Quantcast
Channel: - TIMOR AGORA
Viewing all 15977 articles
Browse latest View live

AFF Champiuonship U-19: Lafaek lolo Malasya 3-2

$
0
0

Selesaun Timor-Leste manan jogu importante kontra selesaun Malasya ho rezultadu 3-2, ohin loron 17 Setembru 2016, iha kampu Vietnam Youth Football Training Center.

SALVIO ONLINE – Liu husi rezultadu ida nee, Lafaek iha oportunidade boot hodi hakatak ba semi-final, naran katak labele lakon iha jogu ikus kontra Singapura. Enkuntu Malasya sei koko forsa ho selesaun uma nain Vietnam iha jogu ikus.

Desde kompetisaun nee hahu halao iha 2005, foin mak ba dahuluk selesaun lafaek manan Malasya iha kompetisaun ofisial.

Selesaun Timor-Leste loke markador iha minutu 32 liu husi jogador Frangcyatma Ime Keli. Liu deit minutu haat, iha minutu 36, dala ida tan ‘Frans’ aumenta vantajen ba 2-0. Malasya konsegue hamenus diferensa ba 2-1 iha minitu ikus husi primeira parte liu husi jogador Muhammad Jafri Chew.

Tama ba segunda parte, la kleur deit Malasya halo impata jogu liu husi jogador Muhammad Danial Ashraf Abdullah, iha minutu 58. Linha defeza husi Malasya nebe ladun iha koordenasaun diak halo lafaek konsegue marka golu ba dala tolu liu husi jogador Gelvanio Alberto nebe aproveita ho diak bola cruza husi Joao Pedro Freitas, iha minutu 71.

Rezultado 3-2 la muda too jogu remata, nudar vitoria selesaun Timor-Leste dahuluk kontra Malasya, desde 2005.

Ho rezultadu ida nee, selesaun Timor-Leste, mantein nafatin iha pozisaun 3, ho pontu 6, iha tabela klasifikasaun. Enkuantu Malasya nebe iha pontu hanesan ho selesaun Timor-Leste, maibe tamba diferensa golu diak liu, tur iha pozisaun 2.

Singapura nebe iha jogu seluk manan Filipina ho skor 2-1, tur iha pozisauin 4 ho pontu 4. Filipina remata ona sira nia jogu iha kompetisaun nee, tur iha pozisaun ikus liu ho pontu 0, rezultadu husi lakon dala 4 husi jogu 4.

Iha jogu ikus, selesaun Timor-Leste sei hasoru Singapura, iha loron 19 Setembru, tuku 6 lokraik OTL, no Malasya sei hasoru uma nain Vietnam.

Timor iha posibilidade boot passa ba faze semi-final se karik la lakon iha jogu ikus kontra Singapura.


La’ós Buat Foun Kuandu Investigadór Hetan Ameasa

$
0
0

DILI, (ANTIL) – Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Aderito Pinto Tilman hatete, la’ós buat foun kuandu investigadór sira hasoru dezafiu, obstaklu, intervensaun no ameasa iha prosesu investigasaun.

”Ameasa ne’e natureza hanesan ema investigadór, ita tenke la’o nafatin ba oin, servisu iha ekipa nune’e bele atinji objetivu”, komisariu ne’e iha ninia mensajen serimonia tomada de posse ba investigadór nain 12 ne’ebé simu posse iha edifísiu KAK Faról, Sesta, (16/9).

Tuir nia, tomada de posse ne’e hanesan simboliku ida hosi formasaun no estajiu durante tinan ida.

Tomade de posse ne’e simbolika, la-signifika remata ona prosesu aprende maibé kontinua hasa’e nafatin integridade no profesionalismu.

Juramentu ne’ebé halo tenke obedese ba lei, Repúblika Demokratika Timor-Leste, konstituisaun, no garante integridade profesionalismu, salva no guarda segredu ne’ebé estadu ezije.

Nia husu atu kumpri juramentu ne’ebé halo hanesan dever no espesialista ba anti korupsaun. ”Ba oin komesa assume ona responsabilidade todan hanesan espesialista anti korupsaun, liliu sira ne’ebé iha área investigasaun ninian”, nia realsa.

Hameno mos atu labele lori asuntu partikulár, interese grupu ou partidu iha servisu laran maibé, ka’er mak lei anti korupsaun nu’udar mata-dalan hodi hala’o kna’ar ho didiak.

Sira neébe simu posse mak Auxiliadora Soares, Dinis dos Santos Brites Silva, Domingos Lopes, Horácio Lopes, Mario de Jesus Amaral, Noémia Fátima de Sousa Guterres, Paulo Anuno, Paulo Fernando Viana, Simplício de Sousa Gama, Ferdinal Alves, Belito Marcal Ray, Filomeno Filha da Gama. (jornalista: Rita Almeida)

Foto: Komisariu ho adjuntu Komisariu Komisaun Anti Korupsaun hasai foto hamutuk ho investigadór sira ne'ebé simu tomada de posse iha edifisiu KAK Faról, Sesta, (16/9). Foto ANTIL/Rita Almeida

Mate ona Mascarenhas Monteiro ne'ebé hanesan antigu prezidente Cabo Verde nian

$
0
0

Antigu Prezidente Repúblika Cabo Verde nian António Mascarenhas Monteiro, xefe Estadu dahuluk kabu-verdianu nian ne'ebé eleitu tuir dalan demokrátiku, mate ona iha loron 16 Setembru 2016 ho tinan 72, vítima hosi moras kleur, fó sai iha notísia hosi imprensa lokal iha loron-sesta ne'e.

Tuir imprensa, antigu prezidente mate iha nia uma, iha sidade Praia, durante loron-sesta dadeer.

Moris iha Santa Catarina de Santiago, jurista no majistradu, António Mascarenhas Monteiro sai ona nu'udar prezidente Repúblika dahuluk hosi Cabo Verde ne'ebé maka eleitu hosi votu diretu no universal, iha fulan-Fevereiru 1991, ho apoiu hosi Movimentu ba Demokrasia (MpD).

Liutiha tinan lima, iha 1996, eleitu fila fali lahó adversáriu ruma, ho nafatin apoiu hosi MpD.

Formadu iha Direitu hosi Universidade Katólika Lovaina, Béljika, António Mascarenhas Monteiro sai nu'udar prezidente hosi Supremu Tribunal Justisa Cabo Verde nian iha dékada 80.

Antes sai ona nu'udar sekretáriu-jeral hosi Asembleia Nasiona Popular iha tinan dahuluk sira independénsia Cabo Verde nian.

Iha Portugal, hetan ona homenajen ho Grande Colar hosi Orden Liberdade nian iha tinan 1991 no ho Grande Colar hosi Orden Infante D. Henrique iha tinan 2000.

Iha fulan-Setembru 2006, nia hatán ba nomeasaun nu'udar reprezentante espesial ba Timor-Leste ne'ebé maka dezigna hosi sekretáriu-jeral ONU iha tempu ne'ebá, Kofi Annan.

SAPO TL ho Lusa

David Vaz no Celina Carpinteiro manán edisaun 2016 Tour de Timor

$
0
0

Siklista portugés David Vaz no Celina Carpinteiro iha horisehik sai hanesan vensedór iha kategoria elite feto no mane nian iha edisaun 2016 Tour de Timor, ne’ebé horisehik remata iha sidade daruak nasaun nian, Baucau.

David Vaz manán iha a etapa horisehik nian, etapa dalima no ikus nian, entre Com no Baucau, lori tempu oras 2:49.46,80, ho nune’e soma kuarta vitória iha etapa ne’e, to’o uluk cazaque Kirill Kazantsev no malaiu Muhammad Fauzan Ahmad Lutfi.

Tailandésa Nuntana Supuksorn manán etapa horisehik nian, ho kilómetru 87, maibé Celina Carpinteiro – ne’ebé korta meta ne’e iha daruak, ho tempu hanesan ho británika Catherine Williamsons - mantein hanesan lideransa jerál iha ninia kategoria.

Jacinto de Jesus da Costa hanesan timoroan di’ak liu iha prova bisikleta liuhosi foho (BTT), ne’ebé hahú iha tersa-feira ne’e ho partisipa atleta hamutuk 120 hosi nasaun 19.

Vensedór sira fahe prémiu ho valór totál dólar 58.000 (besik euro 52.000) no etapa dahuluk no etapa ikus iha prova rejista hosi União Ciclista Internacional, permitie ba vensedór sira akumula pontu iha sira nia klasifikasaun internasionál.

SAPO TLho Lusa - Foto: Tour de Timor

Pandas bebés de Macau vão chamar-se "Jian Jian" e "Kang Kang"

$
0
0

Macau, China, 17 set (Lusa) - Os pandas bebés que nasceram em Macau no final de junho vão chamar-se "Jian Jian" e "Kang Kang", anunciou hoje o Governo, indicando que os nomes ditos em conjunto significam "saúde".

Os nomes dos pandas, revelados em comunicado, foram selecionados pelo Instituto para os Assuntos Cívicos e Municipais (IACM) e pela Base de Pesquisa de Reprodução do Panda Gigante de Chengdu da província chinesa de Sichuan entre 1.718 sugestões apresentadas pelos cidadãos de Macau.

Do total de propostas, 1.117 sugeriram "Jian Jian" e "Kang Kang", que significa "saúde".

"De acordo com a justificação dos participantes sobre os nomes propostos, "Jian Jian" e "Kang Kang" significa crescimento saudável e, ao mesmo tempo, manifesta o mesmo desejo para todos os residentes de Macau", referiu o IACM.

O mesmo instituto informou que "Jian Jian" e "Kang Kang" estão em boas condições físicas. Com 83 dias, pesam 4,1 quilos e 3,3 quilos e já têm o pelo característico dos pandas gigantes.

Estes são os primeiros pandas nascidos em Macau, filhos do mais recente casal oferecido pela China e cujos nomes, em mandarim ("Xi Xin" e "Kai Kai") e em cantonês ("Sam Sam" e "Hoi Hoi"), significam "alegria" e "felicidade".

No comunicado, o IACM refere que "os cidadãos de Macau se mostraram ansiosos por saber o resultado" e que a "grande participação refletiu o amor e entusiasmo da população para com as crias".

"Foram recolhidos 3.587 boletins com 1.718 sugestões de nomes. Como critérios de seleção dos nomes, o IACM e a Base de Pesquisa de Reprodução do Panda Gigante de Chengdu da província de Sichuan tiveram em consideração o significado, a boa pronúncia, compreensão fácil e outros nomes já atribuídos a pandas oferecidos ou cedidos pelo Governo Central", acrescentou.

Dois dos participantes que sugeriram a combinação de nomes vencedora vão ganhar o grande prémio, que corresponde a 5.000 patacas (560 euros) e uma lembrança, após sorteio.

A cerimónia de entrega de prémios vai decorrer a 03 de outubro, durante a atividade "Celebração dos 100 Dias das crias de panda gigante".

A revista satírica Macau Concealers, que realizou um concurso alternativo para a escolha dos nomes dos pandas bebés, anunciou esta semana que os 1.024 participantes escolheram os nomes "Tam Tam" e "Wu Wu".

"Tam Wu" significa "corrupção" em cantonês, explicou a revista à qual está ligada a Novo Macau, a maior associação pró-democracia do território, e que disse ter lançado a iniciativa como forma simbólica de incentivar a participação cívica.

FV (MP) // CC

Manual de português que vai ser distribuído na China será lançado em outubro em Macau

$
0
0

Macau, China, 18 set (Lusa) -- O manual de ensino "Português Global", publicado pelo Instituto Politécnico de Macau (IPM), vai ser lançado oficialmente no próximo mês e depois distribuído na China graças a um inédito acordo com uma editora de Pequim.

O lançamento vai ter lugar por ocasião da V conferência ministerial do Fórum para a Cooperação Económica e Comercial entre a China e os Países de Língua Portuguesa (Fórum Macau), marcada para 11 e 12 de outubro, embora a data em concreto ainda esteja por decidir, adiantou à agência Lusa o presidente do IPM, Lei Heong Iok.

O acordo alcançado no ano passado com a Commercial Press constitui o primeiro do tipo em que uma editora chinesa vai difundir manuais de ensino de português produzidos fora do interior da China, como explicou, em abril, o coordenador do Centro Pedagógico e Científico da Língua Portuguesa do IPM, Carlos André.

O manual é essencialmente o mesmo, com ligeiras variações, a fim de o moldar ainda mais ao público-alvo.

Em princípio, no mesmo dia do lançamento oficial do manual, vai ser lançado um outro livro, editado pelo IPM, da autoria de Carlos André, adiantou Lei Heong Iok.

"Uma língua para ver o mundo: olhando o português a partir de Macau"é o título da "coletânea de ensaios", todos inéditos à exceção de dois, escritos ao longo do tempo, em particular nos últimos dois anos.

À Lusa, Carlos André explicou que a obra oferece "reflexões": "É de natureza ensaística, mas não é um livro académico no sentido clássico da palavra. São reflexões".

Essas "reflexões" incidem principalmente sobre o atual ponto de situação, mas "apontam obviamente perspetivas ou caminhos".

Para Carlos André, do 'boom', que fez com que de quatro universidades a China passasse a ter hoje 33 com ensino do português -- 23 das quais em licenciatura -- resulta um problema: a "escassa preparação dos docentes e "a falta de materiais".

"Eles falam muito bem português porque se formaram em boas escolas, quase todas na China, muitas vezes com um ano passado em Portugal -- às vezes mais -- muitos deles até têm mestrado, (...) mas aprenderam português, não a ensinar português", explicou Carlos André.

Sobre o futuro do ensino português na China, o académico rejeita uma estagnação: "O sistema está em crescimento ainda -- não a este ritmo vertiginoso, mas está em crescimento, o que significa que estes problemas vão perdurar por pelo menos uma dúzia de anos até chegarmos a um ponto em que haja pelo menos dois doutorados já nesta área em cada universidade".

Até lá, "temos de ser nós a fazer o que é necessário para apoiar este corpo docente cheio de vontade e generosidade. Nós, não digo portugueses apenas, mas nós a partir de Macau que tem uma missão específica que a História lhe confere", argumentou.

Entretanto, adiantou, o Centro Pedagógico e Científico da Língua Portuguesa do IPM prepara-se para lançar, até ao final do ano, pelo menos quatro livros, na área da escrita ou fonética, e o quarto volume do "Português Global".

Em curso, encontra-se "uma história das literaturas de língua portuguesa para não especialistas", obra a cargo de José Carlos Seabra Pereira, professor da Faculdade de Letras da Universidade de Coimbra que esteve como docente convidado no Centro Pedagógico e Científico da Língua Portuguesa do IPM, que venceu o Grande Prémio de Ensaio Eduardo Prado Coelho/Câmara Municipal de Vila Nova de Famalicão pela obra "O delta literário de Macau".

O lançamento está previsto ainda para o final deste ano ou início do próximo.

"A questão da edição ainda não está devidamente definida, ou seja, se vai ser edição exclusiva do IPM ou uma coedição, uma vez que não é um livro só para Macau, mas que se pretende para um universo que ultrapassa largamente as fronteiras de Macau e da Ásia", explicou Carlos André.

DM // VM

MS Transfere Ona Pasiente 130 Ba Liur

$
0
0

Hahu fulan Janeiro to’o inisio Agostu tinan 2016 ne’e, governu liu husi Ministerio Saude transfere ona pasiente nain 130 ba halo tratamentu iha rai liur, tanba  Ospital Nasional Guido Valadares seidauk iha kapasidade atu halo tratamentu.

Diretor Nasional Apoiu Ospitalar, Horacio Sarmento hateten pasiente sira ne’ebe haruka ba rai liu ne’e barak liu sofre moras fuan, rins, tumor no kankru tanba Timor seidauk bele halo tratamentu ba moras hirak ne’e. 

Nia rekonese, katak Timor iha ona mediku espesialista ba moras sira ne’e maibe seiduak sufsiente atu fo atendementu e mos sei falta ekipamentus. 

“Ita iha ona makina fase ran 10 atu fo atendementu ba pasiente rins sira, maibe tanba pasiente barak liu entaun ita tenke haruka ba liur,” nia hateten iha Kaikoli, Dili. 

Kona ba kriteria atu ba halo tratamentu iha rai liur, nia dehan ne’e desizaun junta mediku nian bazeia ba kondisaun moras ne’ebe iha no kapasidade ospital nian, tanba ne’e pasiente tenke halo tratamentu uluk iha ospital nasional. 

Nia dehan, pasiente sira ne’e ba halo tratamentu iha ospital sira ne’ebe iha ona akordu ho minsiterio saude iha nasaun Singapur, Malaysia no Indonezia.  

Husi 130 pasientes ne’ebe haruka ba rai liur, nia dehan nain 126 (97%) fila ho diak maibe nain 4 (3%) seluk la konsege salva ga mate. 

Iha tinan 2016 ne’e, nia dehan Parlamentu Nasional aloka $2.9 miloens atu halo transferensia ema moras sira ba rai liur, maibe orsamentu ne’e la sufsiente.

“Agora ami halo ona pedidu, husu aumenta tan osan ba transferensia moras, tanba osan ne’ebe iha ami ezekuta ona 2.6%,” nia hateten.

Nia hateten, orsamentu ida ne’e selu mos ba iha dividas sira iha tinan kotuk nian.  Tinan kotuk (2015) ministerio saude halo transferensia ba moras hamutuk nain 370 resin ba iha rai liur.

Antes ne’e, kintu governu konstitusional kompromete atu kompleta ekipamentus no rekursu humanus iha ospital nasional hodi redus numeru transferensia ba rai liur maibe realidade nafatin barak. 

Iha parte seluk Diretor Jeral Ospital Nasional Guido Valadares (HNGV), doutor Jose Antonio hateten ospital nasional seidauk iha kondisaun atu fo tratamentu ba pasiente ho moras hirak ne’e.

“Ita rujuk ema ba liur tanba fasilidade laiha no rekursu humanu hanesan mediku espesialista laiha,” nia hateten. 

Oras ne’e dadaun ospital nasional iha ona makina fase ran 10, maibe nia hateten seidauk sufsiente atu atende pasiente sira, entaun nafatin haruka pasiente ba fase ran iha liur. 

Alende ne’e, nia dehan ospital mos iha ona espesialista atu halo operasaun ba moras kankru, maibe seidauk bele tanba aimoruk radiotherapia no kemotherapia laiha.

Nia informa, total pasiente ne’ebe halo transferensia ba rai liur iha tinan kotuk (2015) hamutuk nain 370 resin, maioria ho moras kurasaun, rins, kankru no tumor.

The Dili Weekly

Labarik 27 Detein Iha Prizaun Becora

$
0
0

Labarik ho idade 16-21 hamutuk nain 27 mak agora dadaun detein hela iha prizaun Becora, tanba komete krimi omisidiu no violasaun seksual.

Diretor Nasional Servisu Prisional no Reinsersaun Sosial, Helder Cosme Marcal Belo, hateten labaraik hirak ne’e tama iha prizaun tanba konflito ho lei, balun involve iha kazu omisidiu no balun iha aktu violasaun seksaul.

“Ami tau sira iha blok ketak, sira la hamutuk ho ema bo’ot sira,” Diretor Belo hateten.

Nia dehan, labarik sira ne’e presiza hetan tratamentu ne’ebe efetive hanesan edukasaun vokasional inklui konseling, atu muda sira nia mentalidade nune’e wainhira sai husi prizaun, labele repete tan aktu hanesan.

Husi nain 27 ne’e, nia hateten nain 20 hetan ona sentensa; preventive nain 6 no medida seguransa iha nain ida (1).

Iha parte seluk Membru Parlamentu Anna Ribeiro, hakfodak tanba labarik ho idade hanesan ne’e bele konflito ho lei hodi tama iha prizaun.

Nia dehan, situasaun ne’e hatudu katak valor edukasaun tantu iha uma laran no eskola seidauk maximu.

“Oho ema ho idade hanesan ne’e, inan aman no mestre/a sira iha eskola presiza servisu maka’as liu tan,” nia sujere.

Nia konsidera situasaun ne’e seriu, no estadu tenke toma responsabilidade halo prevensaun ba labarik sira, hodi la bele komete krimi.

The Dili Weekly

Governu Estabelese Ofisina Nasional

$
0
0

Atu poupa gastus manutensaun ba kareta estadu, governu liu husi Ministeriu Finansas estabelese ona ofisina nasional.

Diretor Nasional Gestaun Patrimonio Estadu (DNGPE) Ministeiru Finansas (MF), Martinho Lopes, hateten desde estabelese ofisina ne’e iha tinan 2014-2015, konsege ona poupa 40% kustu despezas ba manutensaun  ba kareta estadu.

“Iha ne’e ekipamentus kompletu inklui ho nia material, bainhira kareta aat ami hadia kedas,” Diretor Lopes hateten.

Maibe antes halo manutensaun ba kareta ne’ebe a’at, nia dehan tekniku sira halo uluk inspesaun hodi haree kondisaun kareta aat duni ou lae?, atu prevene manobra.

Alende ne’e, nia dehan bainhira sasan balun laiha ga stok hotu iha ofisina nasional ne’e, ekipa tekniku sira halo rekomendasaun ba ofisina seluk (privadu).

Hafoin ofisina ne’e estabelese iha tinan 2014, nia dehan foin ministeriu 10 no sekretariadu balun deit mak submete kareta estadu (aat) halo manutensaun iha ofisina ne’e.

“Ofisina ne’e hanesan pilotu ida, maibe kuandu ami haree ba mak bele poupa osan barak liu, entaun ami sei alarga tan ba ministeiru sira seluk,” nia hateten.

Enkuantu kareta estadu ne’ebe halo manutensaun iha ofisina ne’e desde estabelese, nia hateten hamutuk 2000, kareta estadu husi ministeiru edukasaun mak barak liu.

No total teknikus ne’ebe servisu iha ofisina ne’e, nia dehan hamutuk nain 18.

Nune’e mos nia hateten, iha tinan ida ne’e orsamentu jeral estadu ne’ebe aloka ba diresaun Gestaun Patromoniu Estadu hamutuk $1.8 miloens. 

Iha parte seluk Membru Parlamentu Josefa Alvares Soares, konsidera ne’e inisiativa ne’ebe diak atu hamenus kustu ba manutensaun kareta estadu sira.

“Ne’e inisitiva ne’ebe diak, tanba kada tinan kareta estadu sempre aumenta entaun orsamentu ba manutensaun mos aumenta, e ho maneira ida ne’e bele halo poupansa ba gastus,” nia hateten.

Nia mos husu ba dirasaun ne’e atu halo jestaun ne’ebe rigorozu hodi garantia subtentabilidade ofisina ne’e iha future.

The Dili Weekly

TRAFIKU UMANU IHA TIMOR-LESTE - Fundasaun Mahein

$
0
0

Komunikadu Imprensa (FM)

Liu husi Mahein Nia Lian Nú 116 (Versaun Tetum) kona-bá Trafiku umanu maka asaun krime organizadune’ebé organiza husi ema ka grupu ida hodi esplora ema seluk nia moris ka negosiu ema nia moris. Ho nia objetivu atu hetan osan ka lukru boot husi prosesu trafiku; Atu sira bele fa’an vitima sira ba ema ne’ebé maka bele tau matan ba sira nia explorasaun; Atu sira servisu ho fasil no atu hetan traballador ne’ebé baratu no gratiuta.

Kodigu Penal Timor-Leste 2009 deskreve kona-bá trafiku umanu ka trafiku ho ema maka ema ne’ebé rekruta, aliena, sede, adkire, transporta, transfere, aloja ka akolle ema ruma, ho ameasa, forsa ka koasaun oin seluk tan, ho raptu, ho fraude, ho enganu, tamba abuza nia autoridade ka abuzu ema ne’e nia situasaun vulneravel, ka tanba entrega ka simu pagamentu ka benefísiu ruma hodi hetan konsentimentu husi ema ne’ebé iha autoridade ba ema seluk, hodi hetan explorasaun nia objetivu.

Iha kazu trafiku umanu ka trafiku ho ema identifika Timor-Leste iha Nivel 2 iha tinan 2016 no Nivel 2 Lista alerta iha tinan rua kotuk ne’e 2015 no 2014. Timor-Leste iha Nivel 2 signifika katak nasaun ne’ebé la kompletamente tuir padraun minimu Trafficking Trafficking Victims Protection Act’s (TVPA), maibe halo hela esforsu signifikativu atu kombate krime ne’e. Nune’e mos Nivel 2 Lista Alerta signifika ida ne’e maka kategoria tranzisional ba Nivel 3. Ida ne’e hodi klasifika nasaun ne’ebé ho númeru vitima sa’e ba beibeik, ka nasaun sira ne’ebé la fornese evidensia husi sira nia esforsu atu responde ka la hatudu esforsu atu bele hasa’e ninia kapasidade hodi kombate krime ida ne’e.

Nune’e faktu sira husi monitorizasaun Fundasaun Mahein (FM) nian iha tinan ida ne’e nian identifikasidadaun Indonézia feto ida ho naran Windhu Handayani (38) hela iha Dili no halo rekrutamentu ba joven Timor-oan sira ne’ebé hakarak ba servisu iha rai liur hanesan Taiwan no Japaun. Kriteriu ba servisu iha rai liur tenke selu osan hodi trata sira nia dokumentu deit no la presiza hatene lingua Ingles tamba iha ligasaun diak ho kompania sira ne’ebe fo servisu ba joven sira. Maibe wainhira rekruta tiha no lori ba to’o Indonézia la haruka ba servisu tuir promesa ne’ebé iha no prende tiha vitima sira nia pasaporte no limite vitima sira nia kontaktu. Nune’e mos kontinua bosok hodi esplora vitima sira ho forma husu aumenta osan. Identifika mos vitima Timor-oan na’in tolu hatama osan tuir pedidu Windhu Handayani nia ema idak-diak hatama osan ho montante US$ 3,500.00.

Monitorizasaun FM nian hetan katak Windhu Handayani iha nia rede ne’ebé estabelese ona iha Dili liu husi Timor-oan balu hodi fasilita halo rekrutamentu ba vitima sira no transporta ba rai liur. Identifika mos kazu ne’e hanesan Branqueamento Capital tamba husi osan ne’ebé ho forma bosok, transfere liu husi ajensia sira ne’ebé legalmente bele simu transferensia osan hodi transfere ba Windhu Handayani iha Indonézia hanesan FOHO OSAN MEAN FARMACIA – Audian, Dili.

FM deskonfia sei iha vitima barak-tan aleinde vitima na’in neen ne’ebé dadaun ne’e iha Indonézia sei iha tan vitima seluk ho forma ne’ebé hanesan no forma sira seluk. Tamba Windhu Handayani iha mos atividade negosiu movel iha Dili ne’ebé sasan haruka husi Indonézia fa’an ba ema ne’ebé presiza iha Dili.

Rekomendasaun

1. Parlamentu Nasional presiza aselera ona diskusaun ba esbosu Lei Anti Trafiku Umanu nian ne’ebé to’o agora sei iha hela meja Parlamentu nian.

2. Governu Timor-Leste presiza estabelese no implementa mekanismu sira ne’ebé bele fasilita identifikasaun ba vitima sira no hala’o investigasaun detalladu ba kazu sira liga ho trafiku umanu ka trafiku ho ema, ho proativu hahu prozekusaun no kondenasaun no kastigu ba trafikante sira.

3. Autoridade polisial RI-RDTL liu husi mekanismu kooperasaun ne’ebé estabelese ona hodi identifika suspeitu no nia rede (matadalan) sira ba kazu trafiku umanu no brankamentu kapital nian hodi halo kapturasaun ba suspeitu ne’ebé nia paradeiru dadaun ne’e iha Solo – Indonézia.

4. Autoridade polisial RDTL loke investigasaun ba kompania FOHO OSAN MEAN FARMACIA ne’ebé fasilita transferensia osan vitima sira nia ba Windhu Handayani iha Indonézia.

5. Hadia no hametin kooperasaun servisu polisial nian iha fronteira hodi monitoriza, preve no kombate krime transnasional ne’ebé hakat fronteira RI-RDTL nian.

6. Rekomenda ba parte hotu husi sosiedade Timor-Leste (governu no sosiedade sivil) presiza asaun prevensaun ida ne’ebé lalais hodi prevene vitima sira tuir mai tantu iha nivel estudante, juventude em-jeral no populasaun sira area rural.

Atu hetan informasaun kle’an liu kona-bá asuntu ne’e bele kontaktu:
Nélson Belo
Diretor Ezekutivu
Email: direktor.mahein@gmail.com ka almeidamahein@gmail.com
Telemovel: (+670) 78316075 no 77561184
Website: www.fundasaunmahein.org

Fundasaun Mahein  (FM), 31 Agustu 2016

Kada Tinan PN Aprova OJE, Povu La Sente

$
0
0

OSSU – Kada Tinan Parlamentu Nasional (PN), sempre aprova Orsamentu Jeral Estadu (OJE) Bilaun 1. 2 ba leten, hodi hadia dezenvolvimentu ba povu, maibe too agora povu iha baze seidauk sente dezenvolvimentu nee.

Tuir Komunidade Constantino Gomes, liu husi dialogu Komunitaria ho Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak iha Suku Liaruca, Postu Administrativu Ossu, Munisipiu Viqueque hatete, orsamentu neebe Parlamentu Nasional aprova kada tinan nee, balansu la iha.

Agora dadauk iha Parlamentu Nasional, tinan-tinan sempre debate ita nia orsmentu no sempre aprova miloens hela deit, maibe ninia penghasilan la iha, tanba aprova orsamentu nee hodia hadia povu nia moris no halo dezenvolvimentu ba povu, maibe narelidade povu iha baze kontinua terus no nunka sente dezenvolvimentu nee rasik,” dehan Costantino Gomes, liu husi dialogu komunitaria ho Prezidente Republika Taur Matan Ruak, iha Suku Liaruka, Postu Administrativu, Ossu, Munisipiu Viqueque, Kuarta (14/09/2016).

Tanba nee, nia suzere ba PN no governu katak, karik bele tenki hatudu despezas tinan-tinan nian atu nunee povu bele hatene nia balansu.

Iha fatin hanesan Jose de Sousa hateten agora povu komesa hatudu sira nia baruk ten, tanba simu ona osan idozus, no bolsa da mae. Tanba nee sira husu governu tenke tau mos atensaun, para aloka orsamentu ba bolsa da mae no idozus sira tenke kontrola mos ba povu agrikultura hodi halo toos no natar, para governu bele sosa produtu agrikultur, labele halai hotu ba rai liur.

Hatan ba preokupasaun nee, Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak dehan, Governu nee orgaun soberanu ida, nia iha nia programa no nia politika rasik. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (20/9/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Governu Aloka Osan Millaun 1.3 Ba Konstrusaun Edifisiu KFP

$
0
0

DILI – Prosesu Kontinuasaun ba Kontruksaun Edifisiu komisaun Funsaun Publiku (KFP) aloka osan ho montante milaun 1.3, maibe eskliu kompania Automatikamente maka Kompania Miramar.

Tuir Prezidente Komisaun Funsaun Publiku Faustinho Cardoso hafoin halao Enkontru ho Ekipa Konisaun Nasional aprovizionamentu hatete, komisaun halao enkontru ho ekipa teknika atu determina kompania vensedeor, hodi halo kontinuasaun ba konstrukasaun edifsiu foun Funsaun Publiku nian.

Konstrukasaun neebe mak iha laos foun maibe kontinuasaun hodi konkliu ba edifisiu nee Modalidade neebe mak ami halao foun, tamba Situasaun la hanesan ho osan kuaze miliaun 1.3,” dehan Faustinho ba Jornalista Segunda (19/09/2016) iha Edifisiu CNA, Lecidere.

Nia dehan enkontru nebe mak halao sei aprezenta ekipamentu neebe mak atu halo, sai referensia hodi fo ba kompania sira neebe mak atu konkore.

Iha fatin ketak Observador politik Luis dos Santos hatete prosesu konstrusaun edifisiu foun ba Komisaun Funsaun Publiku, presiza halo investigasaun neebe klean hodi hatene rajaun kompania sira dada Aan. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (20/9/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Povu Viqueque Husu PR Taur Kontinua Kandidata Aan Ba 2017

$
0
0

OSSU- Povu Suku Liaruca, Postu Administrativu Ossu, Munisipiu Viqueque triste, tanba mandatu Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak besik remata. Tanba Xefi Estadu durante kaer ukun, hakbesik aan ba povu no hadomi povu, needuni sira husu atu kandidata aan dala ida iha 2017, para tau matan ba povu nia moris.

Tuir Komunidade Suku Liaruca Agustinho da Costa husu ba Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak atu kandidata an fali ba Prezidenti Republika iha tinan 2017, tanba Taur Matan Ruak mak hadomi liu povu.

Ami triste tanba ita boot nia mandate besik remata ona, tanba nee, ami husu atu Prezidenti Repblika bele kandidata aan fali ba Prezidenti Republika, hodi tau matan ba povu, tanba ita boot deit maka hanoin povu no tau matan ba povu nia moris, ami tauk ema seluk maka sae fali ba prezidente bele hadomi ami pou hanesan ita boot hadomi ka lae, tanba nee maka ami triste, neduni hami husu ita bot tenke kandidata aan hodi kaer ukun iha periodu ida tan,” dehan Agustinho ba Xefi Estadu nee, liu husi dialogu komunitaria ho povu iha Suku Liaruka, Kuarta (14/09/2016).

Entertantu Komunidade Suku Liaruca Eugenio Saldanha mos hatete, Prezidenti nia mandatu atu hotu ona, oinsa ho Prezidenti Republika nia moto neebe hatete, uluk ho imi fakar ran ba ukun rasik aan, fila fali ho imi, hisik kosar ba moris diak, tanba povu seidauk hetan moris diak.

Hatan konaba preokupasaun nee, Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak dehan, nia sei la kandidata aan ba Prezidenti Republika.

Hau lakohi kandidataan ona, mas hau sei nafatin ho imi para servisu ba Timor nee, tanba hau mos terus ba rai ida nee, hau husu obrigadu ba imi tanba hili ona hau hanesan imi nia Prezidenti,” katak Xefi Estadu.

Xefi estadu nee mos haklean tan katak povu maka foti no hatun Prezidenti, tanba nee, povu rasik  maka sei foti fali Prezidenti foun iha 2017, maibe ba nia lakohi ona kandidata aan, maibe nia kontinua hare fali serbisu seluk halo hodi azuda nasaun no povu ida nee ba oin. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (20/9/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Prezidente Republika Veta LVP, lei Anterior Vale Nafatin

$
0
0

DILI - Reprezentante povu iha uma Fukun Parlamentu Nasional (PN) husi bankada CNRT, Arao Noe hateten, se Prezidente Republika veta projetu ida Parlamentu Nasional aprova haruka, konaba alterasaun ba lei pensaun vitalisia maka lei anterior mantein, tanba so iha lei ida revoga ei anterior maka foin bele.

Se projetu lei nee PN aprova haruka ba Prezidente Republika lapromulga impkatu nee maka eis tirularis sira simu sein pursentu nafatin, tanba lei anteior vigora nafatin,” dehan deputadu Arao ba STL, iha PN, Dili, Segunda (19/09/2016).

Responde konaba bainhira Prezidente Republika veta lei nee, Parlamentu Nasional sei lori PR ba Tribunal, deputadu Arao hateten, sei Lalori tanba kumpri aktu regalias tuir lei Prezidente ejerse nia funsaun veta, Parlamentu nia funsaun konfirma votus maka nee deit, ida-idak kumpri ninian, laiha ema ida viola.

Nia hateten, Konstituisaun fahe mandatu ida-idak nian, mandatu ba orgaun soberania haat, Prezidente Republika iha kompetensia para atu veta no promulga lei, Tribunal nia kompetensia maka atu analiza ba inkonstitusionalidade se bainhira Prezidente husu, Parlamentu Nasional nia kompetensia maka aprova lei, Governu nia kompetensia maka aprezenta projetu ho proposta de lei, I deputadu sira nia kompetensia liu husi bankada hatama projetu de lei, ida nee ida idak iha nia kompetensia definidu ona iha  konstituisaun rasik.

Iha fatin hanesan Xefi bankada Frente Mudanca Jose Luis Guterres laseita halakon pensaun vitalisia ba eis titularis sira, tanba ida nee direitu internasional, neebe asina ona iha organizasaun Internasional de travallu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (20/9/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Governu Laiha Vontade Hodi Realiza Eleisaun Suku

$
0
0

DILI – Relasiona prolongamentu data eleisaun xefe suku nian neebe mak monu iha loron 29 Outobru 2016, observador politika konsidera katak Governu laiha vontade.

Tuir Observador Politika-UNTL, Camilio Ximenes Almeida hatete katak, eleisaun xefe suku uluk Governu marka ona data monu iha loron 30 fulan Setembru, ikus mai Governu rasik halo mudansa nee signifika laiha vontade hodi realiza eleisaun xefe suku.

Kestaun ida neebe mak importante sosiedade tenke hatene koanaba eleisaun xefe suku nian, Governu laiha vontade diak hodi realiza eleisaun xefe suku nian,” dehan Camilio ba jornalista iha kampus-lama-UNTL, Caicoli-Dili, Segunda (19/09/2016).

Camilio haktuir, razaun Governu laiha vontade tanba mandatu xefe suku nian iha tinan 5 deit, maibe too kedas iha tinan 6 mak foin halo eleisaun xefe suku hodi troka. Camilio afirma, agora deit atu halo eleisaun xefe suku nian sira halo mudansa tun sae, sira (Governu) mai ho argumentu katak seidauk bein preparadu entaun CNE no STAE nee halo saida.

Iha sorin seluk, Deputadu Komisaun A trata asuntu lei konstituisaun no poder loka, Arao Noe dehan, haree husi promulgasaun lei xefe suku nian entre no vigor tempu lasufisiente ba STAE atu prepara dokumentus no materias ba eleisaun nian no haree mos kondisaun no preparasaun iha tereinu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (20/9/2016). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Eleisaun Xefe Suku Agora Direita

$
0
0

DILI – Relasiona preokupasaun publiku nian konaba eleisaun xefe suku indireita, reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) deskorda katak, eleisaun xefe suku nee direita laos indireita.

Tuir Deputadu Arao Noe husi Komisaun A trata asuntu lei konstituisaun no poder lokal katak, alterasaun lei No 3/2006 ba lei No 9/2016 hatete eleisaun xefe suku direita mak hanesan xefe suku, xefe aldeia no delegadu ka delegada.

Eleisaun ba nain tolu nee tenke direita, iha xefe suku mak tenke rekore ba segunda onde se latoo 50 mais 1%, laliu maioria. Ba xefe aldeia ho delegado aldeia nian nee presiza deit se mak manan nee manan ona,” dehan Arao ba jornalista iha PN-Dili, Segunda (19/09/2016).

Arao haktuir, depois STAE marka tan loron Ida liu husi rezolusaun depois ba segunda ronde ba suku sira neebe mak laeleitu, tanba latoo 50%. Ba indireita ba deitn orgaun rua reprezentante juventude feto Ida, mane Ida ho lia nain (ansiaun) nee membru konsellu suku neebe eleitu nee mak iha primeira reuniaun sira nian hili juventude maibe liu husi kandidatura katak liu husi povu ka joven nia asinatura.

Diretor Jeral STAE, Acilino Manuel Branco dehan, lei foun xefe suku nian iha lei No 9/2016, objetivu husi lei Ida nee estabelese norma hirak konaba organizasaun, kompetensia no funsionamentu suku sira. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (20/9/2016). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Governu Presiza Indentifika Ema Uza ID Falsu Inzulta Lideransa Fretilin

$
0
0

DILI – Reprezentante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasional (PN) husu ba Governu, atu identifika ema neebe uza id falsu iha media sosial, hodi trata lideransa sira iha nasaun nee.

Deputadu bankada Fretilin Manuel de Castro hateten, media sosial hanesan Fecebook nee ema fo para atu uza tuir nia dalan, laos ba trata fali lideransa sira hanesan Mari Alkatiri, Lu-Olo no Xanana. Tanba nee husu ba Vise Ministru MOPTK Inacio Moreira ho nia ekipa sira atu identifika ema sira neebe maka uza ID falsu, hodi trata aat lideransa istoriku sira nee.

Hau husu ba Vise Ministru MOPTK atu ho nia ekipa identifika ema sira neebe maka uza ID falsu hodi trata ita nia lideransa sira hanesan, Mari Akatiri, Lu-Olo no Xanana Gusmao,” dehan deputadu Manuel ba jornslista sira iha PN, Dili, Segunda (19/09/2016).

Nia hateten, se laiha Mari Alkatiri, Lu-Olo, Xanana, no sira seluk tan Timor nee laukun aan, tanba nee ema sira neebe maka tarata lideransa hirak nee, ema neebe lakoi Timor nee atu ukun aan. Problema trata lideransa sira iha media sosial laos deit ba lideransa, maibe nia (deputadu Manuel) mos hetan trata hotu hanesan balu dehan RIP Manuel de Castro.

Iha fatin hanesan membru PN husi bankada Fretilin Paulo Monis Maia hateten, Ema iha nasaun balu buat ida FB nee lauza, ema uza deit maka WP, neebe buat sira hanesan ladun mosu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (20/9/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Diskusaun Lei Imigrasaun Mosu Dezintendimentu Entre PN ho Governu

$
0
0

DILI, (ANTIL) - Diskusaun proposta lei foun imigrasaun no azilo iha dezintendimentu entre Parlamentu Nasionál (PN) liu-liu komisaun B ho Ministériu Intrior (MI), tanba ne’e ohin (19/09) komisaun B ho MI halo diskusaun iha sala komisaun B PN.

Ministru Interior, Longuinhos Monteiro rekunese, MI ho dirasaun Imigrasaun hasoru PN atu diskuite proposta lei governu nia kona ba Imigrasaun no Azilo ne’ebé iha fulan Maiu liu ba hetan ona aprovasaun jeneralidade iha Plenaria PN.

“Agora hein atu tama iha diskusaun espesialidade, komisaun B konvida para Ministériu ho servisu imigrasaun esplika no esklarese relatoriu ne’ebé komisaun B hato’o. Maibé iha loron besik ami sei mai fali hodi diskuite kestaun ne’ebé ohin foti i lakonsege hetan nia intendimentu,” Longuinhos Monteiro esplika ba jornalista hafoin diskusaun, iha PN, foin lalais ne’e.

Dezintendimentu tuir Longuinhos foka liu ba opinaun komisaun B ho governu nian ba lei refere.

Prezidenti Komisaun B, David Dias Ximenes Mandate dehan proposta lei ne’e tenki haree didi’ak tanba rai Timor ne’e amigo ho ema hotu, maibé la signifika la iha kontrolu ba iha sirkulasaun ema estranjeiru nian.

“Timor presiza loke án, maibé la’ós loke án para estranjeiru sira okupa fali, tanba ne’e proposta lei ne’e tenki haree didi’ak. Sira sei mai tan dala ida atu ami diskute,” Mandate haktuir.

PN, esplika Mandate, hakarak lei hotu-hotu ne’ebé hakarak atu produz tenki proteje ema Timor, la’ós ema Timor sai fali eskada hodi estranjeiru sae lori atinji nia objektivu. (Jornalista: Manuel Pinto / Editor: Gantry Meilana)

Foto: Ministro Intrior Longuinhos Monteiro

Traballadór Halo Manifestasaun Hasoru Kompañia Gardamor

$
0
0

DILI, (ANTIL) - Traballadór sira hosi Kompañia Gardamor hamutuk ema na’in 84 halo manifestasaun pasífika hasoru Kompañia Gardamor iha Fatuhada, Komoro, Segunda (19/9).

Portavóz Traballadór sira ne’ebé lakon serbisu, Agostinho de Araújo esplika katak razaun halo manifestasaun ne’e tanba, kompañia la-selu kompensasaun hafoin hapara sira.

Traballadór hirak ne’e antes ne’e halo seguransa iha edifísiu Ministériu Finansas tanba iha kontratu entre Ministériu Finansas ho Kompañia Gardamor. Iha fulan Jullu nia laran, Ministériu Finansas deside hapara traballadór seguransa ema na’in 84 ne’e tanba kustu maka’as. Tanba ne’e, traballadór sira ne’ebé vítima hosi redusaun (hapara) ne’e reklama ba Kompañia Gardamor atu selu kompensasaun ba sira tuir lei traballadór nian.

Traballadór hirak ne’e hahú serbisu iha Kompañia Gardamor nu’udar seguransa iha tinan 2014 no hetan redusaun iha 31 Jullu 2016. Sira sei halo manifestasaun to’o loron sanulu nia laran. To’o loron ne’ebé determinadu maka laiha resposta hosi Kompañia, Agostinho dehan, sira sei hato’o petisaun ba Prezidente Repúblika.

Iha fatin hanesan, Sekretáriu Jerál Konfederasaun Sindikatu Traballadór Timor-Leste (KSTL), José Conceição da Costa informa KSTL mós hola parte iha manifestasaun ne’e tanba laiha solusaun ba problema refere.

Nia dehan Kompañia Gardamor hapara traballadór hirak ne’e laiha razaun ne’ebé klaru. “Iha karta notifikasaun ne’ebé Kompañia dirije ba traballadór sira iha Jullu nia rohan, obriga traballadór sira tenki intrega ona farda maibé la aprezenta motivu saida maka hapara traballadór sira,” José haklaken.

Tanba laiha razaun ne´ebé klaru, nia haktuir, KSTL no Sekretaria Estadu Polítika Formasaun Profisionál no Empregu (SEPFOPE) halo komunikasaun no mós mediasaun ho Kompañia atu rezolve problema ne’e maibé laiha solusaun nafatin. “Hanesan liman ain lei ninian, ami mai hamutuk ho traballadór sira para ezije traballadór sira nia direitu,” nia esklarese.

Tuir nia katak manifestasaun ne’e hanesan sinál ida hatudu ba públiku katak iha Timor iha Kompañia balun viola lei. “Kazu iha Kompañia Gardamor ne’e akontese fila-fila ona maibé Kompañia sempre hatudu vontade hodi rezolve ho di’ak. Maibé, kazu ida ne’e maka Kompañia la hatudu vontade di’ak atu rezolve,” José haktuir.

Nia deklara katak KSTL kontinua hamutuk ho traballadór sira to’o hetan solusaun. Traballadór sira ezije selu kompensasaun maka hanesan saláriu restu fulan Agustu $5.22×2=$10.44, kompensasaun tuir Lei Traballadór art. 55: $120×2=$240.00, direitu anuál bónus tuir artigu 44.2: $10×8=$80.00, direitu férias anuál tuir artigu 32: $5.22×24 dias=$128.00, direitu lisensa moras tuir artigu tuir artigu 33: $5.22×6=$31.32, direitu remunerasaun 25% tuir artigu 28: $200.00, reimbolsa osan ba sapatu botas no farda: $55.00, direitu ba sertifikadu serbisu tuir artigu 57, direitu ba overtime tuir artigu 27 (48 oras semana): $3.90×96 (semanál), direitu ba loron feriadu Nasionál tuir artigu 27.2: $5.22×15 dias (feriadu nasionál). Totál : $1,194.74.(jornalista: Xisto Freitas; editora: Rita Almeida)

Foto: Traballadór sira halo asaun hodi ezije sira nia direitu kompensasaun iha edifídiu Kompañia Gardamor, Fatuhada, Comoro, Dili, Segunda (19/9). Foto ANTIL/Xisto Freitas

Suku Akadiruhun, Ema Nain Tolu Mak Kandidata Iha Eleisaun Suku

$
0
0

Dili, (ANTIL) – Xefe Suku Akadiruhun, hosi Postu Administrativu Nain Feto no Munisípiu Dili, Juvenal da Conçeição iha nia servisu fatin Xede Suku, Segunda (19/9) informa, hosi suku ami nian ema nain tolu mak kandidata an iha eleisaun suku.

‘’Hosi kandidatu sira ne’e, mane rua hanesan Xefe Suku atuál hanesan kandidatu independente ne’ebé mak re-eleitu, Xefe Aldeia Nu’u-Badak, Maria Justa hanesan kandidata independente, inklui kandidatu hosi Partidu Fretilin, Francisco Soares’’ Xefe Suku atuál relata.

Hosi kandidatu sira ne’e, apoiante sira prontu ona no kandidatu sira sei hato’o karta ba asembleia meza hodi verifika atu nune bele submete ba postu administrativu.

Koalia kona-ba sosializasaun lei eleisaun suku, Xefe Suku atuál hateten durante ne’e komunidade barak mak duvida hela, liu-liu konaba kandidatu sira tanba ladauk iha informasaun ne’ebé mak kompletu atu bele fahe ba komunidade.

Maibé hau nudar xefe suku atuál sei bolu sira mai atu bele esplika lei númeru númeru 9/2016 nune’e sira bele komprende pois ami fo matadalan ba sira hodi bele komprende rekizitu ne’ebé iha.

Tuir Xefe Suku atuál, Suku Akadiruhun kompostu husi Aldeia tolu hanesan Aldeia Bedik, Nu’u-Badak no Kuluhun-Baixu, ho totál populasaun Rihun Atus Tolu resin.

Eleisaun xefe suku sei la’o di’ak, ne’duni atu manan ka lakon hanesan deit tanba demokrasia povu mak iha direitu atu hili tuir nia hakarak. (Jornalista : Zezito Silva/ALberto Alves : Editor

Foto: Xefe suku Akadiruhun, Juvenal da Conceicao
Viewing all 15977 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>