaun hirak ne’e tuir kodigu penál, lei KAK númeru 8/2009, artigu 292 (korupsaun pásiva ba aktu ilísitu) ne’e kontra lei katak funsionáriu ne’ebé, nia rasik ka liuhusi ema seluk ho nia konsentimentu ka ratifikasaun, husu ka ba ema datoluk, vantajen patrimoniál ka la’ós patrimoniál ka ninia promesa, ba kualker asaun ka omisaun ne’ebé kontráriu ho dever sira, maske mosu molok hahusuk. Ne’e kondena ho kastigu tinan tolu to’o tinan lima.

Korupsaun pásiva ba aktu lísitu (la kontra lei), artigu 293 katak funsionáriu ne’ebé nia rasik, ka liuhusi ema seluk, ho nia konsentimentu ratifika, husu ka simu, ba nia ka ema datoluk, vantajen patrimoniál ka la’ós patrimoniál ka vantajen nia promesa, ba hahalok naran ida ka omisaun ne’ebé la kontráriu ho dever sira kargu nian, maske molok hahusuk ka hatan. Ne’e kondena ho kastigu tinan tolu ka multa.

Artigu 294 (korupsaun ativa) katak ema ida ne’ebé nia rasik, ka husi ema seluk no ninia autorizasaun ka ratifikasaun, fó ka promote ba funsionáriu kona-ba ema seluk ho ninia konsentimentu, vantajen patrimoniál ka la’ós patrimoniál ba funsionáriu ne’ebé la-merese hetan ho intensaun hanesan iha artigu 292 no 293. Ne’e kondena ho kastigu tinan tolu to’o tinan sanulu.

Artigu 295 (pekulatu) katak funsionáriu ne’ebé la ho lejitimidade (la tuir lei) foti ba nia di’ak rasik ka ema seluk, osan ka sasan movel, públiku ka partikulár ne’ebé entrega ba nia,  iha nia liman ka nia bele hetan asesu ba tanba ninia funsaun sira. Ne’e kondena ho kastigu tinan tolu to’o tinan sanulu.

Artigu 296 (pekulatu uzu) katak funsionáriu ida ne’ebé uza ka husik ema seluk ho finalidade hirak ne’ebé la loloos, kareta sira ka movel sira ne’ebé ho valór boot (signifikativu), ne’ebé entrega ona ba nia, iha ninia liman ka nia bele hetan asesu ba sasan hirak ne’e tanba ninian funsaun sira. Ne’e kondena ho kastigu tinan rua, kuandu sasan hirak ne’e sei iha nia liman.

Artigu 297 (abuzu poder) ezetu artigu 298, katak funsionáriu ne’ebé abuzu poder ka viola dever hirak ne’ebé ka’it ho ninia funsaun sira, ho intensaun hetan ba nia rasik ka ba ema datoluk, benefísiu ne’ebé la tuir lei. Ne’e kondena ho kastigu tinan ida to’o tinan haat.

Artigu 299 (partisipasaun ekonómika) katak funsionáriu ne’ebé tanba razaun hala’o kna’ar públiku tenke intervene iha kontaktu ka operasaun seluk ka atividade, no aproveita kondisaun ida ne’e, hodi hetan ba nia ka ema datoluk, diretamente ka liuhusi ema seluk, vantajen patrimoniál ka liu dalan seluk ruma, partisipasaun ekonómika ne’ebé la tuir dalan loloos, nune’e hamosu prejuízo ba interese públiku ne’ebé nia tenke administra, fiskaliza no defende ka hala’o duni. Ne’e kondena ho kastigu tinan rua to’o tinan ualu.

Ofisiál Henrique Lopes informa, kríme korupsaun ne’e bele mosu tanba la kontrola án/kan ten, la iha transparánsia, solidaridade negativa, komprensaun negativa, instabilidade polítika, dezastre naturais no projetu emerjénsia.

Ho nune’e, bainhira funsionáriu ka ajente administrativa ida bainhira deskobre komete kazu korupsaun sei hetan sansaun sívil (sai husi funsionáriu), sansaun administrativa (pozisaun ka muda husi fatin serbisu) no sansaun criminal (tama kadeia ka kastigu).

Prezidente UEUMB, Abilio Barbosa Pereira agradese KAK tanba bele fahe koñesimentu ba sira. “Ha’u-nia mensajen husu KAK atu labele to’o de’it iha ne’e tanba ho koñesimentu ne’ebé fahe ona bele hasa’e koñesimentu no kumprensaun kona-ba oinsá prevene no kombate korupsaun,” nia agradese.

Nune’e mós, partisipante UEUMB ida, Amandio dos Santos husu ba KAK atu envolve nafatin estudante UEUMB sira atu envolve nafatin iha atividade ruma ne’ebé KAK organiza hanesan peskiza no hametin nafatin relasaun entre órgaun estadu independente ida ne’e ho organizasaun akadémika ne’e rasik.

Partisipante ba atividade sensibilizasaun ne’e estudante ativu no alumni sira ne’ebé envolve iha UEUMB ne’e rasik hanesan Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), Universidade Oriental (UNITAL), Universidade Dili (UNDIL), Díli Institute of Tecnology (DIT), Institute of Bussiness (IOB) no seluk tan. (jornalista: Rafael Belo; editora: Rita Almeida)

Foto: Membru UEUMB sira. Foto espesiál
Viewing all 15955 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>