Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live

Catarina Furtado a caminho de Timor-Leste com "Príncipes do Nada"

$
0
0

Com uma nova temporada de "Príncipes do Nada" a caminho da RTP1, Catarina Furtado e a sua equipa viajaram para Timor Leste para partilhar "mais histórias que nos fazem sentir privilegiados".

Depois de uma primeira viagem a Moçambique, no início de setembro, Catarina Furtado está agora para Timor para dar a conhecer mais histórias no âmbito do programa "Príncipes do Nada", uma iniciativa sua enquanto Embaixadora da Boa Vontade do Fundo das Nações Unidas para a População (UNFPA). Com uma quarta temporada prevista para 2017, na RTP1, a apresentadora tem utilizado as redes sociais para partilhar momentos das gravações.

"Aqui vamos nós! Em direção a Timor! Mais histórias que nos fazem sentir uns privilegiados por também podermos partilhar convosco! A caminho de conhecer muitos mais 'Príncipes do Nada'", escreveu nas redes sociais, este sábado, junto de uma fotografia com a sua equipa a bordo de um avião.

No final de agosto, Catarina Furtado anunciava no Facebook a nova temporada de "Príncipes do Nada", partilhando com os fãs um pequeno vídeo "para abrir o apetite". " Acho que já me conhecem há muitos anos e por isso sabem que esta minha convicção de que podemos mesmo tornar o mundo mais justo é o que me move, e o que dá total sentido à minha condição de figura pública", frisou.

Atualmente, a apresentadora está na antena da estação pública aos domingos à noite com "The Voice Portugal", "talent show" que apresenta ao lado de Vasco Palmeirim.

Carolina Morais – Jornal de Notícias – Foto: Catarina Furtado é embaixadora da Boa-Vontade da ONU / Leonardo Negrão/Global Imagens


António Guterres hakarak hakotu funu iha Síria

$
0
0

Ida ne’e maka sai prioridade bot hosi sekretáriu jerál Nasoins Unidas foun nian. 

Futuru hosi sekretáriu jerál Nasoins Unidas, António Guterres, dehan katak hapara funu iha Síria maka sai nu’udar ninia prioridade prinsipál hosi kargu foun n’ebé nia asumi.

Iha dada-lia ba dahuluk hafoin simu tomada pose, eis-primeiru ministru portugés ne’e haktuir hikas ninia preokupasaun relasiona ho situasaun iha rejiaun refere.

Iha deklarasaun ba France 24, Guterres halo apelu ba Rúsia, Estadus Unidus nomós ba parte hothotu ne’ebé halo parte iha konflitu ne’e, atu halo esforsu hodi hapara funu ne’e.

António Guterres simu pose iha 1-janeiru-2017. 

SAPO TL ho Renascença 

Ema na’in ulau mate bainhira ponte ne’ebé liga illa rua besik Bali kotu

$
0
0

Sidadaun indonézia ualu maka mate no 30 seluk hetan kanek, hafoin horisehik ponte ida ne’ebé liga illa turístika rua besik Bali, tohar, no hamonu mos motór barak ba tasi-laran, tuir ajénsia responsável ba dezastre fó sai. 

Laiha turista ida maka mate ka kanek nomós laiha informasaun katak ema ruma lakon, tuir fonte hanesan haktuir.

Ponte-tara ne’ebé liga illa Nusa Lembongan ho Nusa Ceningan, iha parte sudeste Indonézia no ida ne’ebé só bele uza hosi ema la’o ain no motór tohar ka kotu iha tuku 18:30, oras lokál, bainhira ema barak la’o bá no mai, atu asisti serimónia hindu iha temple viziñu nian ida, tuir saida maka Sutopo Purwo Nugroho, portavós dehan.

Ponte ne’e “molok tohar, nakdoko uluk” no dalaruma tanba todan demais maka hamosu trajédia refere, tuir autoridade sira fó sai.

"Ema sira ne’ebé la’o-ain no sira ne’ebé sa’e motór monu tama ba tasi-laran, maski nune’e ema sira seluk ne’ebé mos iha ne’ebá, koko atu salva sira”, hatutan tan portavós ne’e.

Bali kada tinan dada turista milloens maka bá iha ne’ebá hodi hateke tasi furak hosi Bali nian nomós atrasaun únika seluk iha illa hindu, Indonézia, hanesan nasaun ne’ebé ho populasaun musulmanu barak liu iha mundu.

SAPO TL ho Lusa – Foto: EPA@ Made Nagi

Parlamentu hato’o parabéns ba António Guterres, nu’udar “belun” Timor-Leste nian

$
0
0

Parlamentu Nasionál, ohin aprova ho unanimidade votu parabéns ida ba eleisaun hosi António Guterres, “belun ida” hosi Timor-Leste, ne’ebé asumi kargu hanesan sekretáriu jerál ONU, liu hosi prosesu “transparente no nakloke”. 

"António Guterres hanesan Timor-Leste ninia belun ida, ho kbi’it diplomátika no diálogu ne’ebé sai nu’uadr fatór desizivu ba problema direitu autodeterminasaun povu maubere nian, hodi bele hetan atensaun hosi líder mundiál no atu ikus mai nasaun ne’e bele ukun-aan”, tuir testu ne’e fó sai.

Hato’o hosi bankada Fretilin, Partido Democrático (PD) no Frente Mudança, votu parabéns ne’e hetan aprovasaun hosi deputadu 41 ne’ebé ohin halo parte iha plenária.

Testu ne’e haktuir katak durante prosesu eleisaun hothotu, António Guterres, hatudu ona “kualidade umana nomós intelektualidade fundamentál” atu asumi kargu ne’e.

"Ninia kareira, dedika liu ba iha problema públika, defende valór dame nian no ba mos ema ninia dignidade, tanba sempre fó protesaun ba ema ninia direitu nomós respeita prinsípiu umanitáriu hothotu”, tuir haktuir iha testu.

"António Guterres hanesan ema asaun no diálogu nian ida, ho espíritu misaun no fó tulun ba sira ne’ebé presija liu, ho nune’e maka povu Timór koñese di’ak no sei nunka atu haluha iha memória povu ne’e nian", nia hatutan tan.

Parlamentu haktuir katak apoiu ne’ebé Guterres fó bainhira sei hanesan primeiru ministru portugés, maka luta ba autodeterminasaun Timor-Leste nian, hanesan bainhira iha Bangkok, tinan 1996, nia defende ho ditadór indonézia Suharto, libertasaun hosi líder rezisténsia timor-oan ba okupasaun Indonézia, Xanana Gusmão.

António Guterres sei asumi funsaun nu’udar sekretáriu jerál hosi Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) nian, iha 1-janeiru-2017.

SAPO TL ho Lusa – Foto: @ricardojmmbranco

Povu Seidauk Moris Di’ak

$
0
0

TIBAR, (ANTIL) – Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak bainhira  diálogu ho komunidade sira iha Suku Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, Segunda (17/10) konsidera, Timor ukun-án ona maibé povu seidauk hetan moris di’ak.

Razaun, povu barak seidauk asesu estrada di’ak, saneamentu laiha, seidauk asesu ospitál no mal nutrisaun barak. Taur dezafia veteranu sira atu hamriik luta ba povu nia moris di’ak tanba, kestaun sira iha leten ne’e la’ós governu nia responsabilidade de’it maibé veteranu sira nia responsabilidade nian mós oinsá buka dalan atu rezolve problema ida ne´e.

Maske nune’e, eis gerileiru informa, buat balun ne’ebé estadu ida ne’e halo ona, ne’ebé nasaun sira seluk seidauk konsege halo maka hametin estabilidade no páz.

“Durante tinan 14 ita restaura ita nia independénsia, ita hurlele malu dala rua maka hanesan krize 2006 no kazu Maun Moruk iha 2015. Ema liur dehan Timor mate ona. Maibé, ho espíritu fiar malu, ita konsege rezolve kazu rua ne’e ho di’ak no karik ida ne’e maka kazu última,” Taur esklarese.

Nia hatutan, serteja nasaun ida foun ukun-án, sei falta buat barak. Nia fó ezemplu, Indonézia ukun-án tinan 70 resin no Portugal ukun-án tinan rihun resin ona maibé buat barak sei falta.

“Apezar buat barak sei falta maibé iha tinan 14 nia laran ita konsege dada eletrisidade ba suku sira iha Timor laran. Ne’e ita hotu tenke orgullu. Buat balun ne’ebé seidauk rezolve, ita sei rezolve etapa pur etapa iha futuru,” Taur esplika.  (jornalista: Xisto Freitas; editora: Rita Almeida)

Foto: Prezidente Repúblika diálogu ho komunidade Suku Tibar nu´udar jestu lori estadu hakbesik ba povu. Foto ANTIL/Xisto Freitas

EL LEGENDARIO INAUGURA, JORGE SERRANO: PRESIZA INVESTIMENTU TURISMU

$
0
0

Iha Domingo (16/10) restaurante-bar no marina flutuante “EL Legendário” tasi ibun, iha Hotel Novo Turismo Resort & Spa nia oin ne’e, inaugura husi Ministru Planeamentu Investimentu no Estratéjiku (MPIE) Kay Rala Xanana Gusmão ho Primeiro Ministro (PM) Rui Maria de Araújo ne’ebé akompaiña husi Prezidenti Conselho Administração Grupo Média Nacional (GMN) Holding, Jorge Manuel de Araújo Serrano.

Prezidenti Conselho Administração Grupo Media Nacional (GMN) Holding ne’ebé mak na’in ba EL Legendário ne’e, iha nia diskursu hateten katak, Timor Leste presiza investementu iha area turismu, loke kampu traballu, nomós atu muda oituan imajen sidade Dili.

“Investimentu ne’e halo ho hanoin katak, Timor Leste presiza investimentu iha área turismu, loke kampu traballu, nomós atu muda oituan imajen sidade Dili. Ha’u hanoin katak, ita hotu la’o ba liur, ita hotu haree ema nia rain fur-furak, entaun ha’u hanoin katak, ita mós presiza halo buat ruma iha ne’e, atu nune’e ema seluk mós bele mai ita nia rain,” hateten Jorge Serrano iha.

Jorge Serrano afirma katak, investimentu ne’e mesmu hasoru difikuldades barak, maibé hanesan emprez’ariu Timoroan, koko ariska halo investimentu ida tan atu kompleta projetu Novo Turismo.

“Ha’u hakarak hateten katak, hanesan setór privadu nasionál, oituan ka barak, ami komesa book-an, dalabarak ami rona deklarasaun oi-oin katak, setór privadu Timor laiha kapasidade. Iha parte ida ha’u konkorda, maibé iha parte ida mós, ha’u la konkorda,” katak Jorge Serrano.

Tanba Tuir Jorge Serrano katak, labele jeneraliza emprezáriu Timoroan sira hotu hanesan, tanba emprezáriu Timoroan sira balun foin mosu, maibé haka’as-an hodi buka atu halo buat ruma hanesan investimentu ba Timor Leste, no balun diversifika ona sira nia investimentu.

“Mesmu iha difikuldade barak, maibé ha’u hanoin katak, ne’e la’os sai obstáklu, maibé dezafiu ne’ebé mak ami konta katak, hanesan emprezáriu, ami koko atu hakat. Ha’u hanoin investimentu balun halo komesa iha parte turismu,” Jorge Serrano deklara.

Prezidenti Conselho Administração GMN ne’e akresenta katak, setór privadu nasionál sira iha TL barak mak komesa book-an ona, maibé difikuldade iha finansiamentu.

“Barak mak book-an halo investimentu iha área bal-balun, maibé ita hotu hatene katak, problema bo’ot ita nia mak finansiamentu. Maibé ha’u hakarak hateten katak, finansiamentu ohin loron, mesmu iha difikuldade barak iha rai laran, tanba ita hotu hatene katak, setór privadu balun agora komesa poupa atu halo investimentu bo’ot,” katak Jorge Serrano.

Tanba ne’e, Jorge Serrano dehan, Estadu presiza konta ho setór privadu Timoroan sira ba dezenvolvimentu TL.

“Sé ita konta ema sira ne’ebé mai husi rai liur, ema sira ne’e mai namlele hela, fila tiha, ita sira ne’e mak hakarak ka lakohi tenki haree ita nia uma laran,” katak Jorge Serrano.

Na’in ba Hotel Novo Turismo ne’e fundamenta katak, setór privadu Timoroan sira, eis Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ho Primeiru Ministru atual, Rui Maria de Araújo, koñese di’ak realidade setór privadu nasionál, barak mak halai liu ba konstrusaun sivíl.

“Ha’u hanoin barak mak buka projetu atu buka mós food, atu nune’e bele diversifika sira nia-an iha área seluk”, katak Jorge Serrano.

Jorge Serrano haktuir, Timoroan hotu hatene katak, hotel Turismo iha nia istória rasik, tanba istória barak mak akontese iha fatin ne’e iha tempu pasadu.

“Hotel Novo Turismu ne’e, uluk iha tempu rezisténsia, reuniaun barak halo iha fatin ne’e, jornalista barak mós to’o iha Hotel Novo Turismo ne’ebé uluk hanaran, Hotel Turismo hodi fó apoia ba Timor Leste nia rezisténsia”, Jorge Serrano relembra hikas.

Nune’e emprezário Timoroan ne’e esklarese katak, Hotel Novo Turismo ne’e, hanesan Hotel Museum ida, tanba ne’e nia desidi hodi tau naran “El Legendário”, signifika katak, fatin istóriku, tanba ne’e, fatin ne’e sei nakloke  ba públiku.

Iha okaziaun ne’e na’in ba El Legendário ne’e hato’o agradese tanba bele finaliza ona óbra El Legendário ne’e ho susesu.

“Ha’u hakrak hasa’e agradese tomak ba Na’i Maromak, ba Graça tomak ne’ebé Nia fó. Investimentu ida ne’e fas parte ba Novo Turismo investimentu, tanba ho investimentu ida ne’e, bele dehan katak, konklui ona Novo Turismo, i hela ikus mak ita sei iha roo ida atu kompleta investimentu ida ne’e,” Jorge Serrano informa.

Aproveita oportunidade ne’e mós Prezidenti Conselho Administração GMN Holding ne’e hato’o mós agradese Ministru Óbras Públikas Transportes i Komuniasaun, Gastão Sousa, ne’ebé fó lisensa hodi bele halo fatin ne’e sai fatin turismu di’ak ida, nomós agradese ba Sekretáriu Estadu Terras Propriedades ba konsesaun rai ne’e. No agradese mós ba partisipantes ka konvidadus hirak ne’ebé mak ne’ebé bele mai partisipa ih seremonia inaugurasaun EL Legendário ne’e.

Iha okaziaun ne’e, Ministru Planeamentu Investementu Estratéjiku (MPIE), Kay Rala Xanana Gusmão mós husu ba emprezáriu Timoroan sira, tenke hatene poupa osan atu bele iha kbi’it karik, bele halo investimentu bo’ot hanesan restaurante no Hotel Novo Turismo ne’ebé investe husi emprezáriu Timoroan, Jorge Serrano.

Xanana dehan, no kuandu iha kbi’it liu karik, bele halo buat bo’ot liutan bele halo buat bo’ot hanesan Timor Plaza (TP) iha TL.

Seremonia inaugurasaun ne’ebé mak hala’o iha tuku 18:30 OTL ne’e, Ministro Planeamento no Investimentu Kay Rala Xanana Gusmão, ho PM Rui Maria de Araújo akompaiña na’in ba estaurante-bar no marina flutuante “EL Legendário Jorge Serrano loke plaka “El Legendario” hodi fó sinal katak El Legandário ne’e loke ona ba públiku.

Hafoin loke tiha hena ne’ebé taka plaka ne’e, kontinua kedas ho bensaun ba El Legendário ne’ebé prejidi husi Padre José Ximenes, SJ.

Seremonia inaguraugurasaun El Legendário ne’e mós aléne marka prezensa husi Ministro Planeamento no Investimentu Kay Rala Xanana Gusmão, PM Rui Maria Araújo, membrus Governu balun, membrus Parlamentu balun, emprezárius nasional balun no mós konvidadus balun.cos

Jornal Nacional

FRENTI-MUDANÇA FAHE ‘BUKAE’ BA ESTUDANTES UNIVERSITARIU – OINSA SAI LIDERANSA POLITIKA

$
0
0

Partidu Frenti-Mudança, durante fulan ida tomak, fahe sira nia ‘bukae’ ba estudantes universitariu, ne’ebe nia finalidade, Sabadu (15/10/2016), atribui ona ba estudantes hirak ne’e.

Estudantes hamutuk nain 120 maka tuir formasaun ne’e, mai husi Univesidade Nasional Timor Lorosae (UNTL), Universidade da Paz (UNPAZ), Iniversidade Dili (UNDIL), Universidade Oriental (UNTITAL), Institute of Buseniness (IOB), Dili Institurte of Technology (DIT) ho mos ICR.

 “Ida ne’e hanesan planu partidu nian, ami hanoin kleur ona, tanba ne’e iha oportunidade hodi fo formasaun ba ita nia joventude universitariu sira,”  afirma Sekretariu Jeral Interino Partidu Frenti-Mudança, Cesar Moreira iha salaun UNDIL.

Nia hatutan, obrigasaun nebe maka partidu ne’e halo hanesan ejistensia fo sustentabilidade nebe maka forte liu ba Frenti-Mudança.

“Ema nebe maka tuir formasaun atu simu sertifikadu hamutuk 120, maibé ema nebe maka rejista liu ona 200, ami sei fahe ba klase hotu oinsa maka bele fo formasaun atu sai lideransa politika diak,” hateten Cesar Moreira.

Materia tolu ne’ebe maka prinsipal hodi fo formasaun ba joventude hirak ne’e maka, kona-ba koñesementu relasaun iha prosessu durante 1975 to’o ukun-an ida ne’e presiza joventude hotu koñese, estatutu partidu nian nebe ho nia planu hotu ida ne’e joventude tenke hatene, materia nebe maka prinsipal liu oinsa maka sira bele iha koñesementu baziku hanesan lider nebe hakarak hakiak sira ba koñesementu politiku dezenvolvimentu.

Nia dehan tan katak, hanesan partidu tenke iha nia ejistensia no sustentabilidade mai husi joventude hirak nebe halibur-an iha fatin ida ne’e, estudante universitariu ema hotu hatene katak iha koñesementu intelektual nebe maka iha relasaun ho akademika. Dehan nia.

Iha fatin hanesan kordenador estudante Frensista, Apolinario  Ximenes Cabral hatete, papel estudante ne’e importante tebes iha dezenvovimentu sosial oinsa maka atu transforma sosial ba sosiedade, tanba ne’e Frenti Mudansa iha biban ba ida ne’e, ba joventude no estudante hotu atu aprende oinsa atu halo dezemvolvimentu ba rai ida ne’e.

“Prepara kuadrus atu nune iha futuru bele sai lidaransa ba rai ida ne’e, formasaun ida ne’e parte husi partidu ida ne’e nian, partidu laos atu compete deit iha elisaun, maibé partidu nia funsaun atu bele transforma sosiedade liu husi formasaun ou treinamentu ida ne’e papel husi partidu nian,” hateten Apolinario. nes

Jornal Nacional

KONTRA AUSTRALIA, XANANA HAMULAK RAI LULIK HO MAROMAK TULUN TL MANAN FM

$
0
0

Xefi Negosiador Prinsipal Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão, hamulak hodi husu harohan ba  foho lulik, matebian no Maromak atu  tulun povu Timor Leste (TL) bele manan iha prosesu Delimitasaun Fronteira Marítima (DFM)  kontra Australia.

“Foho lulik no rai lulik matebian sira, fatuk no rai bee no ahi nafatin ho ita,   Maromak leten aas ba sei lori ita manan tan funu ida  ne’e. A luta ouuui, ”esplika Kay Rala Xanana Gusmão, iha ninia diskursu iha Licidere Díli, hafoin fila husi Singapura,  Sábadu (15/10)  foin lalais.

Kay Rala Xanana Gusmão to’o  iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato, ho aviaun CITILINK,  mais ou menus tuku 12:30 meudia OTL, ne’ebé simu husi Veteranus, juventudi, Brigada Negra no estudante sira, inklui mós  Sosiedade Sivil balun, depois  ne’e hodi halo marsa ho kareta husi Aeroportu to’o Lecidere  ne’ebé hetan seguransa máximu husi Task Force Munisípiu Díli.

“Maluk sira tomak sira ne’ebé ohin ita hala’o, ita marsa  kiikoan ida, marsa kiikoan  ne’e atu selebra, selebra saida, hanesan ohin imi rona tiha ona selebra boa vontade agora husi Australia. Funu ida  ne’e ita sei manan vitoria ida liu tiha ba fali ida vitoria tan, vitoria ida tan to’o manan hotu,”hatete Xanana Gusmão, ho basa liman husi partisipante marsa sira.

 Xanana hatutan, diplomatika mós mas povu Timor ténki sai hanorin kona-ba saida maka diplomasia.

“Uluk ita hakilar, ha’u mós hakilar, hakilar atu hakotu-an husi sira nia fuan, sira nia kabun laran, ohin sira tur ona iha oin, ita lalika sukit nafatin, ita lalika koalia nafatin, liafuan balun ne’ebé ofende hanesan uluk, uluk ita la ofende, maibé ita dehan katak, tau, ne ka lae? Agora la’e. Agora iha faze ida to’o Setembru kombate kal dala hat, dala lima tan, ba liu tiha,  dala rua  ne’e ita hakat liu. Nu’udar ema, nudar povu  ida   ne’ebé hatene matenek,  ne’ebé  ita hakat liu tiha ona, ita la’os dehan katak, ou tanba sira labele ona, lae, sira mós defende maka’as, ita mós defende maka’as,  ne’ebé   ita manan hanesan karik joga bola,  se mak hatama golu, se mak preparadu liu,”hatete aktual Ministru Planeamentu Investimentu Estratejiku ne’e.

 Xanana hatutan, ba responsavel ne’ebé mak responsabiliza, liu-liu ba Média imprensa, televizaun sira nian papel durante ne’e.

“Agora  ita ténki hatudu  ita ninia matoridade politika, respeita nafatin,   iha problema  tau  iha  ne’e,  iha meja. Ne’ebé  ohin ita hakilar viva amizade, viva boa vontade  ida  ne’e, ita sauda, ita kongratula, para fatin rua  ne’e hasoru malu nafatin, tanba  ita nia objetivu  ne’e la’os atu hatun ema, ita nia objetivu la’os atu Governu,  ita nia objetivu atu manan  iha  ne’eba. Ne’e duni husu ba hotu-hotu, komporta nafatin hanesan ohin, hadok liafuan sira uluk, ita mak soe duni, ha’u mak soe duni mós, mas agora ita hadok liafuan sira ne’e para sira mai ho hamnasa,”hatete Xanana.avi

Jornal Nacional

Dívida públika timor-oan nian to’o iha fulan jullu hamutuk dolár milloens 59,7

$
0
0

Dívida públika Timor-Leste nian to’o finál fulan jullu hamutuk dolár milloens 59,7, hanesan rezultadu hosi aplikasaun faze dahuluk hosi pakote empréstimu hitu ne’ebé maka Governu asina “to’o oras ne’e”, tuir saida maka haktuir hosi dokumentu orsamentál ba tinan 2017. 

Tuir esplikasaun hosi livru Panorama Orsamentál ne’ebé akompaña proposta Orsamentu Estadu ba tinan 2017, ne’ebé Lusa hetan asesu ba, Estadu asina ona empreéstimu ho valór totál dolár milloens 321.

Hanesan pakote apoia ida ne’ebé “sei apoiu ba projetu infraestrutura ho rezultadu sosiál nomós ekonómika ne’ebé as” no selu “kedas tuir prosesu projetu nian”, balun tama ona ba faze inisiál.

Governu esplika katak, ba tinan 2017, “desidi ona tetu másimu ba empréstimu ho dolár milloens 500, durante tinan 40”.

Pakote empréstimu hirak ne’e halo ho objetivu atu hamenus hasa’i beibeik Osan Mina nian, ne’ebé sai nu’udar reseita prinsipál hosi konta públika. Konkretu liu hosi projetu seluk, maka hadia estrada no “saluran” iha kapitál Dili.

Ho nune’e no tuir Governu, totál empreéstimu iha 2017 sei ho milloens 101,8, iha 2018 milloens 310,7 no iha fali 2019 maka milloens 460,8, no iha 2020 sei tuun ba milloens 317,8 ba milloens 218,2 iha tinan 2021.

Tuir estimativa, proposta hosi Orsamentu Estadu Timor-Leste ba tinan 2017, sei ho gastu dolár rihun milloens 1,39, kiik liu desde 2010 no reseita rihun milloens 1,41.

SAPO TL ho Lusa

Parlamentu timoroan debate iha ohin Lei Seguransa Sosiál molok tama ba votasaun finál

$
0
0

Plenáriu iha Parlamentu Nasionál timoroan  iha ohin hala’o fila fali  debate ba Lei Seguransa Sosiál, ne’ebé aprova ho jeneralidade iha  21 fulan- setembru, hafoin alterasaun iha espesialidade relasiona ba financiamentu no futuru fundu rezerva nian.

Relasiona ba proposta lei rejime kontributivu Seguransa Sosiál nian, klassifika hanesan "istórika" ne’ebé iha semana hirak ikus ne’e  sai  alvu debate maka’as no votasaun ba espesialidade.

Diploma ne’e avansa servisu ne’ebé halo to’o ohin loron iha Timor-Leste  nível medida no programa assisténsia no asaun  sosiál no nível seguransa sosiál, kazu rua ne’e, ho natureza la kontributivu.

Timor-Leste gasta kada tinan dólar millaun  150 iha  prestasaun  sosiál laós kontributivu: rejime tranzitóriu ba funsionáriu públiku (millaun 1,32), assisténsia sosiál, inklui pensaun ba veteranu sira (millaun 106), apoiu ba idozu no inválidu (millaun 30,9) no bolsa de mãe ( millaun 8,5), no sira seluk tan.

Iha  espesialidade, no reflete preokupasaun deputadu balun, diploma ne’e iha alterasaun barak, sentrada liliu iha  finansiamentu no fundu rezerva nian. 

Nomós iha mudansa ba ninia preámbulu, hodi  reflete "espíritu" debate hirak ne’e iha komisaun.

"Aprofunda liu tan mekanizmu fiskalizasaun  no kontrolu finanseiru, reforsa liu tan separasaun entre kustu ne’ebé suporta hosi Estadu ba organizasaun no promosaun iha sistema no kustu ne’ebé suporta hosi kontribuisaun traballadór sira  nian iha eventu maka regula ho rejime ne’ebé halo aprova iha ne’e", tuir  alterasaun ba iha preámbulu.

Orsamentu Seguransa Sosiál "konsagra hanesan  instrumentu sentrál ba kontrolu no akompañamentu evolusaun no planeamentu sistema hosi órgaun soberania, disponibiliza mekanizmu  kontrolu oioin no aprovasaun  hanesan  ba sira ne’ebé assiste Orçamento Geral do Estado, iha apresiasaun no aprovasaun separada ho siklu hanesan kada tinan".

Deputadu sira moos  hakarak moos subliña, iha komisaun, katak " nasaun ida  dezenvolvidu laós deit hasa’e  índise ekonómiku, maibé moos rekoñesível liuhosi kometimentu ninia sidadaun sira, ho forma ida los, assegura di’ak liu nível vida no satisfasaun  pesoál, ba ninia família no ba komunidade tomak".

Ne’e maka, konsidera, kriasaun  rejime seguransa sosiál hanesan " eventu markante ida iha istória Timor-Leste, indikatisaun  ba evolusaun ninia Estadu Sosiál no reafirmasaun  ba prinsípiu solidariedade, igualdade no prossekusaun  morias diak ba ninia sidadaun sira".

Artigu kona-ba  orsamentu ida ne’ebé maka altera liu, ho testu foun esplika  katak rejime jerál " jere liuhosi orsamentu rasik, ho frekuénsia anuál, ne’ebé integra iha  Orsamentu Seguransa Sosiál nian".

Kabe ba Governu atu prepara no submete orsamentu  ne’e, kada tinan, "hamutuk ho Orsamentu Jerál Estadu nian, ba efeitu apresiasaun no aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál". Esplika moos katak hetan aprovadu hosi lei " regra elaborasaun, organizasaun, aprovasaun, ezekusaun no kontrolu Orsamentu Seguransa Sosiál nian", ne’ebé "sujeita ba kontrolu orsamental hanesan, administrativu, jurisdisionál no polítiku Orsamentu Jerál Estadu nian".

Destaka moos alterasaun  relasiona ba fundu rezerva ne’ebé kria atu  konta " esedente esplorasaun kada ezersísiu, hanesan  reseita seluk ne’ebé prevé ho legál".

Testu ne’e define katak aplikasaun ba fundu rezerva "tenki obedese planu anuál ida ne’ebé dezenvolve bazeia ba kritériu seguransa, rendibilidade no likidez, hamutuk ho ministru sira ne’ebé tutela ba Seguransa Sosiál no Finansa, no aprova kada tinan  diploma Orsamentu Seguransa Sosiál ida". Determina moos katak  fundu rezerva, ho ninia modelu jestaun  sei define hosi  desizaun Governu nian, sei destina "eskluzivu iha pagamentu  prestasaun  nian ba benefisiáriu hosi rejime jerál".

SAPO TL ho Lusa

Investigasaun kriminál tama ba ajenda semináriu semana ne’e iha Díli

$
0
0

Papel hosi  polísia investigasaun kriminál iha konsolidasaun Estado de Direito hanesan  tema sentrál iha semináriu ida ba loron rua ne’ebé sei  reune espesialista oioin  Timor-Leste nian iha  finál semana ne’e.

Enkontru, ne’ebé sei hala’o iha  kinta no sesta-feira, sei halo moos enserramentu ba Programa Justisa hosi Uniaun  Europeia maka dezde 2012 fó  apoiu setór ne’e iha Timor-Leste, no ajuda entre inisiativa sira seluk  hanesan  kria Polícia Científica de Investigação Criminal (PCIC) de Timor-Leste, ne’ebé hetan  posse iha janeiru  tinan kotuk.

Abranje moos iha programa ne’e, dezenvolvimentu  iha ámbitu  kooperasaun ne’ebé  delega hosi  Uniaun Europeia ba Instituto Camões, ne’e hanesan  apoiu ba Câmara de Contas (CC), ne’ebé foin lalais ne’e  kumpre ona  atividade durante tinan tolu.

Komponente justisa integra Programa Apoiu barak liu ba Governasaun  Demokrátika Timor-Leste, ne’ebé  Uniaun Europeia (UE) dezenvolve iha nasaun, parte balun hosi  kooperasaun  nian delega ba instituisaun portugés sira.

Kona-ba kazu Polísia Sientífika, apoiu ne’e finansia hosi  UE no implementa ho apoiu hosi Camões - Instituto da Cooperação e da Língua, no parseiru ho Polísia Judisiária Portugál no Ministériu Justisa Timor-Leste.

Semináriu loron rua, ne’ebé hala’o iha Salão Nobre do Ministério dos Negócios Estrangeiros, sei hetan  inaugurasaun hosi prokuradór-jerál Repúblika, José da Costa Ximenes, no Adjunta Ordenadora Nasionál, Madalena Hanjam Soares.

Prevé mooos intervensaun ida hosi reprezentante UE no embaixadór Portugál iha Díli, Manuel Gonçalves de Jesus, nomós  diretór nasionál PCIC, Vicente Fernandes e Brito.

Enkontru ne’e sei halo analiza ba tema oioin, inklui kriminalidade transasionál, estrutura investigasaun kriminal no"dezafiu hosi investigasaun  kriminal foun sira", liliu terrorizmu no siberkrime, medisina legál no investigasaun kriminál, "justisa ba sidadaun hotu" no "kooperasaun ba dezenvolvimentu iha área justisa".

SAPO TL ho Lusa

Timor Presiza Harii Monumentu Eroína

$
0
0

DILI, (ANTIL) – Ho luta feto nian iha prosesu luta ba ukun rasik-án, deputadu bankada Frente Mudansa, José Luis Gutteres husu ba meza Parlamentu Nasionál atu toma konsiderasaun hodi harii monumentu eroína iha Timor-Leste.

“Funu feto hola parte iha servisu intelejénsia, iha frente diplomatika depois ita lakon lideransa iha rai laran hanesan membru Komite Sentra FRETILIN mate, ha’u simu hosi alin feto ida,” José Luis Gutteres fó hanoin iha plenária parlamentu, Segunda, (17/10).

Hodi dehan, funu hasoru mala’e mutin iha Kailaku no fatin seluk, inan feton sira halo rezisténsia, funu hasoru Indonézia to’o ukun án.

Ho nune’e Lugu sujere harii monument jerál ida ba feto tomak iha Dili hodi hatudu konsiderasaun ba luta feto nia iha prosesu libertasaun independénsia Timor-Leste.

“Fatin ne’e di’ak, visible, ne’e para hatudu buat ne’ebé ita konsege sadere mós ba feto timoroan,” Prezidenti partidu Frente Mudansa fó hanoin.

Aliende monumentu, Timor presiza mós reforsa pena todan ba ema ne’ebé komete violénsia kontra feto no labarik sira nu’udar krime ida ne’ebé laiha perdaun.

Deklarasaun ne’e relasiona ho komentáriu ba relatoriu grupu feto parlamentár nia partisipasaun iha seremonia loron feto internasionál foin lalais ne’e iha postu administrativu Vemasse, Liquidoe no suku Tapo Bobonaro.

Eroína kuñesidu iha Tapo Bobonaro mak naran Rosa Tapo. Eroína seluk ne’ebé familiár iha povu Timor tomak nia tilun mak Rosa Muki Bonaparte.

Rekoñesementu ne’ebé estadu liu-hosi governu halo ona ba eroína mak tau naran jardin Rosa Muki Bonaparte iha área Mandarin Dili. (jornalista: Manuel Pinto; editora: Rita Almeida)

Foto: Eroina Rosa Muki Bonaparte hamrik ho Mari Alkatiri no saudozo Nicolau Lobato. Foto espesial

Singapura alerta ba risku boot atentadu nian iha sudeste Ázia

$
0
0

Akontesimentu sira ne’ebé dala barak halo kombatente grupu estremista Estadu Izlámiku fila ba sira nia nasaun orijen (EI) koloka nível alerta kona-ba  atentadu terrorista iha sudeste aziátiku maka’as tebes iha tinan hirak ikus ne’e, afirma ohin  vise-primeiru-ministru Singapura.

Iha  inísiu ba loron rua ezersísiu antiterrorista  iha sidade-estadu, Teo Chee Hean konsidera agravamentu ba ameasa hanesan  konsekuénsia ida hosi avansu ba luta hasoru EI iha  Médiu Oriente.

"Ne’e  signifika katak  terrorista ne’ebé inklui ba [kombate fileira EI nian] bele fila ba sira nia nasaun. Iha posibilidade  aumenta ameasa iha ita nia rejiaun", nia afirma, iha deklarasaun ba Channel News Asia.

"Tanba ne’e, tenki konsidera sériu ba ameasa ne’e",nia afirma.

EI, ne’ebé  deklara ninia  intensaun atu kria kalifadu rejionál ida iha sudeste aziátiku, prepara iha  Médiu Oriente brigada Katibah Nusantara nian, forma hosi militante Malázia, Indonézia no Filipina.

Autoridade sira fiar katak besik indonéziu 500  no  malaiu  130  halo viajen ba Médiu Oriente hodi ba hamutuk  ho  EI ne’ebé  indonéziu atus resin  fila ona ba sira nia nasaun.

Iha  agostu, koordenadór kontraterrorizmu  hosi Departamentu Estadu Estadus Unidus, Justin Siberell, nota katak movimentu Estadu Izlámiku  tenta hela atu loke-liras ba  sudeste Ázia nian liuhosi  aliansa ho estremista rejiaun.

SAPO TL ho Lusa

Díli sei hala’o konferénsia kona-ba destinu emerjente iha turizmu

$
0
0

Dezenvolvimentu Timor-Leste hanesan destinu emerjente ida  iha turizmu  sai tema sentrál iha konferénsia internasionál ne’ebé  reune espesialista hosi nasaun oioin iha kapitál timoroan nian semana oin mai.

Organiza hosi  Instituto de Tecnologia de Díli (DIT) no Faculdade de Economia da Universidade do Algarve, enkontru ne’e hakarak analiza dezafiu no oportunidade balun ne’ebé  koloka ba destinu turístiku emerjente.

Fahe  prátika ne’ebé di’ak,  estimula diálogu no promove reflesaun  kona-ba estratéjia dezenvolvimentu ba  tipu ho destinu iha mundu globál  hanesan  tema atu halo  análiza durante loron tolu konferénsia nian, ne’ebé sei hala’o  entre segunda no kuarta-feira oin mai.

Setór turizmu, foin hahú iha Timor-Leste, konsidera hanesan setór ida potensiál liu iha dezenvolvimentu nasionál, ho operadór sira aponta oportunidade barak  maibé moos dezafiu signifikativu ba  investimentu ba domíniu ne’e.

Projetu oioin ho dimensaun kiik, iha  área otelaria, restaurasaun no nani, implementa ona iha  Timor-Leste ho seluk ho dimensau boot lasai hosi nia papel durante tinan barak  nia laran.

Konferénsia ne’e konta ho espesialista turizmu iha  setór  ne’ebé  analiza aspetu hanesan "turizmu sustentável", turizmu komunitáriu, eransa kulturál intanjível no seluk tan, ho ezemplu hosi nasaun barak, inklui Butaun, Indonézia no Giné-Bisau.

SAPO TL ho Lusa

Deputadu timor-oan hakarak medida atu kontrola "moras" internet nian iha nasaun

$
0
0

Deputadu timoroan ida  iha ohin apela ba Governu atu foti medida lalais  hodi  kontrola pájina hosi internet ne’ebé sai hanesan" moras ida  ne’ebé maka laiha ai-moruk " no afeta dadaun "mentalidade sosiedade nian".

"Ita presiza  foti  medida lalais atu trava buat hirak ne’e bé  bele prejudika mentalidade iha ita nia sosiedade", afirma deputadu Jorge Teme, hosi  Frente Mudança, iha sesaun plenáriu ohin nian.

Teme, ne’ebé sai hanesan ministru Administrasaun  Estatal iha Governu uluk, konsidera katak  di’ak liu  "kontrola" fatin internet  nian"ne’ebé laiha filtru", no defende  aprovasaun ba  "regulamentu ida ne’ebé regulariza konteúdu  internet nian".

"Ne’e hanesan moras ida  ne’ebé  dala ruma laiha ai-moruk ", nia afirma.

"Ha’u husu ba Governu, liuhosi  Ministériu Komunikasaun, atu halo  raskuñu ida hodi submete ba Parlamentu Nasionál atu ita bele regulariza konteúdu informasaun sira iha internet", nia haktuir, no konsidera katak" ho avansu teknolojia ne’e", "hahú ona oho karater sosiedade nian".

Ho asesu ba internet iha Timor-Leste ne’ebé komesa maka’as, uzu ba rede sosiál kontinua dezenvolve no ohin loron  plataforma hirak ne’e balun sai meiu prinsipál atu fahe informasaun no debate, ho komentáriu dala barak krítiku ba Governu no ba líder polítiku sira.

Ne’e hamosu komentáriu krítiku hosi  líder polítiku balun, hodi husu ba polísia atu investiga portál informativu online sira.

Iha  setembru tinan kotuk, diretór nasional Polísia Científica de Investigação Criminal (PCIC) timoroan  haktuir katak  instituisaun  halo ona investigasaun ida kona-ba  pájina ida iha internet ne’ebé  krítiku liu ba lideransa polítika nasaun nian.

Hermenegildo da Cruz – ne’ebé hetan ezonera foin lalais ne’e hafoin  insubordinasaun – informa katak, nia rasik, autoriza ninia investigadór sira realiza "investigasaun ida profundu kona-ba 'website' Timor Au Nian Doben", pájina ida ne’ebé eziste dezde 2010 no iha tinan hirak ikus ne’e sai hanesan espasu krítiku maka’as ba Governu.

Iha tempu ne’ebá, primeiru-ministru, Rui Maria de Araújo, garante katak Governu laestuda kualkér regulasaun 'media' online nian no lamenta katak  iha internet kontinua mosu akuzasaun sein faktu hasoru  membru Governu sira.

Rui Araújo afirma difikuldade  atu  halo regulamentu ne’e no insiste katak  laiha  projetu ruma iha meza.

SAPO TL ho Lusa

Hahú obra foun ba ponte iha Mota Comoro, Dili ne’ebé hetan apoiu hosi Governu japonés

$
0
0

Konstrusaun ba “ponte datolu” hosi mota Comoro, zona osidentál kapitál Dili nian, hahú ona ho lansamentu primeira pedra semana ne’e no projetu refere avalia ho dolár milloens 26 no sei remata iha 2018. 

Obra ne’ebé sei luan metro 249 no sei liga parte sorin-sorin ho totál kilómetru liu 3,2, sei fó serbisu ba traballadór timor-oan besik 400.

Rute hosi ponte ne’e, sei ho metro 800 hosi ponte ne’ebé iha ona, no defini ona iha tinan kotuk ninia rohan, nomós sei halo ligasaun ba kruzamentu hosi edifisiu Timor Block ba to’o iha estrada nasionál A3.

Lansamentu ba primeira pedra hala’o horisehik, ne’ebé konta ho partisipasaun hosi primeiru ministr, Rui Maria de Araújo, ministru Obras Públikas, Transporte no Telekomunikasaun, Gastão de Sousa ho embaixadór Japaun iha Dili, Eiji Yamamoto.

"Ha’u hein katak ponte ne’e, la’os halo de’it ligasaun ba estrada, maibé mos liga povu Timor-Leste ho Japaun, hanesan símbolu amizade no parseria”, tenik Eiji Yamamoto.

Projetu ne’e finansia ho apoiu besik dolár milloens 26 hosi Governu japonés no sei halo ligasaun entre mota sorin ba mota sorin, ne’ebé fahe zona osidentál kapitál nian.

Espansaun hosi kapitál Dili, ne’ebé ema barak maka hela, hanesan iha zona osidentál, maka kria tránzitu maka’as.

Ponte ne’e mos sei hamenus tránzitu adisionál ne’ebé sei akontese, molok hakotu konstrusaun ba Portu Foun Tibar, hanesan pontu importante atu hatama sasan/merkadoria mai Timor-Leste.

Hein katak ho projetu ne’e, bele hamenus tránzitu iha ponte CPLP, hanesan ponte ne’ebé halo ligasaun, hosi mota ida ba ida seluk.

Haktuir hikas katak faze daruak hosi ponte CPLP – Avenida Prezidente Nicolau Lobato – inaugural iha 22-jullu-2014, bainhira realiza Simeira hosi Xefe Estadu no Governu Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP) nian.

SAPO TL ho Lusa – Foto: SAPO TL

Parlamentu Nasionál aprova ho unanimidade lei seguransa sosiál nian

$
0
0

Parlamentu Nasionál ohin aprova ho unanimidade rejime kontributivu ida hosi Seguransa Nasionál, hafoin halo alterasaun balun ba espesialidade hirak ne’ebé iha ligasaun ho finansiamentu no fundu rezerva tuir mai. 

Versaun ikus hosi diploma ne’ebé aprova ba jeneralidade iha 21-setembru, konta ho votu a favor 47, hosi deputadu hirak ne’ebé halo parte iha sesaun refere, bainhira hetan mos prezensa hosi ministra Solidariedade Sosiál, Isabel Amaral Guterres.

Diploma ne’e, hanesan “istóriku”, avansa ba serbisu ne’ebé hala’o iha Timor-Leste to’o oras ne’e, ba iha nivel medida no programa asisténsia nomós asaun sosiál ho nivel seguransa sosiál, ba kazu rua ne’e, lakontributiva.

Timor-Leste kada tinan gasta dolár milloens 150 ba prestasaun sosiál la’os-kontributivu: rejime tranzitóriu ba funsionáriu públiku (milloens 1,32), asisténsia sosiál, inklui pensaun veteranu (milloens 106), apoiu ba idozu nomós invalid (milloens 30,9) no bolsa da maen (milloens 8,5), hodi atividade ne’ebé iha.

Haree no reflete liu ba iha preokupasaun hosi deputadu balun, maka halo mos alterasaun barak ba diploma ne;e, liu-liu ba iha finansiamentu no fundu rezerva nian. Muda mos preámbulu, hodi reflete “espíritu” hosi debate iha komisaun.

“Haklean liu tan mekanismu fiskalizasaun no kontrolu finanseira nian, hametin separasaun entre kustu ne’ebé hetan suporta hosi Estadu ba iha organizasaun nomós halo promosaun ba iha sistema no kustu hirak ne’ebé suporta hosi kontribuisaun traballadór sira nian, atu satisfas ba eventualidade koberta hosi rejime ne’ebé aprova ona iha ne’e”, tuir alterasaun preámbulu.

Orsamentu hosi Seguransa Sosiál nian ne’ebé “hatuur ona, sai nu’udar instrumentu kontrolu sentrál no halo akompañamentu ba evolusaun no planeamentu hosi sistema ba órgaun soberania sira, iha ninia mekanismu kontrolu no aprovasaun hanesan apoiu ba iha Orsamentu Jerál Estadu, nomós hetan apresiasaun no aprovasaun ketaketak iha duni siklu anuál”.

Deputadu sira hakarak hatutan tan iha komisaun katak “nasaun ne’ebé dezenvolvida la’os aumenta de’it índise ekonómika, maibé mos rekoñese kompromisu hosi ninia sidadaun sira, atu nune’e ble fó moris di’ak no satisfasaun pesoál ba ninia família no ba mos komunidade hothotu”.

Hosi ne’e maka, konsidera katak rejime seguransa sosiál nian hanesan “eventu importante ida ba istória Timor-Leste nian, nu’udar indikativu hosi evolusaun ninia Estadu Sosiál no haktuir hikas kona-ba prinsípiu solidariedade, igualidade no buka atu hadia bem-estar hosi ninia sidadaun sira nian”.

SAPO TL ho Lusa - Foto: António Amaral / Lusa

Atu Atinji Libertasaun Povu Laos Fahe Osan

$
0
0

DILI – Sosiedade sivil sira iha Timor Leste konsidera katak atu atinji libertasaun povu maubere ida nee laos fahe osan, maibe importante mak povu asesu bee moos ho diak, estrada diak, asesu edukasaun no saude diak.

Tuir Reprezentante Programa Oficer AJAR, Inocencio Xavier dehan, povu Timor Leste seidauk benefisia husi estadu Timor Leste konaba distribuisaun politikas publika.

Ezemplu se ita liberta povu lasignifika fo osan fulan-fulan ba sira pelumenus ita liberta sira labele susar ba bee moos nee konseitu libertasaun popular,” dehan Inocencio ba jornalista iha nia knar fatin, Farol-Dili, Tersa (18/10/2016).

Inocencio haktuir, liberta povu husi estrada neebe ladiak ba diak hodi sira bele tula sira nia produtu lokal ba merkadu nee konseitu libertasaun ida. Sira mos bele asesu edukasaun no saude ho diak.

Iha fatin ketak, Staf Advokasia Direitus Umanus HAK, Sisto dos Santos dehan, durante ukun-an nia laran ajenda neebe mak prinsipal tebes mak liberta povu nee sei iha dezafiu nia laran, tanba nee ajenda ida neebe mak lafasil ita bele hakonu iha tempu badak nia laran. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (19/10/2016). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Vise MOPTK Presta Deklarasaun Iha CAC Ho Kareta Governu

$
0
0

DILI – Vice Ministru Obras Publika no Transporte Telekomunikasaun (MOPTK), Januario da Costa Pereira presta deklarasaun iha Komisaun Anti Korupsaun (KAK) ho kareta Governu numeru matrikula 00.027 G.

Vice Ministru Obras Publika no Transporte Telekomunikasaun (MOPTK) nee too iha edifisiu CAC tuku 9:00 dader oras Timor Leste ho kareta koor mutin vidru reven ho metan.

Vice MOPTK nee tama iha edifisiu CACA laran husi tuku 9:00 dader no remata iha tuku 10:30, depois remata presta deklarasaun iha CAC nee akompania husi nia kondutor.

Iha biban nee, jornalista sira tenta halo intervista ho Vice Ministru Obras Publika no Transporte Telekomunikasaun (MOPTK), Januario da Costa Pereirra hatete, nia lakoi fo komentariu tanba segredu justisa.

Nee segredu justisa, labele fo komentariu, obrigadu,” dehan Vice Ministru Obras Publika no Transporte Telekomunikasaun (MOPTK), Januario da Costa Pereirra.

Iha biban nee, jornalista mos tenta atu halo entrevista ho Ekipa investigasaun husi CAC, maibe sira lakoi fo nia komentariu ba Vice Ministru Obras Publika no Transporte Telekomunikasaun (MOPTK), Januario da Costa Pereirra nia prezensa iha edifisiu CAC. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (19/10/2016). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

7% EMA ADULTU HETAN MORAS HEPATITIS B POZITIVU

$
0
0

Doutor Klinika Bairo Pite, Daniel Murphy informa, klinika Bairo Pite rejista Timoroan ne’ebe ho idade adultu 7% mak hetan moras hepatitis B positivu.

“Ami sempre rejista kazu moras hepatitis B, kuaze 7% ema adultu hetan moras hepatitisi B positivu,“ hato’o doutor  Daniel Murphy ba JN- Diario iha nia kna’ar fatin, foin lalais ne’e.

Nia esplika, moras hepatitis kona ema bele da’et lalais liu husi inan fo ba bebe ou bele mos liu husi relasaun seksual no daun.

Atu halo prevensaun ba moras hepatitis ne’e, doutor Daniel husu ba inan aman ne’ebe ninia bebe foin moris tenki lori ba fasilidade saude atu hetan sona aimouk hepatitis.

Iha parte seluk pasiente ho inisial AB ne’ebe sofre moras hepatitis sente triste, tanba durante tinan haat nia laran sofre moras hepatitis.

“Hau hetan moras ne’e hahu iha tinan 2013 to’o agara  depois hau ba konsulta iha klinika no hospital sira, doutor fo aimoruk mas  hau hemu seidauk diak.

Ne’ebe durante ne’e hau kontrola moras ne’e liu husi hahan, atu moras ne’e labele bo’ot ba bebeik,”dehan nia. car

Jornal Nacional
Viewing all 16014 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>